REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž Ob-196/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Virne Sarvan kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice K. G. (OIB:…) iz B. S., zastupane po punomoćnici M. T., odvjetnici u S. B., protiv tuženika Ž. G. (OIB:…) iz B. S., zastupanog po punomoćniku I. L., odvjetniku u S. B., radi zakonskog uzdržavanja, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P Ob-117/2020-41 od 19. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 10. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe tužiteljice uz odbijanje žalbe tuženika preinačava se u prihvaćajućem dijelu (st. I.) presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: P Ob-117/2020-41 od 19. svibnja 2022. koja u svojoj cjelini sada glasi:

"1. Tuženik je dužan plaćati tužiteljici uzdržavanje u iznosu od 1.000,00 kuna (132,72 eura[1] ) mjesečno počevši od 05. lipnja 2020. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski razlozi, do 10.-og u mjesecu za tekući mjesec a u slučaju zakašnjenja sa zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom do isplate i to uplatom na račun tužiteljice broj … otvoren kod Banke d.d., sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati troškove prvostupanjskog postupka isplatom iznosa od 2.500,00 kuna (331,81 euro[1] ), u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi troškove žalbenog dijela postupka isplatom iznosa od 750,00 kuna (99,54 eura[1] ) u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu do iznosa od 1.171,88 kuna (155,54 eura[1] ) njezin zahtjev odbija.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog dijela postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

-u st. I., prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice te je tuženiku naloženo da za uzdržavanje iste isplaćuje mjesečni iznos od 1.000,00 kuna od 19. svibnja 2022. do 19. svibnja 2023. do 10.-og u mjesecu za tekući mjesec a u slučaju kašnjenja da isplati zakonsku zateznu kamatu sve uplatom na račun tužiteljice otvoren kod Banke d.d. u roku od 15 dana;

-u st. II., odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice slijedećeg sadržaja: "Tuženik Ž. G. iz B. S., dužan je plaćati tužiteljici K. G. iz B. S., zakonsko uzdržavanje u iznosu od 1.500,00 kuna mjesečno, počevši od 05. lipnja 2020. do 14. studenog 2020. a od 14. studenog 2020. potražuje iznosu od 2.000,00 kuna mjesečno do 19. svibnja 2022. na način da dospjele obroke plati odjednom, a dospijevajuće do svakog 10.-og u mjesecu za tekući mjesec, u protivnom na dospjela neplaćena potraživanja dužan je platiti sa zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim do isplate;

-u st. III., odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv te odluke pravovremene i dopuštene žalbe podnose obje parnične stranke.

3. Tužiteljica podnosi žalbu putem svoje punomoćnice iz razloga bitne povrede odredaba postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Prvostupanjski sud pogrešno zaključuje da u konkretnom slučaju treba primijeniti odredbu čl. 298. st. 1. Obiteljskog zakona (dalje ObZ) kraj činjenice da su stranke bračni drugovi, odnosno njihov brak je valjan i egzistirajući. U postupku je utvrđeno o tome su iskazivali svi svjedoci pa i tuženikova majka, A. G. da je tužiteljica zbog narušenog zdravstvenog stanja i krajnje nebrige tuženika bila primorana potražiti smještaj izvan zajedničkog doma stranaka u B. S. a ne kako to tvrdi tuženik a očito i prihvaća sud da bi ona napustila obiteljsku kuću. Uvažavajući utvrđenu činjenicu da je tuženik korisnik osobne mirovine u mjesečnom iznosu od 2.695,30 kuna, da sada boravi izvan RH gdje je otišao sa novom partnericom što proizlazi iz saznanja njegove majke može se zaključiti da tuženik ostvaruje dodatni prihod i da ne živi isključivo od mjesečne mirovine koju je ostvario u RH tada se iznosi postavljenih potraživanja koja su utvrđena s obzirom na mjesečne cijene domskog smještaja ukazuju osnovanim i opravdanim jer plaćanjem istih tuženik neće sebe dovesti u stanje egzistencijalne ugroze tim više jer više nema zakonskih obveza uzdržavanja prema mlt. djeci.

3.1. Tuženikova zakonska obveza uzdržavanja kao bračnog druga tužiteljice temelji se na odredbi čl. 283. st. 2. ObZ-a. Stoga je pogrešan stav suda prvog stupnja da tuženik ne bi trebao plaćati uzdržavanje od dana utuženja jer da su za to razdoblje svi računi smještaja u dom plaćeni od strane djece tužiteljice. Tužiteljica je plaćanjem računa za sporno razdoblje uskraćena u njezinim drugim potrebama prvenstveno medicinskim i higijenskim bez obzira što joj djeca doniraju novac potreban do punog iznosa cijene korištenja domskog smještaja pa bi se u slučaju opstojnosti predmetne presude tuženiku neosnovano pogodovalo a prema tužiteljici koja objektivno nije u mogućnosti niti dodatno doprinositi iz vlastite imovine cijene smještaja i ukupnog uzdržavanja bilo krajnje nepravično. Osporava se i odluka o troškovima postupka.

