Poslovni broj: 19 P – 2165/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku (OIB:29399232217), po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja M. P., iz D. kod Š., OIB : …, zastupana po punomoćniku V. P., odvjetniku u Š., protiv tuženika : M. B., iz D. kod Šibenika, OIB : …, radi utvrđenja prava vlasništva, dana 20. listopada 2021.g., izvan ročišta, bez prisutosti stranaka,

r i j e š i o  j e

Određuje se privremena mjera sudske zabrane opterećenja i kat.čest. 8563, K.O. D., odmah i pod prijetnjom ovrhe, a s važenjem do pravomoćnosti spora. Ova privremena mjera odmah će se upisati u glavnu zemljišnu knjigu.

Obrazloženje

1. Dana 18. listopada 2021.g. tužiteljica je podnijela ovom sudu tužbu radi utvrđenja prava suvlasništva na nekretnini oznake kao čest.zem. 8563, upisane u Z.U. 2963 k.o. D., na ime tužiteljice i tužene, svake za ½ dijela u sadržaju tužbe je podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčanog potraživanja, sadržaja pobliže opisanog u izreci ovog rješenja.

2. U tužbi navodi da je rečena nekretnina u naravi obiteljska kuća stranaka u naselju R. S. pored Š. koja da je upisana kao vlasništvo tuženice, a ista da ga je kupila novcem od prodaje obiteljskog stana. Navedeni stan da je dodijeljen ocu tužiteljice, odnosno bivšem suprugu tužene od strane njegovog poslodavca „R. Š.“. Rastavom oca tužiteljice i bivšeg supruga tužene predmetni stan da je pripao tuženu uz obvezu nastavka plaćanja preostalih anuiteta male vrijednosti. Dakle, sam stan da je dodijeljen na račun roditelja i dvoje djece od kojih jedno dijete da je upravo tužiteljica koja da je pridonijela brojčanom stanju obitelji.

3. Prije pola godine tužiteljica da je predložila tuženoj da prodaju stan i da radi komoda kupe kuću negdje oko Š. jer da od prodaje stana mogu kupiti znatno veću kuću te da svatko može imati svoj dio iste budući tužiteljica živi sa kćerkom. Tužena da je na to pristala te da su kupili kuću, a dogovor između stranaka da je bio da tužiteljica dobije na dar, proširi i uredi donju etažu u prizemlju (konobu) dok bi tužena dobila prvi kat na način kako su i danas stranke u posjedu, nakon etažiranja iste. Prvi kat koji je u posjedu tužene da je znatno bolje uređen te da nije bilo potrebe za nikakvim ulaganjima.

4. Dakle, dogovorom da je tužiteljici pripalo prizemlje kuće koje da je tužiteljica svojim sredstvima dogradila i uredila dok je tužena vlasnica i posjednica prvog kata kuće te da su stranke suvlasnice predmetne nekretnine za po ½ svaka. Troškovi tužiteljice za uređenje prvog kata da su iznosili 190.000,00 kn za izvođenja radova, a isti da su se sastojali su se od: grubih građevinskih radova 90.750,00 kn, vodoinstalaterskih radova 11.700,00 kn, montaže centralnog i podnog grijanja 42.600,00 kn, električarskih radova 18.450,00 kn, kupnjom vrata i prozora 8.200,00 kn, kupnjom kamenih ploča 2.100,00 kn, priprema i bojanje zidova 9.000,00 kn, keramičarskih radova 7.200,00 kn te za uređenje i namještaj 72.000,00 kn koja sredstva da su posuđena od B. R. i A. Z.. Također, tužiteljica da je kupila tuženoj različite kućanske predmete i uređaje u visini 4.000,00 €.

5. Inače, odnos između stranaka, kao i između tužene i kćerke tužiteljice da su do ovog ljeta bili iznimni i skladni, međutim, nedavno da je tužena počela negodovati te poslala kćerki tužene pismo radi iseljenja putem odvjetnika te na posljetku angažirala agenciju za prodaju nekretnine gdje se kuća prodaje za 120.000,00 €.

6. Radi svega naprijed navedenog tužiteljica predlaže sudu donošenje privremene mjere na način određen u izreci ovog rješenja navodeći da bi joj prodajom predmetne nekretnine nastupila nesaglediva šteta.

7. Prijedlog je osnovan

8. Da bi sud odredio privremenu mjeru radi osiguranja nenovčanog potraživanja ovrhovoditelj mora, sukladno odredbi čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, dalje: OZ), prije svega učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te učiniti vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje i nastanak nenadoknadive štete, pri čemu se napominje da se za određivanje privremene mjere osiguranja nenovčanog potraživanja traži postojanje objektivne opasnosti.

9. Člankom 347. stavak 2. OZ-a je propisano da sud može odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

10. Učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ne znači i dokazati da ona zaista postoji. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njenom postojanju. Nije naravno dovoljna tvrdnja tužitelja da njegova tražbina postoji nego je dužan navesti okolnosti i po mogućnosti priložiti dokaze iz kojih postoji vjerojatnost postojanja tražbine, dakle sud bi trebao doći do uvjerenja da ima više argumenata u prilog postojanju određene činjenice nego onih koji govore suprotno.

