Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž-918/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Marina Grbića, predsjednika vijeća, Sanje Dujmović, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Katije Hrabrov, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) S. Š., OIB: …, iz S., …, zastupanog po punomoćniku ocu M. Š., iz S., …, 2) mlt. K. Š., OIB: …, i 3) mlt. J. Š., OIB: …, oboje iz S., …, zastupani po zakonskom zastupniku, ocu M. Š., protiv tuženika P. d.o.o., OIB: …, Z., …, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz O. …, radi brisanja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv d. Š. i G. iz Z.,

presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P-23/2022-10 od 10. srpnja 2022., dana 11. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja pod 1) S. Š., 2) mlt. K. Š. i 3) mlt. J. Š. te potvrđuje presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P-23/2022-10 od 10. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

''I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za brisanje prava stvarne služnosti upisane u korist tuženika na nekretninama tužitelja i to čkbr. … oranica P. sa 5948 m2 upisane u zk. ul. br. … k.o. S., čkbr. … oranica P. sa 7000 m2, upisane u z k. ul. br. … k.o. S., čkbr. … oranica P. sa 7518 m2, upisanih u zk. ul.br. … k.o. S.

II Tužitelji su dužni tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 kuna, u roku od 15 dana.''

2. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

''Odbacuje se kao nedopušten dio tužbenog zahtjeva kojim se traži obijanje prava služnosti.''

3. Protiv uvodno označene presude žalbu su izjavili tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o troškovima parničnog postupka. U žalbi se ističe da je pobijana presuda nejasna i nerazumljiva te da se ne može ispitati. Naime, paušalno i neistinito se iznosi navod da je obavljen očevid na navedenim česticama u tužbi u nazočnosti svih stranaka. Istina je da se očevid, zbog kiše, obavio u lovačkoj kući nedaleko od predmetnih čestica. Na očevid da je informativno pristupio M. Š., otac mlt. tužitelja, dok na očevid nije pristupio S. Š. niti dao punomoć M. Š. Niti majka mlt. djece T. Š. nije dala punomoć M. Š. da zastupa interese djece. Time je netočna tvrdnja iz toč. 17. i 19. presude, a i konstatacija da se isti nisu protivili služnosti. Predsjedavajući sudac očevida koristeći pravnu neukost M. Š. predložio je potpisivanje zapisnika. Nadalje, prešućena je gruba istina da je dozvola za gradnju imala uvjetno mišljenje te da je naloženo otklanjanje niza nedostataka, među ostalima, nepošteno i bespravno polaganje plinovoda na silu, bez obeštećenja vlasnika. To da je i konstatirano u zapisniku od 24. kolovoza 1974. U navedenom odobrenju komisija traži od tadašnje I. N., prednika P., da ne polaže plinovod na silu već da obešteti vlasnike zemljišta njih 1013. Čak je navedeno da ako se isto ne ispoštuje da dozvola za gradnju prestaje vrijediti nakon godinu dana. U samom rješenju je lažno navedeno da su ugovori sklopljeni u prilog čemu govori to što je tuženik povukao dokazni prijedlog pribave ugovora o obeštećenju vlasnika zemljišta čime de facto priznaje da je dokumentacija za dozvolu lažirana. Kako nepošten posjed, ostvaren na silu u doba komunističke vladavine, ne nosi pravnu dosjelost i ne podliježe mogućim pravnim učincima posjeda to ne ostvaruje pravne učinke i pravno se kvalificira kao da nije ni postojao. Prvostupanjski sud pogrešno ocjenjuje vrijeme za podizanje brisovne tužbe koje je tri godine od dana dostave rješenja ukoliko su poznate neke nove okolnosti, a one su nastupile tek provjerom u D. a. u siječnju 2022. P. nije društvo od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku iako se tuženik poziva na to. Stvarna služnost ne može se steći silom, što je ovdje slučaj budući su ugovori o obeštećenju lažirani. Samim time, dozvola za gradnju je ništetna i nije trebala biti niti izdana uporabna dozvola. Napominje se da ovih 20 i više godina tuženik niti jednom, do zahtjeva za upis služnosti, nije stupio u posjed navedene nekretnine, nije vršio održavanje niti obavijestio vlasnike zemljišta o opasnosti ispod tog zemljišta odnosno u bitnome, nije vršio posjedovne radnje koje bi dokazivale uporabnu kvalifikaciju posjeda. Tužitelji smatraju da drugostupanjski sud ima dovoljno argumenata da presudu preinači i donese presudu u korist tužitelja.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba nije osnovana.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst 25/13. i 70/19.; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), na koju u žalbi ukazuju tužitelji, budući da je izreka pobijane presude razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i nisu proturječni, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Prvostupanjski sud, nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. istog Zakona.

