Poslovni broj: 7 UsI-916/2022-5

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mireli Valjan-Harambašić, te Anđi Klišanin, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja N. K. iz Š. B.,, B.i H., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinskoosiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi obnove postupka, bezodržavanja rasprave, 10. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: 141-02/22- 03/01201676639, Urbroj: 341-99-06/2-22-001356 od 4. ožujka 2022.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: 141-02/22-03/01201676639, Urbroj: 341- 99-06/2-22-001356 od 4. ožujka 2022. odbačen je prijedlog N. K., ovdje tužitelja, za obnovu postupka okončanog rješenjem tuženika Klasa: UP/II-141-02/20- 03/01201676639, Urbroj: 341-99-06/2-20-8469 od 3. ožujka 2021.

2. Spomenutim rješenjem tuženika od 3. ožujka 2021., odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u S., Klasa: UP/II-141-02/19-03/01201676639, Urbroj: 341-18- 06/2-19-31363 od 03. srpnja 2020., kojim je tužitelju, rođenom 19. travnja 1965. godine, pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (u daljnjem tekstu HVO-a) priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, nastalog kao posljedica 20% ranjavanja zadobivenog u ratu u Bosni Hercegovini u svezi s člankom 142. stavak 1. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (skraćeno: ZOHBDR), a dijelom kao posljedica 80% bolesti nastale izvan ratnih okolnosti i to počevši od 29. veljače 2020.

3. Tužitelj je podnio tužbu protiv osporenog rješenja tuženika, navodeći u istoj kronologiju postupka koji je prethodio podnošenju prijedloga za obnovu postupka. Ističe da je prijedlog za obnovu postupka podnio sukladno članku 123. stavku 1. točki 1., te sukladno st. 2. točki 3. navedenog članka Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21 - dalje: ZUP-a). Uz prijedlog za obnovu postupka dostavio je presliku rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/ 141-02/21-03/03561870392, Urbroj: 341-99-06/2-21-2124 od 29. lipnja 2021. navodeći kako je iz istog vidljivo da tuženik, odnosno tijela stručnog vještačenja oba stupnja, u postupku po žalbi utvrđuju da stranci koja je prilikom podnošenja zahtjeva priložila svu potrebnu dokumentaciju za odlučivanje, odnosno koja nije osobno pregledavana u postupku vještačenja, pravo na invalidsku mirovinu treba priznati u roku od 30 dana od trenutka podnošenja zahtjeva, a s čime je suglasno i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pozivajući se na činjenicu da nije bilo novih dokaza u postupku, odnosno da je stranka priložila svu dokumentaciju prilikom podnošenja zahtjeva potrebnu za odlučivanje.

4. Osporenim rješenjem tuženika odbačen je njegov prijedlog za obnovu postupka okončan konačnim i pravomoćnim rješenjem, te tužitelj smatra da je tuženik donošenjem istog počinio određeni vid diskriminacije, da je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, te da je u konačnici postupio suprotno odredbama ZUP-a. Tužitelj ističe da se vodio činjenicom da rješenje tuženika Klasa: UP/II 141-02/21- 03/03561870392, Urbroj: 341-99-06/2-21-2124 od 29. lipnja 2021. predstavlja novi dokaz u postupku, ali da je skrenuo pozornost da svoj zahtjev temelji i na st. 2. točki 3. navedenog članka ZUP-a.

5. U pobijanom rješenju tuženik je odbacio prijedlog za obnovu postupka, pozivajući se na to da rješenje koje je dostavljeno uz prijedlog za obnovu postupka od 29. lipnja 2021. ne predstavlja valjanu pravnu osnovu za obnovu postupka, uz obrazloženje da su prava iz mirovinskog osiguranja strogo osobna prava i temelje se na različitom činjeničnom stanju, te se takve odluke u pojedinim upravnim stvarima ne mogu uspoređivati niti istovjetno rješavati. Utoliko, da je iz osporenog rješenja razvidno da se tuženik prilikom utvrđivanja navedenog ne poziva na kakvu zakonsku odredbu, već samo citira članak 123. ZUP-a i to stavak 1., potpuno zanemarujući st. 2. točku 3. navedenog članka ZUP-a, a na koju se pozvao u prijedlogu za obnovu postupka, a kojom je propisano da pravni osnov za obnovu postupka predstavlja situacija kada se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije. Ističe da je iz rješenja Klasa: UP/II- 141-02/19-03/01201676639, Urbroj: 341-18-06/2-19-31363 od 03. srpnja 2020. razvidno da je uz zahtjev priložio svu medicinsku i ostalu dokumentaciju potrebnu za odlučivanje o njegovom zahtjevu od dana 4. travnja 2019. Isto tako vidljivo je da vijeće vještaka nije smatralo potrebnim provoditi postupak osobnog pregleda, sukladno čl.14. st. 5. Uredbe o metodologijama vještačenja, odnosno da nije bilo osobnog pregleda, već se odluka temelji na originalnoj medicinskoj dokumentaciji i ostaloj dokumentaciji koju je priložio uz zahtjev. S tim u svezi, tužitelj se poziva na različito postupanje u odnosu na postupak donošenja rješenja Klasa: UP/II-141-02/19-03/01201676639, Urbroj: 341-18-06/2-19-31363 od 03. srpnja 2020., kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu i na postupanje u predmetu u kojem je doneseno rješenje Klasa:

UP/II 141-02/21 03/03561870392, Urbroj: 341-99-06/2-21-2124 od 29. lipnja 2021. za drugog osiguranika, a koje se odnosi na trenutak od kada se priznaje pravo u identičnim predmetima i to u odnosu na zahtjeve pripadnika HVO primjenom odredbi ZOPHBDR-a. Tako ističe da trenutak priznavanja prava ne može biti različit, jer se radi o istom tijeku postupanja, odnosno postupku provedenom bez osobnog pregleda stranke, a zakonskim i podzakonskim propisima je određeno da se prava priznaju od trenutka kada su tijela vještačenja Zavoda utvrdila smanjenje radne sposobnosti, uz uvjet da su isti izvršili i osobni pregled podnositelja zahtjeva, a što se i navodi u rješenju od 29. lipnja 2021. Utoliko navodi i da se u prijedlogu za obnovu postupka ne poziva na različitosti u pravima iz mirovinskog osiguranja, već na različitosti u postupanju od oba tijela stručnog vještačenja i Povjerenstva za reviziju ocijene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, te u konačnici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

6. Smatra da je tuženik trebao pokrenuti obnovu postupka po službenoj dužnosti, a ne odbaciti njegov prijedlog za obnovu istog, ustvrdivši kako je učinio opravdanim razloge za obnovu postupka u predmetu priznavanja prava na invalidsku mirovinu od 04. svibnja 2019. isplatom zaostalih primanja do 29. veljače 2020. godine. Tužitelj predlaže da Sud poništi rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe od 04. ožujka 2022. i da sam riješi upravnu stvar tako da tužitelju prizna pravo na invalidsku mirovinu od 04. svibnja 2019. godine, te naloži isplatu zaostalih primanja ili da predmet vrati tuženiku na ponovni postupak.

7. Tuženik je u dostavljenom odgovoru na tužbu naveo da tužba nije osnovana, pozivajući se na razloge iznesene u obrazloženju osporenog rješenja. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

8. U podnesku zaprimljenim kod ovog suda 30. kolovoza 2022. tužitelj je u cijelosti ostao kod navoda iz tužbe, ističući kako je u tužbi detaljno obrazložio sve nezakonitosti i propuste koji su učinjeni u postupku, te se pozvao na zakonske propise, a priložio je i dokaz iz kojeg je razvidno da je tuženik postupio suprotno u identičnim predmetima. Ustvrdio je da iz rješenja tuženika, kao i odgovora na tužbu nije razvidno temeljem kojeg propisa nije učinio vjerojatnim okolnosti za obnovu postupka. U odnosu na rješenje od 29. rujna 2021., koje je dostavio uz prijedlog za obnovu postupka, a u kojem se navodi kako se pravo na invalidsku mirovinu treba priznati u roku od 30 dana od trenutka podnošenja zahtjeva, tužitelj u tom smislu upućuje i na odredbu članka 101. ZUP-a, kojom je reguliran rok za donošenje rješenja, slijedom čega je ustvrdio da mu pravo na invalidsku mirovinu pripada od 4. svibnja 2019., budući je nesporno razvidno suprotno postupanje tuženika.

9. Kako, sukladno odredbi čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS), stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, sud je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, koji spis je sudu dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika, ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora.

11. Odredbom članka 123. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21 - dalje: ZUP-a). propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave rješenja stranci: ako se sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku. Odredbom st. 2. točkom 3. istog članka propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja: ako se rješenje temelji na prethodnom pitanju, a nadležni sud ili javnopravno tijelo o tom je pitanju kasnije odlučilo u bitnim točkama drukčije.

