Poslovni broj: Usž-1005/20-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice F. B. iz Republike Italije, S. C., zastupane po opunomoćenici R. F., odvjetnici u P., protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Z., uz sudjelovanje zainteresiranih osoba L. Š. iz P., zastupanog po opunomoćeniku M. C., odvjetniku iz Odvjetničkog društva V. i partneri, u R., i V. Š. iz P., zastupane po opunomoćenicima iz Odvjetničkog ureda A. K. i N. Š., odvjetnici u P., radi izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužiteljice, protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-315/2016-17 od 29. studenog 2019., na sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I

Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-315/2016-17 od 29. studenog 2019.

II

Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-03/16-02/3, urbroj: 531-05-2-2-16-2 od 3. veljače 2016.

1.1. Citiranim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv građevinske dozvole, izdane od strane Grada P., Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-03/15-01/000006, URBROJ: 2167/01-10/04-15- 19 od 11. prosinca 2015., kojom dozvolom je investitorima L. i V. Š. iz P. dozvoljena rekonstrukcija – dogradnja i nadogradnja ugostiteljsko-stambene građevine s jednom stambenom jedinicom, 3. skupine, na k.č.br. 5209, 5211/2, 5211/3, 5213/1, 5216/2, 5217/1, 5217/2 i 5218 k.o. P., u skladu s glavnim projektom, koji čini sastavni dio pobijane građevinske dozvole.

2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu, pobijajući istu u cijelosti, iz svih zakonom propisanih razloga. Smatra protivnim članku 19. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima postupanje suda u kojem nije prihvatio prijedlog tužiteljice da se izvrši uvid u spis postupka građevinske inspekcije vođenog povodom prijave bespravne gradnje kao i da se građevinsku inspekciju pozove na sudjelovanje u ovom sporu. Pojašnjava da bi se uvidom u spis građevinske inspekcije, povodom tužiteljičine prijave bespravne gradnje, mogle utvrditi sve okolnosti i razmjeri iste te zauzeti pravna shvaćanja u konkretnom predmetu. Tvrdi da takvo postupanje dovodi do povrede pravila sudskog postupka kao i do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

2.1. Nadalje, iznosi da je nezakonit stav i utvrđenje prvostupanjskog suda da okolnost što je objekt za koji se građevinska dozvola izdaje već izgrađen, ne predstavlja pravnu zapreku za izdavanje građevinske dozvole, stoga je upravo iz tog razloga trebalo pribaviti spis građevinske inspekcije.

2.2. Navodi da prvostupanjski sud svojim postupanjem zadire u djelokrug nadležnosti upravnog tijela građevinske inspekcije te da svojim neosnovanim stavom čini bespredmetnim postupanje i djelokrug iste, a što je dovelo do pogrešnog stava da predmetna zgrada unatoč bespravnoj dogradnji, izvršenoj po ishodavanju rješenja o izvedenom stanju i nadalje predstavlja postojeću građevinu, a što je nezakonito te protivno odredbi članka 3. stavka 1. točki 14. Zakona o gradnji.

2.3. Iznosi da je dostavljenim podnescima obavijestila o bespravnoj gradnji na predmetnoj nekretnini te činjenici da su zainteresirane osobe sagradile ukopan podrum do kojeg vodi rampa s padom od 2% i koji su sagrađeni na samoj međi nekretnine tužiteljice te kao takvi nisu u skladu s prostorno planskom dokumentacijom. Pojašnjava da su u projektu investitora prikazani rampa i zid koji su bespravno sagrađeni te da u istom nije prikazan ukopan podrum, a da upravna tijela, ni upravni sud nisu dali nikakve razloge u odnosu na činjenicu da je bespravna gradnja izvršena na udaljenosti od svega par centimetara od međe nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

2.4. Osim navedenog, navodi da su investitori izveli rekonstrukciju krovišta i dogradnju, a koja je viša u odnosu na postojeću zgradu i što je razvidno na fotografijama koje prileže zapisniku prvostupanjskog tijela od 29. svibnja 2015. godine. Naglašava da je na istim fotografijama vidljivo i da su investitori proširili objekt i s bočne strane prema nekretnini k.č.br. 5206/1 k.o. P. i to izgradnjom novog zida s prozorima i postavljenom ventilacijom, prilazne rampe i zida, dok je u projektnoj dokumentaciji prikazano proširenje samo na jednoj strani objekta.

2.5. Naglašava da investitori nisu priložili posebnu geodetsku podlogu koja je neophodna za izradu projektne dokumentacije, a slijedom čega ni predmetna projektna dokumentacija ne prikazuje izgradnju sukladno stanju na licu mjesta.

2.6. Ističe i da odredbama Zakona o upravnim sporovima zainteresirane osobe nemaju pravni položaj stranke, stoga da nemaju ni pravo na naknadu troškova postupka, a iz kojeg razloga je i odluka suda u pogledu troškova nezakonita.