8. Predmet spora u ovoj fazi postupka predstavlja zahtjev tužitelja za brisanjem prava stvarne služnosti upisane u korist tuženika na kat. čest. … oranica P. sa 5948 m2 upisane u zk. ul. … k.o. S., kat. čest. … oranica P. sa 7000 m2, upisane u zk. ul. … k.o. S., kat. čest. … oranica P. sa 7518 m2, upisane u zk. ul. … k.o. S.

9. Prvostupanjski sud je pod toč. I izreke pobijane presude odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, uzimajući kao dokazane, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, slijedeće činjenice:

- da je temeljem rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-1015/2021-7 od 17. svibnja 2021. na nekretnini kat. čest. … upisanoj u zk. ul. … k.o. S. uknjiženo pravo stvarne služnosti,

- da je temeljem rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-1016/2021-7 od 17. svibnja 2021. na nekretnini kat. čest. … upisanoj u zk. ul. … k.o. S. uknjiženo pravo stvarne služnosti ,

- da je temeljem rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj Z-1017/2021-7 od 17. svibnja 2021. na nekretnini kat. čest. … oranica P. sa 5498 m2, upisanoj u zk. ul. … k.o. S. uknjiženo pravo stvarne služnosti,

- da je navedeno pravo na gornjem zemljištu uknjiženo u širini od 10 m od osi magistralnog plinovoda što obuhvaća nesmetano korištenje u korist P. d.o.o.,

- da su u sva tri zemljišnoknjižna ispravna postupka protustranke na prijedlog za provođenje postupka uložile prigovor u kojem navode da se ne protive upisu stvarne služnosti, no ne u sadržaju kako je predloženo, bez istovremenog određivanja pravične naknade zbog ograničenja za vlasnika,

- da su rješenja o uknjižbi stvarne služnosti iz gornjih predmeta dostavljena protustrankama po punomoćniku 21. svibnja 2021., a da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 17. siječnja 2022.,

- da je rješenjem Republičkog sekretarijata za energetiku, industriju i zanatstvo od 12. siječnja 1978. izdana uporabna dozvola za plinovod D. M.-B., 12. siječnja1978,

- da je rješenjem Republičkog komiteta za energetiku, industriju, rudarstvo i zanatstvo, izdana građevinska dozvola, za izgradnju distributivnom plinovoda K.-S.,

- da se plinovod na nekretninama tužitelja koristi od 1978. te

- da su tužitelji predmetne nekretnine kupili 2000. te su im prodavatelji jamčili da nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim ili neuknjiženim teretima.

10. Temeljem gore utvrđenih činjenica, a primjenom odredbi Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19.; dalje ZZK) i to čl. 150. i čl. 205. st. 1., 2. i 3. ZZK sud prvog stupnja zaključuje da s obzirom da su rješenja zemljišnoknjižnog suda, kojima su prihvaćene prijave za upis i dopuštena je uknjižba prava stvarne služnosti, uredno dostavljena tužiteljima 21. svibnja 2021., a da je tužba podnesena 17. siječnja 2022. da je istekao subjektivni rok od 30 dana i da su tužitelji prekludirani zahtijevati brisanje prava stvarne služnosti. Međutim, isto tako tužbeni zahtjev tužitelja da je neosnovan i iz razloga jer su ispunjene pretpostavke za valjano tuženikovo stjecanje prava stvarne služnosti prema pravnim pravilima paragrafa 1470 OGZ odnosno po odredbi čl.54. st. 1. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 9/92. i 77/92.; dalje ZOVO).

11. U konkretnom slučaju nije prijeporno da je u navedenim pojedinačnim ispravnim postupcima (Z-1015/21, Z-1016/2021 i Z-1017/2021) prihvaćen prijedlog predlagatelja P. d.o.o. za upis uknjižbe stvarne služnosti (ukopavanjem cjevovoda u zemljištu) u širini od 10 m2 odnosno 5 m lijevo i 5 m desno od osi cjevovoda prema kopiji plana s ucrtanom trasom plinovoda i to radi izgradnje M. p. B. – D. M. … i M. p. … K.-… S. … - dionica … V. –… S.

