Poslovni broj: 5Pr-9/2020-58
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E N J E
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: M. T.[1] iz P., A. T. iz P., K. T. iz P. i M. T. iz P., svi zastupani po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva S. G. i partneri i M. Ž., odvjetnici u Z., protiv tuženika: ad. I) G. J., vlasnik ribarsko ugostiteljskog obrta " R. D." iz T. i ad.II) G. J. iz T., zastupani po Odvjetničkom uredu R. P. i G. S. u Z., radi naknade štete zbog duševnih boli, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 1. rujna 2022.g. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 6. listopada 2022.g.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:
" I. i II. tuženi G. J., vl. obrt " R. D." iz T. i G. J. iz T., dužni su nadoknaditi solidarno:
1. tužiteljici M. T. iz P. iznos od 360.000,00 kn s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate,
2. tužitelju A. T. iz P. iznos od 240.000,00 kn zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate,
3. tužitelju K. T. iz P. platiti iznos od 240.000,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate,
4. tužiteljici M. T. iz P. platiti iznos od 360.000,00 kn s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate,
kao i naknaditi trošak parničnog postupka koji se sastoji od troška mirnog postupka u iznosu od 13.000,00 kn i troška ovog parničnog postupka s zateznim kamatama tekućim na stvarne izdatke od dana kada su učinjeni do dana isplate, a na odvjetničke troškove od dana donošenja odluke do isplate, sve po stopi zatezne kamate propisanoj čl.29. st.2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.07.2015. određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."
II. Nalaže se tužiteljima da tuženicima naknade parnični trošak u iznosu od 158.893,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate i to po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1.8.2015.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
i r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog tužitelja za izdavanje privremene mjere, koji glasi:
"A) Protivniku osiguranja G. J., vl. ribarsko ugostiteljski obrt " R. D." iz T. i G. J. iz T. zabranjuje se raspolaganje novčanim sredstvima na način da se izdaje nalog agenciji da izda naloge svim bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnika osiguranja, uskrati s dužnikova računa isplatu novčanoga iznosa za koji je određenja ova privremena mjera, odnosno novčanog iznosa koji na dan podnošenja ove privremene mjere postoji na računima otvorenima na ime protivnika osiguranja.
II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Šibeniku između Predlagateljica osiguranja i Protivnika osiguranja.
III Protivnik osiguranja dužan je Predlagateljicama osiguranja naknaditi troškove ovog postupka odmjerene u rješenju suda, u roku od 8 dana.
B) Protivniku osiguranja G. J., vl. obrt " R. D." iz T., i G. J. iz T., zabranjuje se otuđenje i opterećenje nekretnine upisane u zk.ul…, k.o. T., zk odjel Općinskog suda u Šibeniku, kč.br. … STAMBENA ZGRADA, DVORIŠTE površine 1133 m2, DVORIŠTE, površine 898 m2 i STAMBENA ZGRADA površine 235 m2, i kč.br. RESTORAN, POMOĆNA ZGRADA, DVORIŠTE površine 1242 m2, DVORIŠTE površine 1119 m2, RESTORAN površine 77 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 46 m2, UKUPNO 2375 m2.
II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka naknade štete između Predlagatelja osiguranja i Protivnika osiguranja. III Protivnik osiguranja dužan je Predlagateljima osiguranja naknaditi troškove ovog postupka odmjerene u rješenju suda, u roku od 8 dana.
C) Protivniku osiguranja G. J., vl. obrt " R. D." iz T., i G. J. iz T., zabranjuje se otuđenje i opterećenje brodice ribarske namjene, model kuter, oznake … M., imena V., N. 101939, dužine 11,45, širine 3,80 m i visine 1,70 m upisano pri ispostavi L. k. u Š. (M.).
Zabrana se smatra provedenom dostavom osobi koje se tiče odnosno trgovačkom društvu, te nadležnoj policijskoj upravi i M. M., P. I. I., U. sigurnosti plovidbe, L. k. Š., O. za pravne poslove, O. F. T. 8, Š..
Učinak je zabrane je u tome što osobe kojima je zabrana izrečena odgovaraju Predlagateljima osiguranja za štetu koju su joj nanijeli time što su, nakon dostave zabrane, postupili protivno zabrani. Osobe kojima je zabrana izrečena mogu se osloboditi svoje odgovornosti tako da polože u sud predmete na koje se zabrana odnosi ako su za to podesni, ili tako da ih predadu čuvaru ili upravitelju kojega na njihov prijedlog odredi sud.
II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi naknade štete.
III Protivnik osiguranja dužan je Predlagatelju osiguranja naknaditi troškove ovog postupka odmjerene u rješenju suda, u roku od 8 dana."
