Pr-3413/2020

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S.D., OIB:…, iz S.,

I. 73, zastupana po punomoćniku I. J., odvjetniku u O. d. J. & p. d.o.o., odvjetnicima u S., protiv tuženog H. z.z. z.. o., OBI: …, iz Z., M. 3, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 28. ožujka 2022. u nazočnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice D. B. te punomoćnice tuženika Ž. P., a po objavi presude dana 10. listopada 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku H. z. z.z. o. (OIB:…..) isplatiti tužiteljici S.D. (OIB: ….), u roku od 15

dana, na ime razlike plaće te razlike naknade plaće ukupan iznos od 5.101,46 kuna/ 677,08 eura, odnosno pojedinačno po mjesecima iznose kako slijede:

− za prosinac 2015. g. iznos od 328,23 kn, − za siječanj 2015. g. iznos od 328,23 kn, − za veljaču 2016. g. iznos od 328,23 kn, − za ožujak 2016. g. iznos od 325,13 kn, − za travanj 2016. g. iznos od 238,23 kn, − za svibanj 2016. g. iznos od 328,36 kn, − za lipanj 2016. g. iznos od 337,82 kn, − za srpanj 2016. g. iznos od 396,12 kn, − za kolovoz 2016. g. iznos od 396,12 kn,

− za rujan 2016. g. iznos od 396,12 kn,

− za listopad 2016. g. iznos od 396,12 kn, − za

studeni 2016. g. iznos od 396,12 kn, − za

prosinac 2016. g. iznos od 463,28 kn, − za

siječanj 2017. g. iznos od 353,40 kn,

sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli mjesec pa do isplate obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, izuzev zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II. Nalaže se tuženiku, naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.218,75 kn/559,93 eura uvećane za pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 28. prosinca 2020. tužiteljica navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu kontrolora administrativnih poslova te da je ista bila zaposlena na tom radnom mjestu kod tuženika i u periodu od prosinca 2015. g. do siječnja 2017. g., a što sve među strankama ne bi trebalo biti sporno. Tuženik, da sukladno odredbi članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne novine" br. 27/01., 39/09.), predstavlja javnu službu. V. Republike Hrvatske, s jedne strane, i sindikati u javnim službama, s druge strane, sklopili su, 23. studenog 2006. g., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim da je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto (6%) godišnje tijekom 2007. g., 2008. g. i 2009. g. Među istim strankama da je zaključen 13. svibnja 2009. g. Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak). Dodatkom je, uslijed ekonomske krize iz 2008. g., osnovica za plaće u javnim službama privremeno zadržana na iznosu iz 2008. g. - 5.108,84 kn - dok je povećanje osnovice za preostalih 6% za 2009. g., dakle povećanje na iznos od 5.415,37 kn, sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III Dodatka. Stranke da su potom, 26. listopada 2011. g. sklopile Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene dodatka), a koji tekst da je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. g. Sukladno odredbi članka XI stavka 4. Izmjena dodatka, ugovoreno trajanje Dodatka i Izmjena dodatka da je 5 godina, te su navedeni ugovori, uslijed pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz ĉlanka 199. stavka 1. Zakona o radu, bili u primjeni do 26. siječnja 2017. g. V. Republike Hrvatske i sindikati javnih službi da su usvojili 28. prosinca 2012. g. Vjerodostojno tumačenje Izmjena dodatka kojim da je pojašnjena primjena članka IV stavka 5. u vezi s člankom VI stavkom 1. Izmjena dodatka. D. z.z.s. (dalje u tekstu: DZS) da je objavio 28. kolovoza 2015. g. prvu procjenu

tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. g. u kojoj da je navedeno kako je BDP realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje 2014. g. Isti statistički pokazatelji potvrđeni da su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. g. DZS da je 27. studenog 2015. g. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. g. u kojoj da je navedeno kako je BDP realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. g., a koji statistički pokazatelj da je potvrđen i procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015. g. Napominje se također da je BDP i dalje nastavio rasti te je 4. ožujka 2016. g. DZS objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. g. u kojoj da je utvrđeno da je BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. g. Dana 20. listopada 2016. g. DZS da je objavio priopćenje za javnost povodom objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. g. do drugog tromjesečja 2016. g. prema BDP-u za 2014. g. te iz istog da jasno proizlazi kako su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III. Izmjena dodatka ispunjeni dana 4. prosinca 2015. g. Naime, iz revidiranih podatka proizlazi kako je kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. g. iznosila 1,24561%, a da je za treći kvartal 2015. g. iznosila 2,78247%. Prema statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno članku VII b Izmjena dodatka ugovornim stranama Izmjena dodatka redovito dostavljani, da proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. g. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. g. iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b stavcima 3. i 8. Izmjena dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. g. iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe članka IV stavka 1. Izmjena dodatka dolazi do sljedećeg odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. g. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. g.

