REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1506/2018-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatske vode, pravne osobe za upravljanje vodama iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, OIB: 28921383001, kojeg zastupa punomoćnik Mijo Jeličić, odvjetnik u Splitu, Kliška 29, protiv ovršenika OD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naplate novčane tražbine, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž- 778/15-2 od 18. ožujka 2015., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-287/15-2 od 25. veljače 2015., u sjednici održanoj 11. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-778/15-2 od 18. ožujka 2015. i rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-287/15 od 25. veljače 2015. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja taj sud se oglasio nenadležnim te je odbacio ovrhovoditeljev prijedlog za ovrhu od 19. veljače 2015.

2. Drugostupanjskim rješenjem pod stavkom I. izreke odbijena je kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje, a pod stavkom II. izreke odbijen je kao neosnovan zahtjev ovrhovoditelja za naknadom parničnog troška po osnovi sastava žalbe.

3. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je podnio ovrhovoditelj na temelju odredbe čl. 400. vezi sa čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13. i 89/14. - dalje: ZPP). Predlaže da ovaj sud uvaži reviziju te ukine drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. U ovršnom postupku na temelju odredbe čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13. i 93/14. – dalje: OZ) dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a. Navedenom odredbom propisano je da se u ovršnom postupku revizija može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka.

6.1. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP-a, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u točki 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP-a.

6.2. Prema odredbi st. 3. istog članka u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. Ovrhovoditelj je reviziju podnio na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP-a navodeći da je podnosi jer odluka u sporu ovisi o rješenju procesnopravnih pitanja važnih za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Tvrdi da shvaćanje na kojemu se pobijano rješenje temelji (o sudskoj nenadležnosti za prisilnu naplatu naknade za uređenje voda) nije pravilno i da je u suprotnosti sa shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odluci Rev-323/14-2 od 10. veljače 2016., zatim Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženim u odluci poslovni broj U-III-1640/2006 od 13. veljače 2008. i više drugostupanjskih odluka. Stoga je u reviziji postavio četiri pitanja koja se u suštini svode na pitanje: "Je li redovni sud nadležan za donošenje odluke o ovrsi temeljem ovršne isprave koju u okviru svoje nadležnosti donose Hrvatske vode kao javnopravno tijelo?"

8. Pobijano rješenje je, sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP-a ispitano samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog postavljenog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je revizija podnesena.

9. Predmet ovog ovršnog postupka je prisilna naplata naknade za uređenje voda na temelju ovršnih isprava, izvršnih rješenja o utvrđenju naknade za uređenje voda koja su donijele Hrvatske vode.

10. Zaključak o sudskoj nenadležnosti u dijelu ovršnog prijedloga na temelju ovršne isprave rješenja Hrvatskih voda od 25. listopada 2006. sudovi u postupku koji je prethodio reviziji obrazlažu time da je to rješenje doneseno primjenom čl. 40. st. 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine" broj 107/95., 16/96., 88/98. i 150/05. – dalje: ZFVG/stari) pa da se i na ovrhu tražbine koja proizlazi iz te isprave imaju primijeniti relevantne odredbe ZFVG/stari kojima je propisano da ovrhu na novčanim sredstvima za koju rješenje o obračunu donose Hrvatske vode, provode Hrvatske vode sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

10.1. U odnosu na dio prijedloga za ovrhu podnesenog na temelju druge ovršne isprave, rješenja Hrvatskih voda od 25. veljače 2011. sudsku nenadležnost sudovi u postupku koji je prethodio reviziji temelje na odredbama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine" broj 153/09., 90/11. i 56/13 – dalje: ZFVG) iz kojih proizlazi da se naknada za uređenje voda obračunava i naplaćuje uz komunalnu naknadu prema propisima o komunalnom gospodarstvu Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj 26/03. -pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11. i 144/12. – dalje: ZKG), pa da se ovrha protiv svih obveznika naknade za uređenje voda, koja se obračunava uz komunalnu naknadu, provodi prema propisima o ovrsi komunalne naknade za koju ovrhu je nadležno upravno tijelo.

11. Ovrhovoditelj opravdano tvrdi da su pobijane odluke utemeljene na pravnom shvaćanju koje nije podudarno sa shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz revizijske odluke poslovni broj Rev 323/14-2 od 10. veljače 2016., pa je već zbog toga postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

12. Ovršni prijedlog u ovoj pravnoj stvari podnesen je 25. veljače 2015.

13. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci poslovni broj Rev-323/14-2 od 10. veljače 2016. i dr. glede navedenog postavljenog pravnog pitanja izrazio pravno shvaćanje prema kojem: "(...) Kada je odredbom čl. 73. st. 2. ZFVG-a propisano da Hrvatske vode kao ovrhovoditelj pokreću postupak ovrhe po Ovršnom zakonu protiv obveznika vodnih naknada za koje rješenje o obračunu donose Hrvatske vode, onda je time zapravo propisana sudska nadležnost za određivanje i provedbu ovrhe na temelju rješenja o obračunu kojega donose Hrvatske vode radi naplate naknade za uređenje voda.

Dakle, za određivanje i provedbu ovrhe na temelju ovršnog rješenja Hrvatskih voda kojim je obračunata naknada za uređenje voda i naloženo njeno plaćanje, nadležan je sud."

14. Prema tome, s obzirom da shvaćanje na kojem je utemeljena pobijana odluka (glede nadležnosti za određivanje i provedbu ovrhe na temelju ovršnih rješenja ovrhovoditelja kojim je obračunata naknada za uređenje voda i naloženo njeno plaćanje) nije podudarno s pravnim shvaćanjem revizijskog suda, revizija ovrhovoditelja u ovom predmetu je sukladno odredbi čl. 382. st. 2. t. 2. ZPP dopuštena i osnovana.

15. Zbog svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 400. st. 3. i čl. 21. st. 1. OZ-a ukinuti drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

16. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a (točka II. izreke ovog rješenja).

Zagreb, 11. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud