Poslovni broj: 6 Us I-1447/2022-5
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga Suda Neli Mešin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Maslov, u upravnom sporu tužitelja J. Đ. Iz M. zastupan po opunomoćenici M. M.
odvjetnici u Z., protiv tuženika Ministarstva
financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Frankopanska 1, radi utvrđivanja nastupa zastare prava na naplatu poreza, bez održavanja glavne rasprave, 11. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Klasa: UP/II-410-23/20-01/377, Urbroj: 513-04-22-2 od 10. svibnja 2022. i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II-410-23/20-01/377, Urbroj: 513- 04-22-2 od 10. svibnja 2022. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija - Porezne uprave, Područnog ureda Split, Klasa: UP/I-416- 02/2019-006/124, Urbroj: 513-07-17/2020-02 od 3. srpnja 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za utvrđivanje nastupa zastare prava na naplatu poreza.
2. Tužitelj u tužbi, kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, u bitnom prigovara kako porezno tijelo neosnovano ističe da zastara prava na naplatu tražbine po osnovi poreza i kamata ne nastupa ako je tražbina osigurana založnim pravom ili hipotekom koji su upisani u zemljišnu knjigu, u kojem slučaju će se tražbina naplatiti iz opterećene stvari prema članku 94. stavku 7. Općeg poreznog zakona. Smatra kako je porezno tijelo trebalo utvrditi da je nastupila apsolutna zastara prava na naplatu, budući se radi o dugovanju za razdoblje od 2000. do 2006., i predmetne obveze su već zastarjele u trenutku donošenja rješenja o ovrsi. Smatra kako je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe ranijeg Općeg poreznog zakona, a ne odredbe Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16.). Tužbenim zahtjevom traži poništenje rješenja tuženika i vraćanje predmeta na ponovni postupak.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana i u cijelosti ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis te spis tuženog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.
5. Budući je među strankama sporna samo primjena materijalnog prava, Sud je temeljem članka 36. stavka 3. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21., dalje u tekstu ZUS-a) spor riješio bez rasprave.
6. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja od 1. ožujka 2019. za utvrđivanje nastupa zastare prava na naplatu poreznog duga.
8. Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi kako je porezno tijelo utvrdilo da je za obvezu poreza na dodanu vrijednost, šifre vrste prihoda 1201 utvrđenu 2004. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2005. te za obvezu poreza na dodanu vrijednost utvrđenu u 2005. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2006. Utvrdilo je kako je nastupila zastara prava na naplatu obveza, međutim, da je na temelju rješenja Općinskog suda u T. broj: OVR-…/06 od 15. ožujka 2006. određeno traženo osiguranje te je rješenjem Općinskog suda u Trogiru, Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-… od 9. svibnja 2007. određena uknjižba založnog prava na nekretninama tužitelja navedenim u Z.U…. k.o. M., te se u skladu sa odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a glavnica poreza na dodanu vrijednost za 2004. i 2005. u iznosu od 25.839,96 kuna, koja je osigurana uknjižbom založnog prava na nekretninama tužitelja, može naplatiti iz založene stvari, dok je zastarjeli dug po osnovu kamata otpisan Službenom bilješkom, Klasa: 416-02/18- 07/546, Urbroj: 513-07-17-18-01 od 19. studenoga 2018.
9. Nadalje, porezno tijelo je utvrdilo kako je za obvezu poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi (šifre vrste prihoda 1619) utvrđenu u 2004. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2005. i za obvezu utvrđenu u 2005. zastara prava na naplatu počela je teći 1. siječnja 2006. Utvrdilo je kako je nastupila zastara prava na naplatu navedenih obveza, međutim, da je na temelju rješenja Općinskog suda u T.broj: OVR-…/06 od 15. ožujka 2006. određeno traženo osiguranje te je rješenjem Općinskog suda u T., Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-… od
9. svibnja 2007. određena uknjižba založnog prava na nekretninama tužitelja navedenim u Z.U…. k.o. M., te se u skladu sa odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a glavnica poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2004. i 2005. u iznosu od 17.632,02 kuna, koja je osigurana uknjižbom založnog prava na nekretninama tužitelja, može naplatiti iz založene stvari, dok je zastarjeli dug po osnovu kamata otpisan Službenom bilješkom, Klasa: 416-02/18-07/546, Urbroj: 513- 07-17-18-01 od 19. studenoga 2018.
10. Porezno tijelo je utvrdilo kako je za obvezu poreza na reklame (šifre vrste prihoda 1724) utvrđenu u 2000. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2001. Utvrdilo je kako je nastupila zastara prava na naplatu navedene obveze, međutim, da je na temelju rješenja Općinskog suda u T. broj: OVR-…/06 od 15. ožujka 2006. određeno traženo osiguranje te je rješenjem Općinskog suda u Trogiru, Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-… od 9. svibnja 2007. određena uknjižba založnog prava na nekretninama tužitelja navedenim u Z.U…. k.o. M., te se u skladu sa odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a glavnica poreza na reklame za 2000. u iznosu od 881,76 kuna, koja je osigurana uknjižbom založnog prava na nekretninama tužitelja, može naplatiti iz založene stvari, dok je zastarjeli dug po osnovu kamata otpisan Službenom bilješkom, Klasa: 416-02/18-07/546, Urbroj: 513-07-17-18-01 od 19. studenoga 2018.