11. Tužitelj je u tužbi postavio deklaratorni zahtjev - na utvrđenje prava vlasništva oznake kat.čest. 8563, K.O. D., tužiteljice i tuženice, svake za po ½ dijela.

12. Iz dopisa odvjetnika L. K. upućenog tužiteljici, a koji dopis je datiran na 6. listopada 2021.g. (l.s.4) razvidno je da se isti kao punomoćnik tuženice obraća tužiteljici sa molbom da u roku od 30 dana iseli iz stana sa svojim psima i stvarima, u protivnom, isti da će biti primoran, u ime svoje stranke, protiv tužiteljice podignuti tužbu radi iseljenja iz stana iz razloga što da su uvjeti života tuženice od dana useljenja tužiteljice u predmetni stan neizdrživi te iz razloga što tuženica ne podmiruje troškove struje, vode, čistoće i komunalne naknade.

13. Iz spisu priležeće preslike oglasa (l.s. 5-15) objavljenog u svrhu prodaje nekretnine razvidno je da je sporna nekretnina oglašena na prodaju od I. B. predmet koje prodaje da je dvosobni stan u prizemlju površine 80m2 u fazi renovacije, opremljen podnim grijanjem kojem nedostaju podovi, unutarnja stolarija i sanitarije. Vanjske stepenice da vode na prvi kat gdje se nalazi stan od 50m2 kojem je potrebna renovacija, pored kuće da su garaža i zatvoreni roštilj, a nekretnina da ima građevinsku dozvolu i vlasnički list.

14. Uvidom u zemljišne knjige (l.s.16) razvidno je da je tuženica upisana kao zemljišno knjižna vlasnica sporne nekretnine za cijelo, a koja nekretnina predstavlja kuću površine 87m2, garažu površine 30m2 i dvorište površine 444m2.

15. Obzirom da su prema navodima tužiteljice ona i tuženica suvlasnice za po ½ dijela sporne nekretnine u kojoj obje žive, a ista nekretnina da je kupljena novcem od prodaje obiteljskog stana koji je dodijeljen pokojnom ocu tužiteljice, odnosno bivšem suprugu tužene od njegovog poslodavca R. Š. koji stan je prodan te da je novcem stečenom prodajom istog kupljena kuća koja je predmet ovog postupka i to sukladno dogovoru između stranaka, kom prilikom je tužiteljica dobila u vlasništvo donju etažu u prizemlju (konobu) dok je tuženica dobila prvi kat na način kako su i danas stranke u posjedu, nakon etažiranja iste, stav je ovog suda da je tužiteljica učinila vjerojatnim (dakle, ne i dokazala) svoju nenovčanu tražbinu u ovom postupku radi čega je ostvaren prvi uvjet za određivanje tražene mjere na način kao u izreci.

16. Nadalje, u konkretnom slučaju, u ovoj fazi postupka, a ne prejudicirajući konačni ishod spora, sud je stava, a obzirom da je, kako tužiteljica navodi (koji navod potkrepljuje i preslikom oglasa za prodaju sporne nekretnine), tuženica oglasila na prodaju nekretninu koja je predmet ovog parničnog postupka, ista ima namjeru raspolagati rečenom nekretninom za koju tužiteljica tvrdi da je vlasnica iste za 1/2 dijela na osnovu zajednice dobara, novčanih sredstava i rada, a sve bez suglasnosti tužiteljice, da bi tuženičinom eventualnom budućom raspoložbom nekretnine, u slučaju otuđenja trećim osobama, tužiteljici nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

17. Dakle, prema stavu ovog suda tužiteljica je nedvojbeno učinila vjerojatnim da bi bez određivanja ove privremene mjere bila spriječena ili bi joj bilo znatno otežano ostvariti svoju tražbinu time što bi se otuđenjem nekretnine promijenilo postojeće stanje stvari čime je ostvaren i drugi uvjet za određivanje tražene mjere, a zbog čega je sud prihvatio prijedlog tužiteljice (predlagatelja osiguranja) i odredio predloženu mjeru.

18. Nasuprot tomu, provedbom zabilježbe i zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine tuženici ne bi nastala nikakva šteta, a tužiteljica bi bila osigurana obzirom da bi u zemljišnim knjigama bila vidljiva zabrana otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine.

19. O predmetnom prijedlogu sud je odlučio bez očitovanja protivnika ili održavanja ročišta jer je sadržaj prijedloga, u ukupnosti sa priloženom dokumentacijom, sudu dao dovoljno elemenata za donošenje odluke, posebno imajući u vidu načela ekonomičnosti i hitnosti postupaka na koje se primjenjuje Ovršni zakon, obzirom da su svi zakonom taksativno propisani uvjeti kumulativno ispunjeni, odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 20. listopada 2021.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus v.r.