Obrazloženje:
1. Tužitelji u tužbi i tijekom raspravljanja navode da je dana 16.07.2018.g., dok je na ribarskom brodu u vlasništvu G. J. vlasnika ribarsko ugostiteljskog obrta R. D. iz T. obavljao posao ribara, ribaricu tijekom plovidbe Z. arhipelagom zahvatio jaki udar bure, pri čemu da se ribarica nagnula, a mreže su dijelom pale u more, pri čemu da je prednik tužitelja N. T. pao u more i poginuo, da je iza pokojnog ostala obitelj i to dvoje punoljetnih sinova, supruga i majka. U periodu kada se dogodila predmetna nesreća u kojoj je poginuo N. T. područje Š. da je bilo izloženo vremenskim neprilikama radi premještanja nestabilne fronte, da iz tog razloga kapetan broda i poslodavac G. J. kao osoba sa dugogodišnjim iskustvom nije smio isploviti i na taj način dovesti u opasnost osobe koje su se nalazile na njegovom brodu što da ga čini odgovornim za smrt pok. N. T., a tim više što da su sve ostale brodice koje su taj dan bile u plovidbi povučene sa mora iz razloga najavljenog nevrjemena. Za nezgodu da je isključivo odgovoran tuženik temeljem čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, a u kojem da jasno stoji da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Da je tome tako da svjedoči i važeća sudska praksa Vrhovnog suda. Tužitelji da su se radi pokušaja mirnog rješenje spora obratili tuženicima usmeno i putem maila, a na koje pozive da nije dogovoreno. Zbog smrti bliskog srodnika duševne boli da trpe supruga M. T. koja na ime pravične novčane naknade zbog smrti supruga potražuje iznos od 360.000,00 kn, sin A. T. koji na ime pravične novčane naknade zbog smrti oca potražuje iznos od 240.000,00 kn, sin K. T. koji na ime pravične novčane naknade zbog smrti oca potražuje iznos od 240.000,00 kn, majka M. T. koja na ime pravične novčane naknade zbog smrti sina potražuje iznos od 360.000,00 kn. Navedeni iznosi da se potražuju u visini sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Slijedom izloženog, tužitelji predlažu da sud donese presudu temeljem koje su tuženici dužni nadoknaditi solidarno tužiteljima gore navedene iznose s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate, kao i naložiti naknadu im troška parničnog postupka. Tužitelji nadalje, temeljem čl. 344. 345. 346. i 347. Ovršnog zakona (NN, 112/12, 25/13, 93/14, 55/16), predlažu da sud donese privremenu mjeru zabranom raspolaganja računima protivnika osiguranja, navodeći da tražbina tužitelja predstavlja zahtjev za isplatu naknade štete, a prema podacima i ispravama iz historijata tužbe, da su osobni odnosi stranaka uvelike narušeni, da se tuženici oglušili na pozive tužitelja na isplatu naknade štete i stoga da je evidentna opasnost da isti, da bi umanjili imovinu i nezakonito istom raspolagali. Tuženici da nisu ponudili tužiteljima zadovoljštinu, a s druge strane smrt člana obitelji uvelike da je pogodila tužitelje i nanijela im nemjerljivu štetu i bol, te da postupanjem tuženika, koji odbijaju isplatiti naknadu štete ne smatrajući sebe odgovornim, tužiteljima prijeti opasnost da će bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, navodeći da bi sudski postupak za naknadu štete mogao potrajati nekoliko godina, a za koje vrijeme da bez odgovarajuće mjere osiguranja predlagateljima osiguranja prijeti nemogućnost da će svoju tražbinu ikako moći naplatiti, a budući računi kod banke glase na protivnika osiguranja, ovdje tuženika, to da postoji opasnost da će isti raspolagati novcem ovog postupka na način da bi zatvorio bankovne račune ili sa istih izvršio isplate kojima bi umanjio imovinu. Nadalje, pravni interes predlagatelja, ovdje tužitelja, a posebno djece da je veći i da treba imati veću zaštitu od interesa protivnika osiguranja u ovom slučaju. Predlagatelji osiguranja navode da su teškog imovnog stanja i uvelike ovisili o zaradi pok N. T., a kako da je riječ o protivniku osiguranja koji je obrtnik i kao takav osobno ovlašten raspolagati novčanim sredstvima obrta koji na njega glasi to da postoji opravdana bojazan predlagatelja osiguranja da će protivnik osiguranja odugovlačenjem plaćanja naknade štete svoje račune očistiti kako bi na taj način onemogućio predlagatelje osiguranja u naplati njihove tražbine radi smrti pok. N. T., a da protivniku osiguranja određivanjem privremene mjere zabranom raspolaganja imovinom na ime protivnika osiguranja do trenutka dok se ne riješi spor neće nanijeti nikakvu štetu, dok s druge strane ukoliko sud ne odredi privremenu mjeru, a protivnik osiguranja bude raspolagao nekretninama/brodicom/sredstvima po računu da nastaje mnogo veća šteta za predlagatelje budući neće imati od kuda namiriti svoje potraživanje. Privremena mjera predlagateljima osiguranja da bi pružila dovoljnu pravnu zaštitu do okončanja spora a obzirom da postoji kod predlagatelja osiguranja strah da bi protivnik osiguranja to mogao gore navedeno i učiniti. Obzirom da predlagatelji osiguranja u prijedlogu ne moraju dokazati da njihova tražbina postoji do pune izvjesnosti, već o privremenoj mjeri sud odlučuje na temelju vjerojatnosti, ističu da su se u konkretnom slučaju za navedeno ispunile sve zakonom predviđene pretpostavke, a koje proizlaze i iz priloženih isprava predlagatelja osiguranja, pa predlažu da sud radi osiguranja novčane tražbine, temeljem čl. 344. i 345. Ovršnog zakona odredi privremenu mjeru sadržaja pobliže opisanog u izreci ove odluke.
