REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1867/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. N. K. iz I. G., OIB: ..., 2. H. K. iz I. G., OIB: ..., 3. M. K. iz I. G., OIB: ..., 4. K. K. iz I. G., L. D., OIB: ..., koje zastupaju punomoćnice S. S. V. i A. Č., odvjetnice u I. G., protiv tuženika pod 1. H. o. k. d.d., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica S. P., odvjetnica u Odvjetničkom društvu O., P. i p. d.o.o. u Z. i 2. E. o. d.d., Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik K. F. Š., odvjetnik u Odvjetničkom društva G. & p. u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika pod 2. za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž- 253/20-4 od 30. prosinca 2021., dopunjene i ispravljene presudom i rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-253/20-6 od 8. ožujka 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, poslovni broj Pn-63/17-43 od 10. siječnja 2020., u sjednici održanoj 12. listopada 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženika pod 2. za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik pod 2. je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-253/20-4 od 30. prosinca 2021., dopunjene i ispravljene presudom i rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-253/20-6 od 8. ožujka 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, poslovni broj Pn-63/17-43 od 10. siječnja 2020. zbog sljedećih pravnih pitanja: „1. Postoji li apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.11. ZPP-a u slučaju kada razlozi drugostupanjske odluke o odlučnim činjenicama proturječe sadržaju dokaza u spisu (nalazu i mišljenju prometnog vještaka) i kada je drugostupanjska odluka utemeljena na razlozima koji su u protivnosti sa činjenicama koje proizlaze iz sadržaja dokaza u spisu?
2. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka (čl.385. st.1. toč.2. ZPP-a) u slučaju kada se u razlozima drugostupanjske presude iznose činjenice koje uopće nisu utvrđene provedenim dokazima u postupku i je li drugostupanjska presuda obuhvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. toč.11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati obzirom se iz njezinih razloga ne može zaključiti osnovom kojih dokaza je stvoren zaključak o odlučnim činjenicama?
3. Je li kod tražbine naknade štete nastale u slučaju nezgode izazvane motornim vozilima u pokretu osnovom čl.1072. st.1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, u nastavku: ZOO), za odštetnu odgovornost imatelja motornog vozila i njegovog osiguratelja dovoljno samo postojanje sumnje o krivnji vozača motornog vozila za nastanak štetnog događaja ili su tužitelji sukladno pravilima o teretu dokaza iz čl.219. st.1. i čl.221.a. ZPP-a dužni sve pretpostavke odštetne odgovornosti (šteta, štetna radnja, protupravnost i uzročna veza između štete i štetne radnje) dokazati s potrebnom sigurnošću, uvjerljivošću i pouzdanošću, te je li pobijana drugostupanjska odluka u protivnosti sa stajalištem revizijskog suda iz odluke Rev-608/07 od 12.09.2007. o tome da se sukladno čl.1072. ZOO-a pitanje odgovornosti za štetu nastalu u slučaju nezgode izazvane motornim vozilima u pokretu prosuđuje po kriteriju krivnje, pri čemu je teret dokazivanja činjenice o krivnji imatelja vozila uvijek na tužitelju, te u protivnosti i sa odlukama revizijskog suda Rev 314/2013 od 14.09.2016. i Rev 1063/2018 od 10.01.2021. o tome da je u slučaju kada se o odgovornosti za štetu prosuđuje po principu krivnje, a na temelju izvedenih dokaza u postupku nije moguće sa dovoljnom sigurnošću, uvjerljivošću i pouzdanošću zaključivati o uzrocima nastanka štetnog događaja protupravnosti i uzročnoj vezi, niti utvrditi postojanje krivnje za nastanak prometne nesreće, potrebno primjenom pravila o teretu dokaza iz čl.7. st.1., čl.219. st.1. i čl.221.a ZPP-a, uzeti kao nedokazanu činjenicu o krivnji za nastanak štetnog događaja?
4. Je li u presudama nižestupanjskih sudova počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st. 2. toč.11. Zakona o parničnom postupku jer su izreke nižestupanjskih presuda kojima je II-tuženik obvezan naknaditi štetu tužiteljima u protivnosti s provedenim dokazima iz kojih takav zaključak ne proizlazi?