3.2. Žalbeni je prijedlog tužiteljice da se preinači presuda "na način da se tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti usvoji" te se naloži tuženiku da tužiteljici s osnova zakonskog uzdržavanja uplaćuje mjesečni iznos od 1.500,00 kuna počevši od 05. lipnja 2022. do 14. studenog 2022. a od 15. studenog 2022. pa nadalje dok budu za to postojali zakonski razlozi u mjesečnom iznosu od 2.000,00 kuna.

4. Tuženik podnosi žalbu putem svojega punomoćnika iz svih žalbenih razloga sa obrazloženjem, u bitnome, da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih ne može ispitati iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), da je tijekom postupka nesporno utvrđeno da tužiteljica ima dovoljno sredstva za svoje mjesečne životne potrebe, prima mirovinu u iznosu od 1.595,00 kuna, od Centra za socijalnu skrb iznos od 1.500,00 kuna te s osnova invalidnine iznos od 1.250,00 kuna pa njezina primanja iznose 4.345,00 kuna, da iz iskaza zajedničkog sina stranaka I. G. proizlazi da eventualne dodatne troškove do iznosa od 4.500,00 kuna koliko iznosi smještaj u Obiteljskom domu prema priloženom Ugovoru o međusobnim pravima i obavezama o smještaju starije i nemoćne osobe od 14. studenog 2020. snose djeca na jednake dijelove, da tuženik ima mjesečna primanja temeljem invalidske mirovine u iznosu od 2.695,30 kuna koja su opterećena kreditom u iznosu od 624,30 kuna pa tuženiku ostaje mjesečni iznos od 2.071,00 kunu, da je tuženik u invalidskoj mirovini te da nije u mogućnosti zaposliti se i dodatno zaraditi, da je stoga ovakva odluka suprotna odredbi čl. 299. ObZ-a odnosno da se može tumačiti kao kazna tuženiku zato što se navodno ne brine novčano o supruzi, da bi u ovom postupku valjalo primijeniti odredbu čl. 292. ObZ-a kojom je propisano da su punoljetna djeca dužna uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje mirovine, da se navedeno i ispunjava što nesporno proizlazi i iskaza sina tužiteljice jer stranke imaju troje punoljetne zdrave djece koja su zaposlena i to dvoje u N., a jedan u H..

4.1. Žalbeni je prijedlog tuženika da se pobijana presuda preinači "i odbije tužbeni zahtjev", odnosno podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

5. Sa tim je žalbama postupljeno u smislu odredbe čl. 359. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22).

6. Odgovori na te žalbe nisu dostavljeni.

7. Žalba tužiteljice je djelomično osnovana, dok žalba tuženika nije osnovana.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbama i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. st. 2. ZPP-a) ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti. Nije ostvarena ni bitna povreda procesnog prava iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a kao ni iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi sa odredbom čl. 8. ZPP-a na koju ukazuju žalitelji u svojim žalbama.

9. Sud prvog stupnja je nakon provedenog dokaznog postupka (saslušanjem svjedoka te uvidom u isprave) utvrdio za ovaj postupak bitne činjenice:

-da su tužiteljica i tuženik bračni drugovi koji su sklopili brak 15. lipnja 1991. u kojem braku je rođeno troje zajedničke djece sinovi I. i S. te kćerka K.;

-da je tužiteljica po zanimanju učiteljica koja je otišla u mirovinu zbog svojeg zdravstvenog stanja, naime ista boluje od multiple skleroze, trenutačno nije pokretna te joj je potrebna svakodnevna njega i skrb 24 sata dnevno;

-da tužiteljica je jedno vrijeme bila smještena u udomiteljskoj obitelji (iskaz svjedokinje P. G.) u kojoj nije mogla duže ostati s obzirom da joj je potrebna posebna medicinska njega, a nije bilo moguće pronaći medicinsku sestru koja bi o istoj skrbila 24 sata;

-da je tužiteljica aktualno smještena u Obiteljskom domu u S. B., da trošak njenog smještaja iznosi 4.500,00 kuna mjesečno koji se podmiruje iz sredstava koja ostvaruje tužiteljica (mirovina i osobna invalidnina) a ostatak podmiruju djeca, da je sin I. G. potpisao sa navedenim Domom Ugovor u kojem je isti naveden kao obveznik plaćanja usluga (stranica 34 do 36 spisa);

-da je tuženik, rođen 1968. godine, u mirovini i ostvaruje primanja od 2.695,30 kuna dok tužiteljica prima mirovinu u iznosu od 1.596,17 kuna te iznos preko Centra za socijalnu skrb u visini od 1.500,00 kuna.

