REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 384/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sessa člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Z., OIB …, protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku dr. sc. D. B., odvjetniku u Odvjetničkom društvu G. & p. d.o.o., Z., radi isplate,odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1701/2020-2 od 21. travnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3391/18-81 od 29. siječnja 2020., u sjednici održanoj 11. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika podnesena protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1701/2020-2 od 21. travnja 2021. se odbija.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3391/18-81 od 29. siječnja 2020., naloženo je tuženiku E. o. d.d. (dalje: tuženik) da tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: tužitelj) isplati 153.973,61 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom (toč. I. izreke), toč. II.izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom 40.898,23 kn sa zatraženom zateznom kamatom, a toč. III. izreke je tužitelju naloženo da tuženiku naknadi parnične troškove postupka od 5.742,18 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. siječnja 2020. pa do isplate.
2. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja u toč. I. i III. izreke (toč. I. izreke), a toč. II. izreke je odbijen zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju dopuštenu ovosudnim rješenjem Revd 3851/2021-2 od16. studenog 2021. podnosi tuženik zbog pravnog pitanja: „Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode - a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu - mjerodavne odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO/98 i ZOMO)?“
4. Predlaže reviziju prihvatiti, te ukinuti pobijane nižestupanjske presude u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja (toč. I i III izreke prvostupanjske presude) i da se predmet vrati na ponovno suđenje sudu I. stupnja.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija nije osnovana ali iz drugih razloga.
7. U ovom predmetu Vrhovni sud Republike Hrvatske je rješenjem Revd 3851/2021-2 od 16. studenog 2021. dopustio podnošenje revizije zbog pravnog pitanja:
“Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode, a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, kao odredbe posebnijeg zakona, mjerodavne odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO/98 i ZOMO)?“
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete povodom prometne nezgode koja se dogodila …., u kojoj je osiguranik tužitelja D. L. smrtno stradao, a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika.
9. Tužitelj svoj zahtjev temelji na činjenici da je njegov osiguranik D. L. u ovoj prometnoj nezgodi uslijed zadobivenih ozljeda preminuo, te da je u upravnom postupku njegovim članovima obitelji, L. i M. L. priznao pravo na obiteljsku mirovinu, a kojim isplatama za razdoblje od 17. srpnja 2002. pa do 2. listopada 2014. trpi štetu.
10. Nižestupanjski sudovi smatraju da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete od tuženika na temelju odredaba čl. 160. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98, 71/99, 127/00 – dalje: ZMO/98), odnosno prema čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16 - dalje: ZMO/13), te nalaže tuženiku da tužitelju isplati stvarnu štetu koju predstavlja razlika između isplaćene obiteljske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja, uzimajući u obzir duljinu staža osiguranja do smrti osiguranika tužitelja kao i duljinu razdoblja za koje je izostala uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje.
11. Sukladno odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
12. Slijedom navedenog pobijana presuda ispitana je glede obveze isplate cjelokupnog iznosa glavne tražbine i glede postavljenog pitanja – pravne dileme temeljem kojeg propisa se ima odlučiti o obvezi tuženika kao osiguravatelja štetnika na isplatu štete koju trpi mirovinsko osiguranje koje zbog smrti osiguranika isplaćuje obiteljsku mirovinu iz mirovinskog osiguranja.
13. Glede ovog pitanja ovaj sud je već u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje prema kojem je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama ovoga suda (Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020., Rev 206/2022-2 od 23. ožujka 2022., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022.).
14. Nižestupanjski sudovi zauzeli su drugačije pravno shvaćanje glede primjene propisa koji se ima primijeniti na konkretno potraživanje tužitelja smatrajući da se osnovanost zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za naknadu štete na ime razmjernog dijela isplaćene obiteljske mirovine njegovom osiguraniku ocjenjuje primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju i to onog koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete koja tužitelju nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine na temelju odredbe čl. 160. i 161. ZMO/98 i ZMO/13, ovisno o razdoblju kada je mirovina isplaćivana.
15. Stoga na postavljeno pitanje valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je izdatak učinjen, a to je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, ZOOOP), čime se i ovom odlukom reafirmira pravno shvaćanje izraženo u odluci ovoga suda Rev-x 388/2018, Rev 909/2021 i dr.
16. Međutim, radi potpunog odgovora na postavljeno pitanje valja istaknuti slijedeće:
17. Člankom 27. st. 1. ZOOP je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, dok je st. 2. propisano da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. tog članka smatra i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
18. Stoga, iako su nižestupanjski sudovi pogrešno zaključili da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje ZOOP, upravo odredbe ZOOP upućuju da se u pogledu izračuna razmjernog dijela mirovine tužitelja odlučuje primjenom odredbi ZMO i to na način da stvarnu štetu koju tužitelj trpi isplatom obiteljske mirovine članovima obitelji svog osiguranika čini razlika između isplaćene obiteljske mirovine i razmjernog dijela starosne mirovine koju bi po redovnom tijeku stvari ostvario osiguranik tužitelja, a koji razmjer ovisi o duljini staža osiguranja do smrti osiguranika tužitelja i duljini razdoblje u kojem je do pretpostavljenog stjecanja prava na starosnu mirovinu uplata doprinosa izostala (pravno stanovište zauzeto u odluci ovoga suda Rev 1235/2021-2 od 22. veljače 2022.).
19. Kako se u konkretnom slučaju pobijana odluka temelji na pravilno izvršenom obračunu razmjernog dijela obiteljske mirovine u skladu sa naprijed iznijetim pravnim shvaćanjem ovoga suda (Rev 1235/2021), razlozi zbog kojih je revizija podnesena ne utječu na donošenje drugačije odluke, pa je primjenom čl. 393. st. 1. ZPP u svezi sa čl. 396. ZPP revizija odbijena i odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 11. listopada 2022
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