11. Nadalje, porezno tijelo je utvrdilo kako je za obvezu članarina turističkim zajednicama (šifre vrste prihoda 2715) utvrđenu u 2002. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2003., za obvezu utvrđenu u 2003. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2004. te za obvezu utvrđenu u 2004. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2005. Utvrdilo je kako je nastupila zastara prava na naplatu navedene obveze, međutim, da je na temelju rješenja Općinskog suda u T. broj:
OVR-…/06 od 15. ožujka 2006. određeno traženo osiguranje te je rješenjem Općinskog suda u T., Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-… od 9. svibnja 2007. određena uknjižba založnog prava na nekretninama tužitelja navedenim u Z.U…. k.o. M., te se u skladu sa odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a glavnica članarina turističkim zajednicama za 2002., 2003. i 2004. u iznosu od 1.223,90 kuna, koja je osigurana uknjižbom založnog prava na nekretninama tužitelja, može naplatiti iz založene stvari, dok je zastarjeli dug po osnovu kamata otpisan Službenom bilješkom, Klasa: 416-02/18-07/546, Urbroj: 513-07-17-18-01 od 19. studenoga 2018.
12. Nadalje, porezno tijelo je utvrdilo kako je za obvezu prihoda od spomeničke rente (šifre vrste prihoda 2870) utvrđenu u 2005. zastara prava na naplatu počela teći 1. siječnja 2006. Utvrdilo je kako je nastupila zastara prava na naplatu navedene obveze, međutim, da je na temelju rješenja Općinskog suda u T. broj: OVR- …/06 od 15. ožujka 2006. određeno traženo osiguranje te je rješenjem Općinskog suda u T., Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-… od 9. svibnja 2007.
određena uknjižba založnog prava na nekretninama tužitelja navedenim u Z.U…. k.o. M., te se u skladu sa odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a glavnica prihoda od spomeničke rente za 2005. u iznosu od 84,10 kuna, koja je osigurana uknjižbom založnog prava na nekretninama tužitelja, može naplatiti iz založene stvari, dok je zastarjeli dug po osnovu kamata otpisan Službenom bilješkom, Klasa: 416-02/18-07/546, Urbroj: 513-07-17-18-01 od 19. studenoga 2018.
13. Odredbom članka 108. stavka 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16. i 106/18., dalje u tekstu OPZ-a) propisano je da pravo i obveze poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo i obveza poreznog tijela na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe zastarijeva za šest godina računajući od dana kada je zastara počela teći. Stavkom 4. istog članka propisano je da zastara prava na naplatu poreza, kamata i troškova ovrhe počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili istekom godine u kojoj je postalo izvršno rješenje kojim je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu i kamate.
14. Odredbom članka 109. stavka 10. OPZ-a propisano je da iznimno od stavka 4., kad protekne vrijeme zastare, porezno tijelo čija je tražbina osigurana zalogom ili hipotekom može se namiriti samo iz opterećene stvari ako je drži u neposrednom posjedu ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi. Zastarjela tražbina po osnovi kamata ne može se namiriti ni iz opterećene stvari.
15. Imajući u vidu citiranu odredbu Zakona, prema stajalištu Suda, pravilno je porezno tijelo postupilo kada je odbilo zahtjev tužitelja za za utvrđivanjem nastupa zastare prava na naplatu poreznog duga, budući je predmetna tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini u korist RH, Ministarstva financija, temeljem rješenja Općinskog suda u T., Zemljišnoknjižnog odjela broj: Z-…/06-IŠ od 9. svibnja 2007., koju činjenicu tužitelj ne osporava, i porezno tijelo u smislu citirane odredbe članka 109. stavka 10. OPZ-a može se namiriti iz opterećene stvari.
16. Prigovor tužitelja kako je u primjeni Opći porezni zakon iz 2008., jer u prijelaznim i završnim odredbama Općeg poreznog zakona koji se primjenjuje od 2016. stoji "postupci pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona, dovršit će se prema odredbama tog zakona", ovaj Sud ocjenjuje neosnovanim iz razloga što je predmetni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 1. ožujka 2019. kada je na snazi bio Opći porezni zakon ("Narodne novine" 115/16.), koji Zakon je porezno tijelo u konkretnom slučaju pravilno primijenilo.
17. U skladu sa navedenim, navodi tužitelja iz tužbi nisu osnovani, te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.
18. Slijedom navedenoga, prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je valjalo na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
U Splitu, 11. listopada 2022.
S U T K I N J A
Nela Mešin
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).
DNA: 1. Opunomoćenici tužitelja M. M., odvjetnici u Z.
uz odgovor na tužbu tuženika
2. Tuženiku Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Frankopanska 1,
3. U spis,
4. Kalendar 30 dana.
RJ:
1. Vrijednost predmeta spora je 10.000,00 kuna (čl. 25. ZSP-a)
2. Provesti postupak naplate sudske pristojbe tužbe i presude, te žalbe ukoliko bude uložena, po pravomoćnosti, u skladu sa odredbama ZSP-a
3. Kalendar 30 dana