REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 451/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Jasmine Aleksandre Sajevic iz Republike Slovenije, Radomlja, Prešernova 73, OIB: 08011328816, koju zastupa punomoćnik Boris Anišić, odvjetnik u Zagrebu, protiv prvotuženika Mike Steinhauf iz SR Njemačke, Wesel, Bruckstr. 32, OIB: 92070196794 i drugotuženika Tim Steinhauf iz SR Njemačke, Wesel, Bruckstr. 32, OIB: 50398950869, koje zastupa punomoćnik Julian Nikola Ninčević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Knezović & Partneri u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Marine Punat d.o.o. Punat, Puntica 7, OIB: 52846613956, kojeg zastupa punomoćnik Mićo Ljubenko, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ljubenko & partneri u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice te o prijedlogu umješača za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6142/2019-2 od 12. listopada 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci broj P-242/2015-59 od 18. srpnja 2019., u sjednici održanoj 12. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
I Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.
II Odbacuje se prijedlog umješača za dopuštenje revizije.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije, kao i zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog umješača za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Tužiteljica i umješač su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6142/2019-2 od 12. listopada 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci broj P-242/2015-59 od 18. srpnja 2019.
2. Tuženici su odgovorili na prijedlog tužiteljice i umješača za dopuštenje revizije, predloživši revizijskom sudu iste odbaciti, a tužiteljicu i umješača obvezati da im nadoknade troškove sastava odgovora na prijedlog.
U odnosu na prijedlog tužiteljice:
3. Iako je tužiteljica u uvodu prijedloga za dopuštenje revizije isti označila kao reviziju, iz sadržaja podneska u kojem tužiteljica tek predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije nedvojbeno proizlazi da je riječ o prijedlogu za dopuštenje revizije podnesenom na temelju odredbe članka 385. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. ZPP, ovaj je sud ocijenio da tužiteljica u odnosu na drugo pitanje nije određeno izložila razloge njihove važnosti, kako to izrijekom nalaže odredba članka 387. stavak 3. ZPP. Pozivanje na stručni i/ili znanstveni rad određenih osoba, mada se radilo i o stručnjacima u odnosu na neko od spornih pravnih pitanja, nije razlog zbog kojeg bi revizijski sud, sve i da se radi o pitanju važnom za odluku u sporu, mogao i/ili trebao dopustiti podnošenje revizije u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP.
4.1. Pritom, u odnosu na to pitanje, samo podredno valja reći da bi odgovor na naznačeno pitanje eventualno bio od utjecaja na odluku u sporu (jer njime tužiteljica problematizira shvaćanje drugostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe članka 25. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske – „Narodne novine“ broj 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12, 56/13 i 7/14 – jer da se štetni događaj dogodio na suhom vezu marine, a ne u luci posebne namjene) da je tužiteljica svojim pitanjem isproblematizirala i shvaćanje o tome da taj Pravilnik, kao podzakonski akt, ne može na drugačiji način utvrđivati izvanugovornu odgovornost za štetu od onoga kakav je uređen zakonom.
5. Prvo pitanje kojim tužiteljica implicira da bi se, ako već ne cijelom brodu, značaj opasne stvari mogao dati barem električnim instalacijama na brodu, nije važno za odluku u sporu, jer je kao uzrok požara utvrđen kvar na električnim instalacijama i opasnu stvar bi eventualno mogla predstavljati neispravna električna instalacija, pod uvjetom da se istoj može dati značaj samostalne stvari. Presuda istog drugostupanjskog suda broj Pž-370/2004, na koju se tužiteljica poziva u obrazloženju važnosti ovog pitanja – a u kojoj je izraženo načelno shvaćanje da pojedine stvari na brodu u upotrebi mogu predstavljati opasnu stvar, pa tako u određenim slučajevima da to mogu biti i brodske stepenice s obzirom na njihovu konstrukciju te način i mjesto njihove upotrebe – ne korespondira konkretnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji, niti je u pobijanoj presudi izraženo shvaćanje o nemogućnosti da pojedine stvari na brodu u upotrebi mogu biti opasne.
6. Imajući na umu da je o tuženikovoj odgovornosti za štetu odlučeno po principu krivnje, a ne po objektivnom kriteriju, jer nije utvrđeno da bi brod predstavljao opasnu stvar, o odgovoru na treće pitanje koje se odnosi na razloge isključenja odgovornosti za štetu tuženika, kao vlasnika broda (opasne stvari), ne ovisi odluka u sporu, pa to pitanje nije važno niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6.1. Kako nije utvrđeno da je šteta proizašla iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva stvari (broda), tužiteljici samo podredno valja odgovoriti da bi joj, sve i da se radi o opasnoj stvari, umjesto tuženika (vlasnika) odgovarao umješač kojem je brod povjeren na temelju ugovora o vezu (članak 1066. stavak 1. ZOO).
7. Slijedom navedenoga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavak 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. u vezi s člankom 387. stavak 5. ZPP riješeno kao pod stavkom I. izreke.
U odnosu na prijedlog umješača:
8. Umješač podnosi prijedlog za dopuštenje revizije zbog dva postupovnopravna pitanja, implicirajući već sadržajem svojih pitanja da pobijana odluka nije obrazložena, odnosno da je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP. Pritom umješač samo paušalno navodi da su ta pitanja važna i za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku prasku, bez da je određeno izložio razloge zbog kojih smatra da bi ta pitanja bila važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP.
9. Kako u odnosu na sadržaj prijedloga umješača za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz članka 387. stavak 3. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. i 6. ZPP. riješiti kao pod stavkom II. izreke.
10. S obzirom na to da odgovori tuženika na prijedloge tužiteljice i umješača za dopuštenje revizije nisu bili potrebni za donošenje odluke o prijedlozima (članak 155. stavak 1. ZPP), odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška sastava odgovora na prijedlog tužiteljice i umješača, zbog čega je odlučeno kao pod stavkom III. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 12. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
Broj zapisa: eb314-76e2a
Kontrolni broj: 0244e-5095c-1c3bb
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=RENATA ŠANTEK, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
