Poslovni broj: Usž-3124/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, mr.sc. Mirjane Juričić i Blanše Turić članova vijeća te više sudske savjetnice – specijalistice Biserke Špoljar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja D. j.d.o.o., S., kojeg zastupa opunomoćenik D. P., odvjetnik u S., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Z., radi poreznog nadzora – prijedloga za povrat u prijašnje stanje, odlučujući o žalbi opunomoćenika tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 2 UsI-3293/2021-11 od 6. travnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 12. listopada 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja D. j.d.o.o., S., protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: 2 UsI-3293/2021-11 od 6. travnja 2022.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem prvostupanjskog suda, u točki I. izreke, odbijen je prijedlog opunomoćenika tužitelja za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje tužbe, a u točki II. izreke je odbačena tužba kao nepravodobna.
2. Osporeno rješenje podnositelj žalbe pobija zbog bitne povrede pravila upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu, odnosno nepravilnog zaključka u pogledu činjeničnog stanja. U žalbi osporava zaključak suda o osnovanosti podnesenog prijedloga za povrat u prijašnje stanje i smatra da je njegova tužba pravodobna. Ovo iz razloga što zakonski rok iz članka 52. Zakona o upravnim sporovima predviđa rok od 15 dana od dana prestanka razloga propuštanja i apsolutni rok od 90 dana od dana propuštanja roka, pa je iz ovoga vidljivo da je punomoćnik tužitelja unutar navedenih zakonskih rokova predložio povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog roka, te istodobno s prijedlogom dostavio prvostupanjskom sudu tužbu kao propuštenu radnju. Smatra neosnovanim zaključak prvostupanjskog suda da se radi o neorganiziranosti rada odvjetničkog ureda, jer se o tome ne radi, već se radi o jednoj izvanrednoj i potpuno neočekivanoj situaciji u kojoj po naravi stvari nije slučajno trebalo očekivati odsutnost punomoćnika tužitelja iz ureda dužem od par dana, maksimalno pet dana, a toliku odsutnost može podnijeti svaki ured bez ikakvih štetnih posljedica. U žalbi potanko obrazlaže činjenicu da je bio opravdano odsutan iz svog odvjetničkog ureda zbog pomoći i skrbi o ujni, nakon što je ona preboljela moždani udar, i to zvan Republike Hrvatske (u M.), što predstavlja opravdanu odsutnost, odnosno opravdani razlog za nepravodobno podnošenje tužbe. Također napominje da nije osobno zaprimio osporeno rješenje Ministarstva financija, nego je isto učinio njegov sin, a što se može provjeriti, budući da on u svojem uredu nema zaposlenih osoba. S obzirom na iznijeto, predlaže sudu da poništi pobijanu prvostupanjsku presudu u cijelosti, te sam otkloni navedene nedostatke i presudom riješi predmetnu upravnu stvar.
3. Žalba nije osnovana.
4. Uvidom u spis predmeta dostavljen ovom Sudu uz žalbu proizlazi da je osporeno rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-471- 02/19-01/545, URBROJ: 513-04-21-2 od 16. srpnja 2021. opunomoćenik tužitelja zaprimio 3. rujna 2021., a da je tužbu podnio 18. listopada 2019. zajedno s prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za podnošenje tužbe.
4. Prema odredbi članka 52. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS) propisana je mogućnost povrata u prijašnje stanje, ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje neke radnje u sporu i zbog toga izgubi pravo poduzimati tu radnju. Sud će takvoj stranci na njezin prijedlog dopustiti naknadno obavljanje radnje, samo ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje roka.
5. Budući da člankom 52. ZUS-a nije propisana mogućnost izjavljivanja posebne žalbe na odluku o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, to je ovaj Sud razmatrao žalbene navode vezane za opravdanost razloga na kojem je utemeljen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u sklopu žalbe na odluku o glavnoj stvari, tj. na rješenje o odbačaju tužbe.
6. Naime, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je povodom prijedloga za povrat u prijašnje stanje, 17. ožujka 2022., održano ročište na kojem je saslušana svjedokinja M. Š. P., opunomoćenikova supruga, koja je izjavila da su ona i suprug od početka rujna 2021. pa do početka listopada 2021. boravili u Mostaru ( B i H) radi brige o teško bolesnoj suprugovoj ujni. Za to vrijeme, sporno pismeno zaprimio je njihov sin I. P. koji mu često pomaže u radu, budući da u odvjetničkoj kancelariji u S. nema zaposlenih.
7. S obzirom na iskaz svjedokinje na kojemu je tužitelj utemeljio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, sud je ocijenio da ne postoje opravdani razlozi zbog kojih bi trebalo povrat dopustiti , jer neorganiziranost odvjetničkog ureda te načina zaprimanja pismena nije opravdan razlog za povrat u prijašnje stanje. Ovakovo obrazloženje prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj žalbeni sud.
8. Uvidom u dostavnicu u spisu nesporno je utvrđeno da je opunomoćenik tužitelja osporeno rješenje tuženika zaprimio 3. rujna 2021., pa da je rok od 30 dana za podnošenje tužbe istjecao 4. listopada 2021.
9. Opunomoćenik je tužbu podnio 18. listopada 2021. pa je pravilno utvrdio prvostupanjski sud da je tužba nepravodobno podnesena radi čega ju je kao takvu pravilno odbacio.
10. Iz navedenog razloga ovaj je sud je odbio žalbu opunomoćenika tužitelja kao neosnovanu.
11. Prigovori navedeni u žalbi nisu osnovani niti odlučni, te stoga nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.
12. Trebalo je stoga temeljem članka 74. stavka 1. u vezi s člankom 67. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 12. listopada 2022.
Predsjednik vijeća
Boris Marković, v.r.