2.U svom odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda dana 5. veljače 2021. tuženik navodi kako tužiteljica traži od tuženika isplatu razlike plaće u ukupnom bruto iznosu od 5.101,46 kn, sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka, a kako je specificirano u tužbi i tužbenom zahtjevu gornji broj. Tuženik da ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Nesporno da je da je tužiteljica radnica tuženika, te da tuženik predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“ broj, 27/01. i 39/09.). Tuženik da u cijelosti osporava pravnu osnovu tužbe i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik da je u cijelosti ispravno obračunao i isplatio plaću tužiteljici, za razdoblje navedeno u tužbenom zahtjevu, poštujući sve važeće zakonske propise kojima da se uređuje visina osnovice plaće u javnim službama. Odredbom članka 1. Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj, 39/09. i 124/09.) da je propisan način određivanja osnovice plaće u javnim službama. Odredbom članka 2. istog Zakona propisano da je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između V. Republike Hrvatske i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje V. Republike Hrvatske posebnom odlukom. Na osnovi odredbe članka

2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, V. Republike Hrvatske da je na sjednici održanoj 1. travnja 2009. godine donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj, 40/2009.) kojom da se utvrđuje osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kune bruto i primjenjuje se od 1. travnja 2009. godine, počevši s plaćom za mjesec travanj 2009. godine koja da je bila isplaćena u mjesecu svibnju 2009. godine, dok da je na sjednici održanoj 29. prosinca 2016. godine V. Republike Hrvatske donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj, 123/16.), kojom da se utvrđuje osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.211,02 kuna bruto i primjenjuje se od 1. siječnja 2017. godine, počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine koja je bila isplaćena u mjesecu veljači 2017. godine. Slijedom svega rečenog, tuženik da je poštujući navedene zakonske propise vršio obračun i isplatu plaće tužiteljici za razdoblje navedeno u tužbenom zahtjevu na zakonit način, a koji da je jedini ispravan za obračun i isplatu plaće u javnim službama. Tuženik da predlaže naslovnom Sudu donijeti presudu kojom se odbija tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovani, uz naknadu parničnog troška na teret tužiteljice. U nastavku postupka podneskom od 10. ožujka 2022., tuženik je učinio nespornim visinu tužbenog zahtjeva.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaze čitanjem preslika ugovora o radu na neodređeno vrijeme tužiteljice, obračunske platne liste za tužiteljicu za period od prosinca 2015. g. do siječnja 2017. g., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. g., Dodatak sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. g., Izmjene i dopune Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. g., Arbitražna odluka od 7. prosinca 2011. g., Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012. g.,uvid u priopćenje za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. g. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. g., te objava procjene DZS-a od 4. rujna 2015. g., uvid u priopćenje za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. g. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. g., te objava procjene DZS-a od 4.

prosinca 2015. g., uvid u priopćenje za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. g. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. g., obračunske platne liste za tužiteljicu u periodu od prosinca 2015. g. do siječnja 2017. g., uvid u pisani poziv sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016. g. obračun neisplaćenog dijela plaće napravljen u programu Microsoft Excel, Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj, 40/2009.) , Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj, 123/16.),hipotetski matematički izračun razlike visine plaće uzimajući u obzir uvećanje od 6 % osnovice.

4.Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni pokazatelji D. z. z. s. (dalje: DZS) ukažu na rast

međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

5.U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenik tuženika, koji sukladno odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između V.RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja

državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje V. RH posebnom odlukom. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću. V. Republike Hrvatske, s jedne strane, i Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom 2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak), temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.V. RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto

(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja). V.RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl.

III. Izmjena Dodatka, V. obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio Priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama BDP-a iz kojega proizlazi da je u drugom tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. 2,8%. Iz navedenoga slijedi da je dva tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno 2%.

6.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4. TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su V.RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.

VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III. Izmjena Dodatka. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

7. U ovom postupku nije sporno da je tužiteljici u periodu od prosinca 2015. do siječnja 2017., tuženik isplaćivao plaću primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn. Odlukom V. RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužitelju uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl.

IV. Izmjena Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u 2015. iznosi 6.225,44

kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.

godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

8.Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su V. RH da sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim V.RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz

navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima,

(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).

9. Stoga je tuženik tužiteljici za razdoblje od 1. prosinca 2015. do zaključno kraja siječnja 2017., bio dužan isplatiti razliku manje isplaćene bruto naknade plaće u ukupnom iznosu od zatraženih 5.101,46 kn, na koju visinu tužbenog zahtjeva tuženik nije imao prigovora, radi čega se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju ukazuje osnovanim.

10.Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. ZR/09 odnosno, čl. 92. st. 3. ZR/14), izuzev kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći.

11.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. Zakona o parničnom postupku, Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu troška. Tužiteljici je priznat trošak: za sastav tužbe - 75 bodova, za sastav podnesaka od 22.

veljače 2022. -75 bodova, za zastupanje na ročištu od 2. ožujka 2022. i 28. ožujka 2022. – za svako po 75 bodova, za pristup na ročište za objavu- 37,50 bodova, što ukupno iznosi 337,50 bodova, (vrijednost boda s paušalom = 10 kn), što daje iznos od 3.375,00 kn + PDV, što ukupno iznosi 4.218,75 kn/559,93 eura. Na dosuđeni iznos troška tužitelju su dosuđene i zatezne kamate od dana presuđenja pa do

isplate, a kako je to navedeno u točci II. izreke presude.

12. Predmetna konverzija u presudi izvršena je sukladno odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske ( Narodne novine 57/22) i Odluke o stopi konverzije kune u euro po srednjem paritetu 1 euro = 7.53450 kn.

Split, 10. listopada 2022.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.

DNA:

- pun. tužitelja

- tuženiku

- u spis