10. Prvostupanjski sud je temeljem navedenih činjenica, a pozivom na odredbu čl. 295. st. 1. ObZ-a ("Narodne novine" broj: 103/15 i 98/19) koja propisuje da bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti ima pravo na uzdržavanje od drugog bračnog druga, ako ovaj za to ima dovoljno sredstava i mogućnosti zaključio da će tuženik moći doprinositi za uzdržavanje 1.000,00 kuna mjesečno za tužiteljicu i to od 19. svibnja 2022. pa nadalje u razdoblju od godine dana (prema čl. 298. st. 1. ObZ- a). Obveza uzdržavanja je određena od navedenog datuma a ne od dana podnošenja tužbe kako je tražila tužiteljica sa obrazloženjem "da su svi računi u svezi smještaja tužiteljice od 05. lipnja 2020. plaćeni do 19. svibnja 2022.".

11. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 295. st. 1. ObZ-a za uzdržavanje bračnog druga kao što je i pri odlučivanju o visini uzdržavanja pravilno prvostupanjski sud ocijenio potrebe tužiteljice kao primateljice uzdržavanja i mogućnost tuženika kao davatelja uzdržavanja da doprinosi za njezino uzdržavanje.

12. Međutim, odredba čl. 298. st. 1. ObZ-a na koju se pozvao sud prvog stupnja, a koja ograničava obvezu uzdržavanja do godinu dana ne može se primijeniti u ovom konkretnom slučaju s obzirom da su tužiteljica i tuženik u braku tj. njihov brak nije prestao pa s tim u vezi nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 47. st. 1. ObZ-a. Iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da je tužiteljica duži niz godina boluje od multiple skleroze koja je očito zadnjih godina uznapredovala na način da je tužiteljica sada potpuno nepokretna i ovisna o tuđoj pomoći i njezi te je upravo radi toga ista i smještena u navedeni obiteljski dom. Iz iskaza saslušanih svjedoka pa i majke tuženika proizlazi da se tuženik nije brinuo o tužiteljici pa ni minimalno (iskaz susjede stranaka A. L. koja je između ostalog navela i da je tuženik spavao u toploj sobi, a tužiteljica u hladnoj sobi).

13. Tužiteljici u uzdržavanju pomažu njezina djeca međutim tužiteljica se pravilno poziva na odredbu čl. 283. st. 2. ObZ-a koja propisuje da bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika. Slijedom iznijetog i po ocjeni ovog suda tuženik će moći (a da ne ugrozi svoje uzdržavanje) isplaćivati mjesečni iznos od 1.000,00 kuna za potrebu uzdržavanja tužiteljice. Tuženik nije dokazao da je potpuno radno nesposoban unatoč činjenici što se nalazi u mirovini pa da neće moći nekakvim dodatnim radom zaraditi sredstva za svoje uzdržavanje.

13.1. Uostalom u ovom slučaju valja uzeti u obzir da je prema odredbi čl. 4. ObZ-a solidarnost temeljno načelo obiteljskog života i da se svi članovi obitelji moraju uzajamno poštovati i jedan drugom pomagati. Tužiteljica ostvaruje pravo na uzdržavanje od tuženika od dana podnošenja tužbe jer činjenica da je njezin smještaj plaćen od strane djece ne utječe na samu obvezu tuženika koja je postojala i u trenutku podnošenja tužbe.

14. Prema iznijetom ostvarene su pretpostavke za preinačenje prvostupanjske presude u dijelu gdje tužiteljica traži uzdržavanje od dana podnošenja tužbe i u dijelu gdje je uzdržavanje određeno do godine dana dok je u preostalom dijelu u kojem se zahtjeva uzdržavanje u visini od 1.500,00 kuna, odnosno 2.000,00 kuna zahtjev tužiteljice valjalo odbiti i presuditi kao u izreci ove odluke.

15. Žalba tužiteljice je stoga u tom dijelu neosnovana dok je žalba tuženika u cijelosti neosnovana (čl. 368. st. 1. ZPP-a te čl. 373. toč. 3. ZPP-a).

16. Temeljem čl. 166. ZPP-a valjalo je ponovno odlučiti o parničnom trošku. Tužiteljica je uspjela u cijelosti sa osnovom svojega zahtjeva a samo djelomično sa visinom nije uspjela stoga je ovaj sud smatra da tužiteljici pripada u smislu odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a cjelokupni zatraženi trošak od 200 bodova + PDV-e (Tbr. 7. toč. 2. Odvjetničke tarife).

17. Tužiteljici pripada pravo i na trošak žalbenog dijela postupka u iznosu od 750,00 kuna (Tbr. 10. toč. 2. Odvjetničke tarife), dok je u preostalom zatraženom dijelu do iznosa od 1.171,88 kuna njezin zahtjev valjalo odbiti, a zahtjev tuženika (jer nije uspio sa svojom žalbom) valjalo je odbiti u cijelosti (čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi sa čl. 166. ZPP-a).

U Puli - Pola 10. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

Alenka Paus, v.r.