12. Odredbom članka 124. stavkom 2. ZUP-a propisano je da je u prijedlogu za obnovu postupka stranka dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka i da je prijedlog podnesen u zakonskom roku.

13. Sukladno odredbi članka 126. stavak 1. ZUP-a kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

14. Tužitelj je prijedlog za obnovu postupka utemeljio na razlogu iz članka 123. stavku 1. točki 1. ZUP-a, te je uz prijedlog za obnovu postupka dostavio rješenje tuženika Klasa: UP/II 141-02/21-03/03561870392, Urbroj: 341-99-06/2-21-2124 od 29. lipnja 2021., kao novu činjenicu, odnosno novi dokaz, te se pozvao i na st. 2. točku 3. navedenog članka ZUP-a.

15. Među strankama je sporno je li u predmetnom upravnom postupku temeljem podnesenog zahtjeva tužitelja pravilno odbačen zahtjev za obnovu postupka, te s tim u svezi je li pravilno primijenjena odredba članka 126. stavak 1. ZUP-a.

16. Prije svega, po pravnom shvaćanju ovog suda, pod novim činjenicama podrazumijevaju se takve činjenice koje su postojale u vrijeme provođenja postupka čija se obnova traži, ali se tada za njih nije znalo ili ih se nije moglo upotrijebiti, a pod novim dokazima podrazumijevaju se dokazi o ranije poznatim ili nepoznatim činjenicama za koje se ili nije znalo, ili se znalo ali se nisu mogli pribaviti, te time niti upotrijebiti u postupku. Isto tako, da bi se „nove“ činjenice i dokazi mogli uzeti kao razlog za obnovu postupka nije dovoljno da činjenice i dokazi budu novi, nego i da budu takvi da bi njihovo izvođenje i upotreba u prijašnjem postupku doveli do drukčijeg rješenja upravne stvari. Izloženo pravno shvaćanje izraženo i u presudi Upravnog suda Republike Hrvatske, sada Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Us- 14099/2009-4 od 14. srpnja 2010. godine (www.upravnisudrh.hr).

17. Iz prijedloga za obnovu postupka, kao i podnesene tužbe, razvidno je da se tužitelj kao na novi dokaz poziva na rješenje tuženika Klasa: UP/II 141-02/21- 03/03561870392, Urbroj: 341-99-06/2-21-2124 od 29. lipnja 2021., a koje je doneseno u odnosu na drugog podnositelja zahtjeva i to nakon što je tužitelju već priznato pravo na invalidsku mirovinu, te utoliko tužitelj ukazuje na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i drugačije postupanje tuženika u postupku koji je vođen povodom njegovog zahtjeva, a što nije razlog za obnovu postupka prema odredbama ZUP-a, te se utoliko ne radi o novoj činjenici, odnosno novom dokazu u smislu članka 123. stavak 1. točke 1. ZUP-a. Ne radi se niti o osnovi za obnovu postupka, propisanoj člankom 123. stavkom 2. točkom 3. ZUP-a, jer se rješenjem od 29. lipnja 2021. nije odlučivalo o prethodnom pitanju, na način kako je to propisano člankom 55. ZUP-a, jer se u tom postupku nije niti odlučivalo o kakvom pravnom pitanju tužitelja.

18. Pri tome je navesti da uvjeti propisani citiranim člankom 126. stavkom 1. ZUP- a moraju biti kumulativno ispunjeni, dok tužitelj nije učinio vjerojatnom okolnost na kojoj temelji prijedlog za obnovu postupka, odnosno nije niti dostavio novi dokaz odnosno novu činjenicu u smislu odredbe članka 123. stavak 1. točke 1. ZUP-a

, te je tuženik

pravilno i zakonito odbacio prijedlog za obnovu postupka pozivom na odredbu članka 126. stavak 1. ZUP-a, dajući za to valjane razloge.

19. Kako, dakle, tužitelj u tužbi ne ističe pravno relevantne prigovore kojima bi doveo u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pravilnost primjene materijalnog prava, Sud nije našao osnove osporeno rješenje ocijeniti nezakonitim.

20. Stoga, a budući da je rješenje tuženika zakonito, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao izreci presude.

U Splitu, 10. listopada 2022.

S U T K I N J A

Mirela Valjan-Harambašić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju N. K., Š. B., ,

-tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3,

- u spis.

Rj. 1. Temeljem članka 11. stavka 1. točke 16. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj: 118/18) tužitelj je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi 2. Spis u kal 40 dana