Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-4488/2020-
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Larise Crnković predsjednika vijeća, te Ksenije Dimec člana vijeća i suca izvjestitelja i Svjetlane Pražić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. H. iz M., OIB: ..., zastupane po punomoćniku D. G., odvjetniku iz K., protiv tuženika L. G. iz V., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda L. G. i M. G., odvjetnicima iz S., radi priznanja prava vlasništva, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj P- 333/2017-32 od 27. studenog 2020., u sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se žalba tuženika i preinačuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu, poslovni broj P-333/2017-32 od 27. studenog 2020. i sudi:
Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjev tužiteljice i zahtjev za naknadom parničnog troška koji glase:
"1. Utvrđuje se da je tužiteljica K. H. iz M., OIB: ... dosjelošću stekla pravo vlasništva na kčbr. ... – šuma površine 247 čhv. upisane u zk.ul.br. ...., k.o. R. što joj je tuženik L. G. iz V., OIB: ... dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na ime i za korist tužiteljice temeljem ove presude, u roku od 15 dana.
2. Nalaže se tuženiku L. G. iz V., OIB: ... da tužiteljici K. H. iz M., OIB: ... naknadi parnične troškove u iznosu od 6.522,80 kn (slovima: šest tisuća petsto dvadeset dvije kune osamdeset lipa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 27. studenog 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.309,38 kn/ 306,51 eur[1] , u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Citiranom presudom u točki 1. izreke utvrđeno je da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na kčbr. ..., šuma površine 247 čhv, upisana u zk.ul.br. ..., k.o. R. što je tuženik dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svojeg imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini. Točkom 2. izreke naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 6.522,80 kn.
2.Protiv citirane presude žalbu podnosi tuženik pozivom na zakonski žalbeni razlog iz članka 353. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 i 123/08; dalje-ZPP), predlažući da se presuda preinači odbijanjem tužbenog zahtjeva.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na kčbr. ...., šuma površine 247 čhv, upisane u zk.ul.br. ...., k.o. R..
6. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud utvrđuje da prijepor predstavlja bjelogoričnu šumu; da je prema prijepisu posjedovnog lista od 4. studenog 2016. prijepor bio upisan na ime tužiteljice kao posjednice, te da je rješenjem Područnog ureda za katastar Karlovac, Ispostava Vojnić, klasa: UP/I- 932/07/16-04/36, ur.br: 541-13-05/3-16-3 od 5. prosinca 2016. izvršena promjena posjednika s imena dosadašnje posjednice-tužiteljice na novog posjednika-tuženika. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da se prijepor nalazio u posjedu djeda tužiteljice M. E., koji je umro 1997., nakon njegove smrti da se nalazio u posjedu majke tužiteljice M. E. koju da je poslije smrti naslijedila tužiteljica, te da se tužiteljica, računajući posjed svojih prednika, neprekidno i nesmetano nalazi u posjedu prijepora preko 50 godina. Nadalje utvrđuje da prednik tuženika Ž. R. prijepor nije koristio, pa da stoga nije bio njegov stvarni vlasnik, tako da nije niti mogao svoje pravo vlasništva prenijeti na tuženika kao kupca. Kako su na strani tužiteljice ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva na prijeporu, prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev, time da smatra da nije relevantno pozivanje tuženika na odredbu članka 130. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09, 153/09; 90/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZVDSP) uz obrazloženje da je tužiteljica dokazala neprekinuti niz izvanknjižnog stjecanja prava vlasništva na prijeporu, odnosno da je pravo vlasništva prijepora njezin djed M. E. stekao kupnjom 1962.
7. Donošenjem pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka. Međutim, osnovano navodi tuženik u žalbi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, i to odredbe članka 122. stavak 1. i 2. i 130. stavak 2. ZVDSP, kada je udovoljio tužbenom zahtjevu tužiteljice jer je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev valjalo odbiti iz razloga koji se navode u nastavku obrazloženja.
8.1. U ovom postupku sporno je da li pravo vlasništva tužiteljice stečeno na temelju zakona (dosjelošću) uživa jaču pravnu zaštitu i proizvodi pravne učinke erga omnes u odnosu na pravo tuženika koji je kupio prijepor 2009. i pri tome postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, te nije bio dužan istraživati izvanknjižno stanje i koji je u dobroj vjeri upisao svoje pravo vlasništva dok pravo vlasništva tužiteljice nije bilo upisano. Za odgovor na navedeno sporno pravno pitanje mjerodavne su odredbe čl. 122. st. 1. i 2. i čl. 130. st. 2. ZVDSP.
8.2. Prema odredbi čl. 122. st. 1. ZVDSP smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine pa tko u dobroj vjeri postupa s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede toga zaštitu prema odredbama zakona.
8.3. Prema odredbi čl. 122. st. 2. ZVDSP stjecatelj je u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.
8.4. Prema odredbi čl. 130. st. 2. ZVDSP vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.
8.5. Dakle, pravo stjecatelja (tuženika) koji je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ima jaču pravnu zaštitu od prava tužiteljice čije pravo vlasništva je stečeno na temelju zakona, a u vrijeme stjecateljeva upisa prava vlasništva u zemljišnu knjigu pravo vlasništva tužiteljice nije bilo upisano. U opisanoj pravnoj situaciji odlučna je prvenstveno savjesnost stjecatelja, konkretno tuženika, a tužiteljica nije dokazala da je on bio nesavjestan.
8.6. Stoga, kako je tuženik postupao u dobroj vjeri u smislu odredbe čl. 122. st. 1. i 2. ZVDSP), u takvoj situaciji nije odlučno stvarno stanje u pogledu vlasništva predmetne nekretnine, dakle, nije odlučno što je tužiteljica na temelju zakona stekla vlasništvo prijepora, jer pravo tuženika uživa jaču pravnu zaštitu od prava tužiteljice. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev.
9. Obzirom na ishod ovog postupka valjalo je odlučiti o parničnom trošku tuženika primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s člankom 155. stavkom 1. ZPP-a. Tuženiku je dosuđen trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 750,00 kn i naknada za sastav žalbe u iznosu od 937,50 kn, uvećano za PDV od 421,88 kn, ukupno 2.109,38 kn, uvećano za sudsku pristojbu na žalbu od 200,00 kn, ukupno 2.309,38 kn, odnosno 306,51 eur.
10.Slijedom navedenog, valjalo je prihvaćanjem žalbe tuženika prvostupanjsku presudu preinačiti, pozivom na odredbu čl. 373. t. 1. ZPP-a i odlučiti kao u izreci.
U Rijeci, 11. listopada 2022.
Predsjednik vijeća
Larisa Crnković
