Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž-582/2022-2

R E P U B L I K E A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Lidije Jelavić, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Nike Grospić Ivasović, članice, u pravnoj stvari tužitelja M. Ž. /OIB:…/ iz D. J., kojeg zastupa M. Z., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ž. i p. iz Z., protiv tuženika I. Ž. /OIB:…/ iz J. D., kojeg zastupa H. Z., odvjetnica iz Z.², radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-623/18 od 13. prosinca 2021., u sjednici održanoj 11. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se u cijelosti presuda i rješenje pod stavkom I. izreke Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu poslovni broj P-623/18 od 13. prosinca 2021. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen tužbeni zahtjev:

- na utvrđenje da je tužitelj nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva za 1/6 dijela, nekretnine oznake čest. zem. 298/40 pašnjak, površine 8082 m2, zk. ul. 174 k.o. J. G., što je tuženik dužan priznati i trpjeti da na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva naprijed označene nekretnine, na svoje ime i za svoju korist za 1/6 dijela uz istodobni upis brisanja prava vlasništva s imena tuženika u istom suvlasničkom udjelu (točka 1. predložene izreke);

- na utvrđenje da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za 2/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. 298/40 pašnjak, površine 8082 m2, zk. ul. 174 k.o. J. D., a što je tuženik dužan priznati i trpjeti da na temelju presude, po njenoj pravomoćnosti, tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva naprijed označene nekretnine, na svoje ime i za svoju korist, za 2/6 dijela uz istodobni upis brisanja prava vlasništva sa imena tuženika u istom suvlasničkom udjelu (točka 2. predložene izreke),

- i naknadu parničnih troškova (točka 3. predložene izreke).

1.1. Prvostupanjskim je rješenjem naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu 6.250,00 kn (stavak I. izreke) i odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan (stavak II. izreke).

2. Protiv presude u cijelosti i rješenja pod stavkom I. izreke žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2.1. Tužitelj predlaže ukidanje prvostupanjske presude u cijelosti i rješenja pod stavkom I. izreke, i vraćanje predmeta na ponovno suđenje. Zahtijeva trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.962,50 kn.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Donošenjem prvostupanjske presude, na što se opravdano poziva tužitelj, počinjena je po prvostupanjskom sudu bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a (povrijeđena pravila o sadržaju presude) s neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u ovom stadiju postupka, s obzirom da niti činjenično stanje nije pravilno utvrđeno u skladu s mjerodavnim materijalnim pravom za razrješenje predmetnog spora.

5.1. Odredbom članka 338. stavkom 4. ZPP-a između ostalog je propisano da će sud posebno navesti i obrazložiti koje činjenice je utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje dokaze je izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, i izjasniti se ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

5.2. Općim jamstvom poštenog postupka iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014.) i članka 6. stavka 1. (Europske) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010.) sudu je nametnuta dužnost između ostalog učinkovitog ispitivanja podnesaka, argumenata i dokaza iznesenih po strankama u postupku, uz zadržavanje prava procjene njihove mjerodavnosti za odluku.

6. Suprotno navedenom, u dosadašnjem tijeku postupka, prvostupanjski sud nije učinkovito ispitao podneske, argumente i dokaze iznesene po strankama u postupku, očito ispuštajući iz vida da se o relevantnosti činjeničnog navoda ne zaključuje na temelju rezultata raspravljanja o postojanju činjenice, već na temelju pravilno izabrane i primijenjen materijalne odredbe, niti dao razloge zašto nije priklopio i pročitao spisi poslovni broj P-134/2010 i P-399/2011, saslušao svjedokinju I. R. i parnične stranke. To što svjedokinja I. R. ima prebivalište na H. i druge okolnosti koje prvostupanjski sud navodu u svom rješenju od 3. studenog 2021. (list 74. - 76. spisa) ne može se prihvatiti kao razlog neizvođenja tog dokaza, pogotovo ako se ima u vidu mogućnost izvođenja takvog dokaza i pred zamoljenim sucem (članak 224. ZPP-a).

7. Naime, predmet spora jest zahtjev tužitelja na utvrđenje da je nasljeđivanjem stekao pravo vlasništva za 1/6 dijela nekretnine oznake čest. zem. 298/40 pašnjak, površine 8082 m2, upisane u zk. ul. 174 k.o. J. G. i da ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za daljnjih 2/16 dijela iste nekretnine, odnosno da je suvlasnik iste nekretnine za ukupno 3/16 dijela.

8. Prema odredbi članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a), u kontinuitetu kao i pravilu o pravnom temelju stjecanja vlasništva koje je bilo na snazi prije 1. siječnja 1997. kada je stupio na snagu ZVDSP-a, da bi neka osoba bila vlasnik određene stvari, bilo da za nju bude osnovano pravo vlasništva kao izvorno bilo da na nju prijeđe već postojeće pravo vlasništva, moraju biti ispunjene opće pretpostavke (sposobnost predmeta da se na njemu stekne pravo vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva na tom predmetu, pravni temelj za to da je stjecatelj na tom predmetu stekne pravo vlasništva) i posebne pretpostavke (ovisno o vrsti pravnog temelja stjecanja - pravni posao, nasljeđivanje, dosjelost, odluka suda ili druge javne vlasti i dr.).

9. Stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem je izvedeno (derivativno) stjecanje, kojim pravo vlasništva s ostavitelja prelazi na stjecatelja /ostaviteljevog nasljednika/, a do kojeg prelaza dolazi u trenutku smrti ostavitelja, bez ikakvog čina stjecanja i bez obzira na to je li onaj tko je to pravo stekao uopće znao da ga je stekao (članak 4. stavak 4/1. Zakona o nasljeđivanju /Narodne novine, broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., u daljnjem tekstu: ZN-a/), a što znači da sve stvari na kojima je ostavitelj imao pravo vlasništva prelaze na one koji su naslijedili ostavitelja stekavši zbog njegove smrti nasljedno pravo (zajedno s drugim nasljednicima ili sami) i da se time stječe pravo vlasništva svake pojedine stvari koja se zatekla u sastavu ostavine (članak 5. stavak 2., članak 128. stavak 2., članak 141. ZN-a).

10. Putem dosjelosti (izvorni način stjecanja vlasništva), vlasništvo stvari se stječe samostalnim posjedom te stvari ako posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom stvari (članak 159., članak 160. ZVDSP-a), i to u trenutku ispunjenja zakonom određenih pretpostavki (članak 129. ZVDSP-a).

11. Da bi se na temelju pravnog posla moglo prenijeti vlasništvo (izveden - derivativan način stjecanja), taj pravni posao mora objektivno postojati i biti valjan (članak 115. ZVDSP-a), neovisno o tome radi se o realnoj ili konsenzualnoj pogodbi, ili pogodbi koja obvezuje jednostrano ili dvostrano.

12. Prema tome, za odluku o tužbenom zahtjevu na utvrđenje nužno je bilo u smislu općih i posebnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, ako je osnova stjecanja nasljeđivanje, utvrditi osim sposobnosti nekretnine i sposobnosti tužitelja kao stjecatelja, činjenice smrti roditelja stanaka i tužiteljevog stečenog prava nasljednog prava, koje kao nesporne proizlazile iz dosadašnjeg tijeka postupka, je li, a ako jest po kojoj osnovi predmetna nekretnina u sastavu ostavine jednog ili oba roditelja stranaka, te nastavno i zavisno, postoji li (egzistira li) objektivno kao valjana druga osnova/e za stjecanje prva vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, neovisno o načinu obvezivanja (jednostranom ili dvostranom – "Conventiones unilaterales et bilaterales" - Jednostrani i bilateralni sporazum).

13. Naime, to što iza smrti oca stranaka (pokojnog S. Ž.) nije vođen ostavinski postupak i što predmetna nekretnina iz smrti majke stranaka (pokojne M. Ž.) nije naznačena kao njezina imovina, ne opravdava zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nasljeđivanje nije stekao određeni dio predmetne nekretnine, pod pretpostavkom da ista stvarno ulazi u sastav ostavine iza jednog ili oba roditelja.

13.1. Osim toga, prvostupanjski je sud očito ispustio iz vida da se u slučaju kad je među nasljednicima sporno spada li naknadno pronađena imovina u ostavinu, o tom pitanju niti ne može raspravljati u ostavinskom postupku, već samo u parnici, s obzirom da je pravomoćno okončan ostavinski postupak iza smrti majke, odnosno da se pravomoćno okončan ostavinski postupak ne može prekidati uz upućivanje u parnicu.

14. Zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju predmetnog spora za sada se ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da raspolaganja sunasljednika (M. Ž. i I. R.) u korist tužitelj od 13. veljače 2018. (Ugovor ovjeren 6. ožujka 2018. /list 9. -10. spisa/) neovisno o nazivu akta kojim je očitovana volja, nema učinke jednostranog pravnog posla usmjerenog na prijenos 2/6 dijela vlasništva na predmetnoj nekretnini, na tužitelja, a pod pretpostavkom da se radi o nekretnini vlasnici koje su u trenutku smrti bili jedan ili oba roditelja.

15. Stoga je ukinuta prvostupanjska presuda u cijelosti, u prilog čemu treba imati u vidu da i dužnost naknade parničnih troškova zavisi od konačne odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, i prvostupanjsko rješenje pod stavkom I. izreke kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove i u tom dijelu predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. i članak 370. ZPP- a za stavak I. izreke, članak 380. točka 3. ZPP-a za dio izreke rješenja), s tim da je ostavljeno prvostupanjskom sudu odlučiti i o troškovima žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

16. U zakonitom nastavku postupka, prvostupanjski će izvest dokaze predložene po parničnim strankama, učinkovito će ispitati izvedene dokaze, podneske i argumente stranaka, ponovo će odlučiti o tužbenom zahtjevu i odluku će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a.

U Zagrebu 11. listopada 2022.

Predsjednica Vijeća:

Lidija Jelavić, v.r.