REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10268/2022

U  I M E  R E P U B L I KE  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. P. K., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 5. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.,126/19. i 84/21.) odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu od 22. kolovoza 2022., broj: 1. Pp-918/2022-11, u sjednici vijeća održanoj dana 12. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. P. K., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela te se izriče da je okr. P. K. djelima za koje je proglašen krivim, činjenično opisanim u točki I. i II. izreke pobijane presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

II. Odbija se žalba okr. P. K. kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

III. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3 c.) u vezi sa člankom 139. stavkom 6. Prekršajnog zakona, okr. P. K. oslobađa se dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Gospiću od 22. kolovoza 2022., broj: 1 Pp - 918/2022-11, proglašen je krivim okr. P. K., da je na način činjenično opisan u točki I.) izreke prvostupanjske presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te da je na način činjenično opisan u točki II.) izreke prvostupanjske presude, počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koja djelu su mu na temelju članka 12. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, izrečene zaštitne mjere i to na temelju članka 17. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitna mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva na adresi L. O., T. h. ž. Š. K. xx, u trajanju od 6 mjeseci te na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvama nasilja u obitelji – supruzi K. K. i djetetu P. K. (r. 2013. godine), oboje iz L. O., T. h. ž. Š. K. xx na 50 metara kao i zabrana uspostavljanje ili održavanja veze s istima, u trajanju od 6 mjeseci, a u koju mjeru se uračunava vrijeme trajanja mjere opreza zabrane približavanja žrtvama nasilja u obitelji supruzi K. K. i djetetu P. K., oboje iz L. O., T. h. ž. Š. K. xx, na 50 m kao i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s istima.

1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je u cijelosti oslobođen obveze na naknadu istih.

2. Protiv te presude okr. P. K. osobno je pravodobno podnio žalbu, ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, budući da je okrivljenika proglasio krivim za djela prekršaja iz članka 22. stavak 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisana u točkama I. i II. izreke pobijane presude, a time je prekoračio optužbu.

4.2. Naime, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Gospić, kojim je ovaj prekršajni postupak pokrenut, okr. P. K. je bilo stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, na način kako je to činjenično opisano u optužbi i to da je inkriminirane prilike „…počinio psihičko nasilje u obitelji na način da je u alkoholiziranom stanju (2,28 g/kg), bez povoda i razloga jako lupao rukama po ulaznim vratima stana te pri tome glasno vikao i galamio „K., K.“, za vrijeme dok su se u stanu nalazila njegova supruga K. K. (1976) i njihovo dijete P. K. (2013), što je kod istih prouzročilo povredu dostojanstva, strah i uznemirenost …“ pa da je time počinio prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.3. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom okr. P. K. sukladno činjeničnom opisu djela iz optužbe, proglasio krivim za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (činjenično opisan u točki I. izreke pobijane presude) te za prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zašiti od nasilja u obitelji (činjenično opisan u točki II. izreke pobijane presude). Takvim postupanjem, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno prekoračio je optužni prijedlog obzirom da ga je proglasio krivim za više djela nego što mu je bilo stavljeno na teret optužbom i time je prekoračio objektivni identitet optužbe.

4.4. Potrebno je istaknuti da je okr. P. K. svojom protupravnom radnjom činjenično opisanom u optužbi ostvario biće prekršaja iz članka 22. stavak 1. i stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obzirom da je nesporno da je svojom protupravnom radnjom počinio psihički oblik nasilja u obitelji i to prema supruzi K. K. te psihički oblik nasilja na štetu svog djeteta P. K. (r. 2013. godine), uslijed koje radnje su oštećeni kao članovi obitelji, supruga K. i dijete P. bili uznemireni, odnosno u opisanoj situaciji radi se o tzv. idealnom stjecaju odnosno situaciji kada počinitelj jednom radnjom počini više djela.

4.5. Međutim, neovisno o naprijed navedenom te neovisno o činjenici da sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, prvostupanjski sud ne može okrivljenika proglasiti krivim za više ili teže od onoga što mu je stavljeno na teret, bez obzira što nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, jer ga na taj način stavlja u teži procesni položaj od procesnog položaja u kojem je bio podnošenjem optužnog prijedloga.

4.6. Iz navedenih razloga, ovaj drugostupanjski sud je postupajući po službenoj dužnosti, sanirao počinjenu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupku na način da je okr. P. K. proglasio krivim za prekršaj iz članka 22. stavak 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to i navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske odluke.

5. Žaleći se zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji okr. P. K. ističe kako smatra da mu je izrečena mjera prestroga jer ima četvero djece, od kojih najmlađi sin ima dijagnozu iz spektra autizma i potrebna mu je pomoć oba roditelja te da im on pomaže i šalje pomoć koliko može svaki dan.

5.1. Razmotrivši pobijanu presudu u dijelu izrečenih zaštitnih mjera, ovaj sud je našao da je prvostupanjski sud, osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru udaljenja iz zajedničkog kućanstva te zaštitnu mjeru zabrane približavanja žrtvama nasilja u obitelji, oštećenicima – supruzi K. K. i djetetu P. K., na udaljenosti od 50 metara, kao i zabranu uspostavljanja i održavanja veze s istima, u trajanju od 6 mjeseci. Obrazloženje prvostupanjskog suda o razlozima zbog kojih je izrekao predmetne zaštitne mjere, prihvaća i ovaj sud, držeći da su izneseni razlozi konkretni i zakonski osnovani. Stoga je, i po ocjeni ovog suda, primjena izrečenih zaštitnih mjera nužna kako bi se otklonile okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i kako bi se dodatno preventivno djelovalo na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečenih mjera od 6 mjeseci, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika, primjerena je težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

6. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3 c.) u vezi s člankom 139. stavkom 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka kako plaćanjem troškova žalbenog postupka, ne bi bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje te uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati..

7. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona (točka I. izreke) i članka 205. (točka II. izreke), odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 12. listopada 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Emina Bašić,v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Gospiću u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.