Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1550/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivana Tironija kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zavoda, Z. OIB: ..., protiv tuženika E. O. d.d., Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva G. i P., odvjetnicima u S., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2471/2021-10 od 15. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 12. listopada 2022.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2471/2021-10 od 15. ožujka 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem tog suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom obvezan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 44.969,22 kune sa zateznim kamatama kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude.
2. Žali se tuženik pobijajući prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/01, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista preinači odnosno ukine. Zatražio je i trošak žalbenog postupka.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, kao pravnog slijednika Zavoda, za naknadu štete u iznosu od 44.969,22 kuna, koja je nastala isplatom troškova liječenja i bolovanja uslijed ozljeđivanja njegove osiguranice u prometnoj nezgodi od 13. listopada 2009. prouzročene od strane osiguranika tuženika, a priznate kao ozljeda na radu. Nadalje, da je ovo potraživanje nastalo prije nego je Zavod za ... (dalje: Zavod) pripojen tužitelju (1. siječnja 2011.).
6. Isprave kojima tužitelj dokazuje postojanje učinjenog troška su isprave naziva "izviješća o bolovanju" na kojima su navedeni datumi plaćanja i koji su ovjereni od strane tužitelja, kao pravnog slijednika Zavoda.
7. Odredbom članka 230. stavak 1. ZPP-a propisano je da isprava koju je u propisnom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenom na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje.
8. Kako isprave naziva "izvješća o bolovanju" na kojima je tužitelj, kao pravni slijednik Zavoda, naznačio (potvrdio) da su iznosi iz tih isprava plaćeni, nemaju u odnosu na sadržaj potvrđivanja plaćenog značaj javne isprave u smislu odredbe članka 230. ZPP-a (pravno shvaćanje iz rješenja Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-736/2017 od 27. travnja 2021.), to je ove isprave trebalo ocjenjivati kao općenito dokazno sredstvo (ne polazeći od iznimne dokazne snage javne isprave), povezujući taj dokaz s drugim dokazima i rezultatima cjelokupnog postupka, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.
9. Naime, određena isprava ima značaj javne isprave samo u dijelu u kojemu je donesena u odnosu na specifičnosti poslova iz nadležnosti tijela koje ju je izdalo (dakle tijela: koje je upravo zbog te nadležnosti osnovano ili postoji) i o kojima ono vodi službenu (a ne internu: za svoje knjigovodstvene potrebe) evidenciju (konkretno: "u dijelu u kojemu je u propisanom obliku izdana po državnom tijelu u granicama njegove nadležnosti te u dijelu u kojemu ju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu") ili u dijelu u kojemu joj određeni posebni propis daje takav značaj (konkretno: u dijelu koji je "posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačen s javnim ispravama") - a takav se značaj ne može dati dijelu spornih isprava u naznaci (potvrdi) da su plaćeni troškovi bolovanja.
10. Utoliko je internu dokumentaciju tužitelja koja nema značaj javne isprave trebalo sagledati u sklopu ostalih provedenih dokaza i na taj način utvrditi postoji li utuženi trošak odnosno je li sadržaj i drugih dokaza to potvrđuje ne polazeći pritom od iznimne dokazne snage javne isprave, a u čemu pogrešno ustraje sud prvog stupnja.
11. Nadalje, prvostupanjski sud nije razmotrio ni navode tuženika kao i u tom pravcu priložene dokaze, a na okolnost da bi utuženi iznos već u cijelosti bio isplaćen tužitelju.
12. Opisani nedostaci iz pobijane presude ukazuju na to da je ista opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na što upućuje i žalitelj, zbog čega je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
13. Isto tako, kako se radi o predmetu u kojem je tužba podnesena 2013. godine, dok uređujući sudac nije postupio u skladu s danim uputama iz odluke revizijskog suda broj Rev-736/2017 od 27. travnja 2021. ukazuje se svrsishodnim u nastavku postupka spis dati u rad drugom sucu (članak 371. ZPP-a).
14. U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu procesnu povredu, nakon čega će o meritumu spora odlučiti imajući u vidu mjerodavne odredbe kao i dane upute, a nakon čega će ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja, te time i o ukupnim troškovima ovog postupka.
U Splitu 12. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Marija Šimičić, v. r.
