Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-12874/2021.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Anđe Ćorluke, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. L.R. zbog prekršaja iz članka 54. stavka 3. u svezi stavka 1. točke. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“ broj: 107/01, 87/02, 163/03, 141/04, 40/07, 149/09, 80/13, 39/19 ), odlučujući o žalbi okr. L.R., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovni broj: Pp -7818/2021-4 od 12. studenog 2021. , na sjednici vijeća održanoj dana 11. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e :

I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. L.R. i prvostupanjska presuda se potvrđuje.

II. Na temelju čl. 138.stavka 2.točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“broj 107/07 39/13, 110/15, 70/17 i 118/18) okr. L.R. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka ovog suda u iznosu od 200,00 (dvjesto kuna ) / 26/54 EUR-a ( dvadesetšesteuraipedesetčetiricenta)[1] u roku od 30 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okr. L.R. je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 5. 000,00 ( pettisuća) kuna, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u svezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, činjenično opisanog u izreci te presude.

1 Fiksni tečaj konverzije 7, 53450

2. Nadalje, temeljem odredbe čl. 64. st. 1. u svezi čl. 76 a Prekršajnog zakona , od okr. je oduzet predmet prekršaja.

3. Protiv te presude okr. L.R. je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, kako se razaznaje iz sadržaja žalbe.

4. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet u okviru navoda žalbe, te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona po ocjeni ovog Suda u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede postupka niti povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu žalitelja na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. U odnosu na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

8. Vijeće ovog Suda smatra da je prvostupanjski sud nakon provedenog postupka i svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika koji je u potpunosti priznao počinjenje prekršaja i iskazao kako se osjeća krivim , i na osnovu cjelokupne materijalne dokumentacije ,utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz primijenjenog propisa. Za svoju odluku prvostupanjski sud je iznio valjane i dostatne razloge,koje je valjano obrazložio. Takvo obrazloženje prihvaća i ovaj Sud,a navodi žalbe ne ukazuju na postojanje novih činjenica u smislu članka 193.stavka 5. Prekršajnog zakona,niti žalitelj dovodi u sumnju činjenično utvrđenje ,pa se provođenje dokaznog postupka ukazuje nepotrebnim.

9. Neosnovan je žalbeni navod žalitelja u kojem on ističe kako se u konkretnom radi o beznačajnom prekršaju. Naime, zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno je ostvarenje dva elementa: neznatnost stupnja ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra i vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom te odsustvo potrebe za kažnjavanjem počinitelja. Prva sastavnica beznačajnog djela objektivne je naravi i za njezino postojanje relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, a kod druge sastavnice pretežu subjektivni elementi koje treba tražiti u osobi počinitelja, a to mogu biti upravo one okolnosti koje bi inače bile značajne za određivanje vrste ili mjere kazne. U konkretnom slučaju niti objektivne okolnosti koje se tiču težine počinjenog djela, a niti subjektivne okolnosti koje se tiču samog okrivljenika ne upućuju na zaključak da bi se u ovom slučaju mogla primijeniti odredba čl. 24. a Prekršajnog zakona. Jednako tako nema zakonskih uvjeta za izricanjem zaštitne mjere umjesto izrečene novčane kazne, kako to traži žalitelj u svojoj žalbi.

10. Nadalje, ovaj Sud je ispitao odluku o primijenjenoj prekršajnoj sankciji te zaključio da izrečena novčana kazna nije previsoka imajući u vidu da je za počinjeni prekršaj propisana novčana kazna u rasponu od 5. 000, 00 do 20. 000, 00 ili kazna zatvora do 90 dana, a prvostupanjski sud je izrekao novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu, te se stoga po mišljenju ovog Sudu nisu stekli uvjeti za preinaku izrečene novčane kazne na blažu. Ovaj Sud zaključuje da će se izrečenom novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja tako da žalitelj ubuduće neće činiti iste ili slične prekršaje.

11. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka ovog suda temelji se na odredbi čl.138.stavke 2.točke 3. c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („NN broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 -5.000,00 kn,to je visina paušalnog iznosa troškova postupka iz čl. 138.stavke 2. točke 3.c Prekršajnog zakona određena u iznosu od 200,00 kn,što je po stanovištu ovog suda primjereno s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovno stanje okrivljenika.

12. Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zagrebu 11. listopada 2022.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravaka: za spis, okrivljenika, i tužitelja.