2.7. Predlaže prihvatiti žalbu i poništiti presudu prvostupanjskog suda i usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Zainteresirana osoba V. Š. u odgovoru na žalbu navodi da se protivi žalbi tužiteljice u cijelosti te da u konkretnom predmetu nije učinjena nikakva povreda materijalnog i procesnog prava i da su sve činjenice utvrđene na potpun i točan način.

3.1. Pojašnjava da nije počinjena povreda odredbe članka 19. Zakona o upravnim sporovima, štoviše da je u cijelosti ispoštivana odredba članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske.

3.2. Tvrdi da Uprava za inspekcijske poslove, suprotno žalbenim navodima, nema pravnu osobnost da sudjeluje kao zainteresirana osoba te da je pravilno primijenjen Zakon o gradnji u skladu s kojim je ispravno tumačen pojam "postojeća građevina".

3.3. Navode u obrazloženju presude smatra potpunima, jasnima, kompatibilnima i u korelaciji s dispozitivom, a slijedom čega predlaže da se žalba odbije, a tužiteljicu obveže na nadoknadu troška.

4. Tuženik i zainteresirana osoba L. Š., iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Sud nalazi da se osporena presuda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., 110/21 – dalje: ZUS), iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi.

7. Prije svega valja istaknuti da je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog tužiteljice da se izvrši uvid u spis postupka građevinske inspekcije vođenog povodom prijave bespravne gradnje, kao i da se građevinsku inspekciju pozove na sudjelovanje u ovom sporu, ocijenivši da se provođenjem uvida u navedeni spis ne bi utvrdile činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, kao i da građevinska inspekcija u ovome sporu nema svojstvo zainteresirane osobe.

7.1. Odredbom članka 19. stavka 2. ZUS-a na koju tužiteljica upire propisano je da je zainteresirana osoba javnopravno tijelo koje smatra da sudska odluka može imati učinak na prava i pravne interese koje to javnopravno tijelo štiti na temelju zakona.

7.2. Naime, građevinska inspekcija u smislu naprijed navedene odredbe ZUS-a nije zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu jer nije nositelj nikakvih prava niti pravnih interesa u ovoj upravnoj stvari izdavanja građevinske dozvole, a koji bi mogli biti povrijeđeni sudskom odlukom. Činjenica što je građevinska inspekcija nadležno tijelo za obavljanje inspekcijskih poslova na temelju posebnih zakona, ne daje joj položaj zainteresirane osobe, kakvog ima u vidu naprijed citirana odredba ZUS-a.

8. Nadalje, odredbom članka 110. stavkom 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., dalje: ZoG) propisana je dužnost tijela graditeljstva da izda građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi, da su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, da su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, da je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, da je glavni projekt izradila ovlaštena osoba te da je glavni projekt propisno označen, da je izrađen tako da je onemogućena neovlaštena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova te da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.

9. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je pobijana građevinska dozvola donesena u ponovnom postupku, a nakon što je tuženik ranijim rješenjem KLASA: UP/II-361-03/15-02/157, URBROJ: 531-05-2-2-15-2 od 2. rujna 2015., poništio građevinsku dozvolu, KLASA: UP/I-361-03/15-01/06, URBROJ: 2167/01- 10/04-15- 13 od 10. lipnja 2015., s uputom da se nadomjesti nedostatnost obrazloženja u pogledu utvrđenja usklađenosti glavnog projekta, koji je sastavni dio građevinske dozvole, s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom.

9.1. U ponovljenom postupku navedeni nedostatci su otklonjeni te je ovdje pobijanom građevinskom dozvolom uvidom u važeće prostorne planove, odnosno u Prostorni plan uređenja Grada Poreča ("Službeni glasnik Grada Poreča" broj: 14/02., 08/06., 01/10, 08/10., dalje: PPU) i Generalni urbanistički plan Grada Poreča ("Službeni glasnik Grada Poreča" broj: 11/01., 09/07., 7/10., 9/10., dalje: GUP), utvrđeno da se predmetna lokacija nalazi u obuhvatu zone turističke namjene, izdvojeno građevinsko područje turizma Zelena i Plava Laguna, za koje je područje propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja.

