REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 3446/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RF iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Vlahov, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice IF iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mladen Ćorić odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-966/2022-2 od 5. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-725/20 od 25. siječnja 2022., u sjednici održanoj 11. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e :

Tuženici se dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-966/2022-2 od 5. travnja 2022., u odnosu na pitanje:

Ako stranci na temelju Zakona o nasljeđivanju pripada pravo na postavljanje konstitutivnog tužbenog zahtjeva radi poništenja oporuke, može li ona pravnu zaštitu ishoditi na način da umjesto takvog tužbenog zahtjeva postavi deklaratorni tužbeni zahtjev radi utvrđivanja nevaljanosti (ništetnosti) oporuke, iako iz Zakona o nasljeđivanju ne proizlazi da oporuka može biti ništetna, već samo da se može zahtijevati njezino poništenje?

Obrazloženje

1.1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-966/2022-2 od 5. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-725/20 od 25. siječnja 2022., te je u prijedlogu postavila dva pravna pitanja:

"1. Ako stranci na temelju Zakona o nasljeđivanju pripada pravo na postavljanje konstitutivnog tužbenog zahtjeva radi poništenja oporuke, može li ona pravnu zaštitu ishoditi na način da umjesto takvog tužbenog zahtjeva postavi deklaratorni tužbeni zahtjev radi utvrđivanja nevaljanosti (ništetnosti) oporuke, iako iz Zakona o nasljeđivanju ne proizlazi da oporuka može biti ništetna, već samo da se može zahtijevati njezino poništenje?

2. Smije li sud, kada u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ocjenjuje vjerodostojnost iskaza svjedoka danog u drugom parničnom postupku, taj iskaz svjedoka smatrati istinitim i činjenice koje su u njemu sadržane dokazanima isključivo zbog toga što stranke nisu na ročištu izričito prigovorile (ne)istinitosti tog iskaza?"

1.2. Kao razlog važnosti vezano za prvo pitanje tuženica se pozvala na presudu Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici poslovni broj Gž- 1252/2017 od 7. rujna 2017. s pravnim shvaćanjem da su odredbe Zakona o nasljeđivanju kojima se propisuje pravo stranaka da zahtijevaju poništenje oporuke kogentne odredbe, zbog čega se u tom slučaju može tražiti samo poništenje oporuke, a ne i deklaratorna sudska zaštita u vidu utvrđenja pravne nevaljanosti (ništavosti), potvrdivši prvostupanjsku presudu kojom je odbijen deklaratorni tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja pravne nevaljanosti oporuke.

1.3. Također tuženica ukazuje na suprotno shvaćanje izneseno u odluci Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1073/2018 od 5. rujna 2018. koje da je u skladu s pravnim shvaćanjem iznesenim u pobijanoj odluci.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Prijedlog je dopušten i osnovan.

4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije, a navedeno u izreci ovog rješenja, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju glede kojeg postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, a ovaj sud o tom pitanju nije izrazio svoje pravno shvaćanje.

4.1. U odnosu na drugo postavljeno pravno pitanje nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih tuženica smatra da je postavljeno pitanje važno u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, pa isto nije uzeto u obzir.

5. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari su ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je u odnosu na prvo postavljeno pitanje na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 11. listopada 2022.

Predsjednik vijeća:

Ivan Vučemil