12. Stoga tužba tužitelja predstavlja tužbu za ispravak po čl. 205. st. 1. ZZK prema kojoj zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo:

- osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja

- osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

12.1. Prema st. 2. tog članka pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje istekom rokova određenih ovim Zakonom za podizanje brisovne tužbe, s tim da trogodišnji rok počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora, dok prema st. 3. istog članka na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

12.2. Dakle, po ocjeni ovog suda tužba za ispravak može se s uspjehom podnijeti u rokovima određenim za podizanje brisovne tužbe (čl. 205. st. 2. i 3. ZZK).

13. Polazeći od sadržaja citiranih odredbi i utvrđenja suda prvog stupnja, ovaj sud ocjenjuje da iz spisa predmeta ne proizlazi zaključak da su prava tužitelja povrijeđena nevaljanim upisom provedenim temeljem odluka donesenih na raspravi za ispravak. 14. Naime, imajući u vidu da su tužitelji u pojedinačnom ispravnom postupku podnijeli prigovor kojim nisu doveli u pitanje da se tuženik služi predmetnim nekretninama, zatim da je u pojedinačnom ispravnom postupku utvrđeno da je na predmetnom zemljištu 1974. ukopan plinovod radi opskrbe stanovništva i poslovnih subjekata na području navedene katastarske općine, pa kako nije s uspjehom osporena kvaliteta izvršavanja sadržaja stvarne služnosti kroz zakonom određeno vrijeme, to je pravilnom primjenom materijalnog prava prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

15. Suprotno žalbenim navodima tužitelja iz spisu priloženih Z predmeta proizlazi da je u istima sačinjen zapisnik 17. svibnja 2021. i da je te prilike bio nazočan M. Š. te je vještak Z. K. utvrdio da je riječ o nekretninama koje predstavljaju poljoprivredno zemljište koje predmetni plinski magistralni vod sječe u njihovom sjevernom dijelu pravcem jugoistok-sjeverozapad. Također je konstatirano na zapisniku da se M. Š. ne protivi prijedlogu, a za slučaj eventualne štete da traži obeštećenje. Činjenica što na navedeno ročište, iako uredno pozvane, protustranke nisu pristupile kao ni njihov punomoćnik, odvjetnik Ž. P., koji je uredno zaprimio navedena rješenja, nije od utjecaja na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda niti dovodi u pitanje pravilnost i zakonitosti pobijane presude.

16. U pogledu žalbenih navoda da je „prešućena gruba istina da je navedena dozvola imala uvjetno mišljenje'' reći je da je tadašnji Republički sekretarijat za industriju, trgovinu i zanatstvo 24. srpnja 1974. donio rješenje kojim je odobrio poduzeću I.-''N.'' izvođenje radova na izgradnji plinovoda i da su navedeni određeni uvjeti, kako to tvrde žalitelj. Međutim, iz rješenja istog tijela od 12. siječnja 1978. slijedi da se odobrava R. I. N. Z. upotreba plinovoda i da je osnovana komisija za tehnički pregled koja je izvršila pregled 20. siječnja 1976., te kako je navedena R., O. n., podnijela izvještaj od 4. siječnja 1978. da su nedostatci otklonjeni to je odlučeno odobriti uporabu plinovoda, tako da izneseni žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane presude.

17. Suprotno navodima tužitelja iz sadržaja citiranih upravnih rješenja proizlazi da prednik tuženika izvršava sadržaj služnosti na predmetnim nekretninama pa se utoliko žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, ne izvršavanja sadržaja služnosti ukazuje neosnovanim.

18. Kako predmet zahtjeva nije obvezno-pravne naravi to žalbeni navodi u svezi (ne)sklapanja ugovora o obeštećenju vlasnika zemljišta odnosno isplati naknade nisu odlučni za donošenje ove drugostupanjske odluke.

19. Odluka o trošku donesena je pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 154. st. 1. ZPP i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.).

20. Slijedom svega iznesenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zadru 11. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

Marin Grbić, v.r.