9.2. Nadalje, pobijanom građevinskom dozvolom, utvrđeno je da se prema odredbi članka 227. stavka 2. navedenog PPU-a i odredbi članka 126. GUP-a, omogućava rekonstrukcija postojeće građevine, bez donošenja i prije donošenja urbanističkog plana uređenja. Osim navedenog, iz predmetne građevinske dozvole proizlazi da je planirana rekonstrukcija sukladna mjerodavnoj prostorno planskoj dokumentaciji u odnosu na uvjete rekonstrukcije, oblik i veličinu građevne čestice, pristupni i požarni put te parkirališna mjesta, a na koju okolnost je i glavni projekt dopunjen. Spisu tuženika priložene su izjave projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima, svi taksativno navedeni u predmetnoj građevinskoj dozvoli. Iz obrazloženja iste proizlazi da je prvostupanjsko tijelo utvrdilo usklađenost priložene dokumentacije u pogledu lokacijskih uvjeta i mjerodavnog PPU-a i GUP-a, odnosno ispunjenje svih pretpostavki propisanih, prethodno citiranom, odredbom članka 110. stavka 1. ZoG-a, a iz kojeg razloga je zainteresiranim osobama, kao investitorima, izdana pobijana građevinska dozvola.

10. Spisu tuženika, također, prileži pravomoćno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361-05/13- 07/74, URBROJ: 2167/01-10/01-14-7 od 30. siječnja 2014., kojim je rješenjem ozakonjena (između ostalog) nezakonito rekonstruirana, završena, slobodno stojeća, zahtjevna zgrada, poslovno stambene namjene sa dvije funkcionalne jedinice koja se sastoji od dvije nadzemne etaže, prizemlja i jednog kata, izgrađena na k.č.br. 5209, 5211/2 i 5211/3, sve k.o. P..

11. Odredbom članka 3. stavka 1. točkom 19. ZoG-a propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Sukladno točki 14. istog članka „postojeća građevina“ definirana je kao građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

11.2. Nadalje, odredbom članka 33. stavkom 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12., 143/13.), propisano je da se završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra u smislu posebnog zakona postojećom građevinom te se ista sukladno stavku 2. istog članka, između ostalog, može i rekonstruirati.

11.3. Slijedom navedenog, budući je za predmetnu zgradu izdano, prethodno citirano, pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, to se ista, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, smatra postojećom građevinom izgrađenom u smislu citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 14. ZoG-a i koja se sukladno odredbama ZoG-a može rekonstruirati.

12. Tužiteljica svojim žalbenim navodima ne dovodi u sumnju utvrđenje upravnog tijela i suda da je predmetna građevinska dozvola izdana sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, već ističe prigovore koji se odnose na odstupanja prilikom gradnje od izdane građevinske dozvole.

12.1. Naime, glavnim projektom, zajedničke oznake 03/2015, koji je sastavni dio pobijane građevinske dozvole predviđena je rekonstrukcija i dogradnja postojeće ugostiteljsko stambene građevine, katnosti P+kat, na način precizno definiran navedenim glavnim projektom. Međutim, svaki je investitor sukladno odredbi članka 106. stavka 1. ZoG-a dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, dok svako odstupanje od navedenog predstavlja nezakonitu gradnju koju je nadležan kontrolirati Državni inspektorat, Građevinska inspekcija. Dakle, ukoliko, kako tužiteljica navodi, izgradnja na licu mjesta odstupa od odobrene građevinske dozvole i projektne dokumentacije koja je sastavni dio navedene dozvole, takvo odstupanje nije predmet ovog, već postupka koji je po navodima tužiteljice ista već pokrenula pred Državnim inspektoratom, Građevinskom inspekcijom kao tijelom koje je jedino nadležno utvrditi je li došlo do nezakonitosti u građenju. Nadležni inspektor, ovisno o zatečenom stanju i prirodi eventualne povrede, ovlašten je naložiti jednu od inspekcijskih mjera propisanih Zakonom o Državnom inspektoratu.

13. Kraj činjenice da spisu predmeta prileži dokumentacija propisana odredbama članka 108. i 109. ZoG-a i koja je kao takva taksativno navedena i u obrazloženju osporene građevinske dozvole, neosnovan je prigovor tužiteljice da su radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja zainteresirane osobe bile dužne priložiti i posebnu geodetsku podlogu, jer ista, sukladno prethodno navedenim odredbama ZoG-a, nije obvezni prilog zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole.

14. Zaključno valja istaknuti da prema odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Ako stranka djelomično uspije u sporu, sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove i da se troškovi raspodijele razmjerno uspjehu u sporu. Stranke u sporu su određene člankom 16. ZUS-a kao tužitelj, tuženik i zainteresirana osoba.

15. Iz naprijed navedene odredbe kojom je regulirano snošenje troškova upravnog spora ne proizlazi da se ta odredba ne bi jednako primjenjivala na sve stranke u sporu, zbog čega Sud nalazi neosnovanim žalbeni prigovor da zainteresirana osoba, u slučaju uspjeha u sporu, ne bi imala pravo na naknadu opravdanih troškova spora.

16. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u točki I izreke, a odluka o troškovima spora (točka II izreke) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 4. istog zakona, jer tužiteljica sa žalbom nije uspjela.

U Zagrebu 7. listopada 2022.

Predsjednica vijeća

mr.sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.