5. Je li prilikom odlučivanja o žalbi tuženika drugostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl.385., čl.365., čl.369. i čl.375., a u svezi povrede iz čl.354. st.2. toč.11. ZPP-a, jer je propustio iznijeti valjane razloge u odluci u odnosu na prigovore tuženika iznesene u žalbi postojanju proturječnosti razloga prvostupanjske presude i provedenih dokaza u postupku (nalaz i mišljenje prometnog vještaka i očitovanje vještaka na ročištu 26.11.2019.) i propustio iznijeti valjane razloge na žalbene prigovore tuženika u odnosu na činjenične i pravne zaključke prvostupanjskog suda o tome da su tužitelji u postupku dokazali dinamiku nastanka prometne nezgode, protupravnost osiguranika tuženika i uzročnu vezu protupravnosti i nastanka prometne nezgode i štete te isključivu krivnju osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode, obzirom iz provedenih dokaza i sadržaja spisa predmeta primjenom pravila o teretu dokaza iz čl. 219. st. 1. i čl. 221.a ZPP-a, ne proizlazi zaključak da su tužitelji svoje tvrdnje dokazali sa potrebnom sigurnošću, uvjerljivošću i pouzdanošću, te je li pobijana drugostupanjska presuda u protivnosti s pravnim shvaćanjem revizijskog suda zauzetim u odlukama Rev-1690/2013, Rev-x- 1174/11-2, Rev 539/03-2, Rev 1073/1998-2, Rev 72/10, Rev 552/06-2, Rev 1011/79, Rev 383/06 o tome da je drugostupanjski sud dužan ocijeniti i obrazložiti žalbene navode koji sadrže konkretne prigovore na činjenične i pravne zaključke prvostupanjskog suda?
6. Je li drugostupanjski sud prilikom ocjenjivanja zakonitosti prvostupanjske presude po žalbi tuženika dužan pobijanu presudu ispitati na temelju zakonskih propisa, okolnosti, kriterija i dr. koje su bile na snazi u vrijeme donošenja prvostupanjske presude i na temelju kojih je prvostupanjska presuda trebala biti donesena i je li pobijana drugostupanjska odluka koja je u odnosu na visinu neimovinske štete utemeljena na Orijentacijskim kriterijima usvojenim na sjednici Građanskog odjela 05.03.2020. i 15.06.2020. (Su-IV-47/2020-5), koji su donijeti vremenski nakon donošenja prvostupanjske presude, u protivnosti sa praksom revizijskog suda u odlukama Vrhovnog suda RH Rev-737/1995-2 od 29.06.1995., Rev-3438/1994-2 od 05.03.1998., Rev-1806/1994-2 od 09.05.1996., Rev-1145/2009- 2 od 28.04.2010. i Rev-3231/2014-3 od 23.01.2018., prema kojima se visina naknade neimovinske štete utvrđuje u vrijeme donošenja prvostupanjske presude?
7. Je li primjena pravnog shvaćanja u pogledu izmjene Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete donijetog na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20) 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. g. pod poslovnim brojem Su-IV-47/2020-5 i na neimovinske štete koje su nastale prije donošenja tog pravnog shvaćanja, dakle, i na štete nastale prije 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., u protivnosti s načelom zabrane retroaktivnosti iz čl.90. Ustava Republike Hrvatske i mogu li se temeljna pravila materijalnog prava Republike Hrvatske o retroaktivnosti propisa na jednak način primijeniti i na retroaktivnost pravnih shvaćanja? “
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da i prvo, drugo, četvrto i peto pitanje postupovnopravne naravi, kao i treće materijalnopravno pitanje nisu pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se navedena pitanja u bitnom odnose na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskih sudova.
4. U odnosu na šesto i sedmo pitanje valja reći kako je pobijana drugostupanjska odluke podudarna sa shvaćanjem ovog suda izraženim u odluci poslovni broj Rev- 1977/18 od 24. lipnja 2020. Stoga revizijski sud ocjenjuje da niti navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz odredbe čl.385. a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju čl. 392. st. 1. u vezi s 387. st. 5. ZPP-a riješeno kao u izreci.
Zagreb, 12. listopada 2022.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