2. Tuženici u tužbi i tijekom raspravljanja navode da osporavaju tužbeni zahtjev u cijelosti, te da su tužitelji u tužbi osim tužbenog zahtjeva su postavili i zahtjev za određivanjem privremene mjere, sukladno članku 344. Ovršnog zakona, kojem da se prigovara u cijelosti te predlažu sudu donijeti rješenje kojim odbija zahtjev za donošenjem privremene mjere te nalaže naknaditi parnični trošak koji je izazvan tim zahtjevom tužitelju. Vezano uz događaj koji je doveo do spora navodi da je dana 16. srpnja 2018. godine ribarski brod u vlasništvu i pod vodstvom tuženika isplovio kao i obično u potragu za ribom između Z. i K., da su mnogi drugi ribari na istom području također u istom periodu isplovili budući da nije bilo naznaka lošeg vremena, nego da je prognoza Zavoda bila bez ikakvog upozorenja, da se na putu do pozicije za ribolov vrijeme počelo naglo mijenjati te da je kapetan odlučio sakriti se bliže obali ispod B. mosta. Brod da se našao u orkanu i pijavici zbog kojih da je krma broda propala u more, a kabina se napunila morem do metar i pol visine. Nakon što da je uspio stabilizirati brod, tuženik ad.II. i njegova posada da su primijetili da nedostaje N. T., jedan od članova posade. Tuženik ad.II. da je odmah krenuo u potragu za nestalim zajedno sa drugim ribarima koji su bili u blizini tog područja. N. T. da je u navedenom orkanu i pijavici izgubio život, a njegova obitelj, tužitelji, tužbom da traže naknadu štete od tuženika ad.I. koje da je bio poslodavac N. T.. Tuženici navode da ne osporavaju da je došlo do događaja koji se zakonski kvalificira kao ozljeda na radu, posljedica kojeg događaja je smrt N. T., da ne osporavaju da je N. T. bio zaposlen u ribarsko ugostiteljskom obrtu naziva R. D. te da je ozljedu na radu pretrpio obavljajući poslove za tuženike, međutim, osporavaju svoju odgovornost za nastalu štetu jer da postoje okolnosti koje isključuju ili ograničavaju odgovornost poslodavca za štetu radniku – viša sila, te osporava da postoje zakonske osnove za donošenje rješenja o osiguranju privremenom mjerom, navodeći da članak 25. Zakona o zaštiti na radu (dalje: ZZR) propisuje da se smatra da ozljeda radnika na radu potječe od poslodavca i da za nju poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, tj. bez obzira je li kriv ili nije, ali članak 25. stavak 2. ZZR kao iznimku od navedenog pravila propisuje da „poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile...“, te ističu da je do štete došlo uslijed više sile, u konkretnom slučaju vjetra, čija jačina da je označena nazivom „orkan“ dajući opasku da se ne radi se o orkanskom vjetru, već o vjetru dva stupnja jačem, naziva – „orkan“) prema Beaufortovoj ljestvici (vidljiva u Potvrdi o stanju vremena Zavod od...,(dalje u tekstu: Zavod) i posljedično razornog prirodnog fenomena – pijavice. Snaga vjetra koji da je predmetnog događaja zadesio posadu tuženikova broda da se klasificira kao stupanj 12, odnosno najveći postojeći stupanj vjetra prema univerzalno prihvaćenoj Beaufortovoj ljestvici, koji daleko da premašuje uobičajene uvjete u akvatoriju Š.. Orkan i pijavica da se pravno kvalificiraju kao viša sila, da se Vrhovni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: „VSRH“) oslanja na pravnu teoriju po pitanju definicije više sile te navodi: „U pravnoj teoriji, kao viša sila (vis maior) razumijeva se onaj vanjski događaj ili pojava koja je po snazi svog djelovanja u toj mjeri jača od samog čovjeka da njezino djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje, jer se ono ni objektivno nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti.“ U predmetnom slučaju tuženi navode da se radilo o vjetru koji u zakonskom smislu predstavlja upravo vis maior, da D. potvrđuje da je na mjestu i u vrijeme štetnog događaja puhao vjetar čija snaga ulazi u okvir posljednje kategorije Beaufortove ljestvice, a označena je nazivom „orkan“. Brzina vjetra koja da je taj dan puhala da je bila 34.7 m/s (više od 64 čvora), a Beaufortova ljestvica da određuje razine vjetrova od određenog raspona jačine do 32.7 m/s, a sve iznad ove jačine klasificira kao najjače definirano pod nazivom „orkan“. Vjetar takve snage nesumnjivo da je vanjski događaj, koji da je jači od čovjeka i čije djelovanje nastupa nezavisno od čovjekove volje. Vjetar ovakve snage krajnje da je nekarakterističan za cijelo područje Jadranskog mora, posebno za vode u kojima se za vrijeme predmetnog događaja nalazila brodica tuženika, kao i za ljetno doba godine. Ovakvi vjetrovi iznimno da se bilježe na posebno vjetru podložnim lokacijama, obično u sklopu znatnog nevremena zbog kakvog Zavod i ostale nadležne službe proglašavaju tzv. „crveni meteoalarm“, poduzimaju se posebne mjere zaštite, zatvaraju prometnice i prekida pomorski linijski prijevoz i slično. Osim jačine vjetra koji izlazi iz okvira ljestvice Zavod te zato predstavlja višu silu, taj dan da je brod tuženika zahvatila i vrlo rijetka razorna prirodna pojava – pijavica. Praksa VSRH da je već potvrdila da se pijavica smatra višom silom i da ta prirodna pojava ispunjava uvjet za oslobođenje od odgovornosti za štetu sukladno članku 25., stavku 2. ZZR, na koju se tuženik ovdje poziva. VSRH u presudi Rev-625/03 jasno da iznosi stajalište da je „…ispunjen uvjet za oslobođenje tuženika od odgovornosti tužitelju za nastalu štetu, jer je do nastanka štetnog događaja došlo uslijed djelovanja više sile. Naime, u konkretnom slučaju „pijavica“ kao prirodni fenomen ispunjava sve navedene uvjete iz čl. 177., st. 1. ZOO da bi se smatrala višom silom: - pojava izvan djelatnosti tuženika, čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti.“ Orkan da je u predmetnom slučaju bio nepredvidiv, da svaka pojava iznimno snažnog vjetra ne mora biti i nepredvidiva, pa posljedično otklanjati odgovornost poslodavca kao vis maior. U pravilu nadležne meteorološke službe da mogu sa iznimnom preciznošću, barem u kontekstu perioda od 12- ili 24- sata predvidjeti dolazak takvih opasnih vremenskih uvjeta, a pomorci da su dužni i uredno prate vremenske prognoze kako bi mogli spriječiti nastanak opasnih situacija. U predmetnom slučaju da su, za razliku od inače, ovi ekstremni vremenski uvjeti bili nepredvidivi, odnosno nisu najavljeni od prognoza Zavoda. Konačno, da su u konkretnom slučaju i orkan i pijavica, kao dvije zasebne više sile, koje su nastupile jedna za drugom, toga puta bile potpuno nepredvidive, da je jasno i iz toga što su brojni kolege ribari na istom području, u isto vrijeme toga dana isplovili u potrazi za ribom na moru, da su većina njih dapače bili u blizini i mogli su sudjelovati, zajedno sa tuženikom, u potrazi za poginulim i baš svi oni da svjedoče na činjenicu da nije bilo naznaka da će toga ljetnoga dana (srpanj) biti niti orkana, niti pijavica, što da čini okolnosti uslijed kojih je došlo do štete u ovom slučaju nepredvidivim. Da je bilo moguće predvidjeti ovakve ekstremne uvjete nitko od njih da ne bi izlazio na more jer ne samo da u takvim uvjetima nemaju mogućnost ribarenja već sebe, svoju posadu i svoju imovinu izlažu opasnosti. Osim toga, da iz Službenih zabilješki od 27. srpnja 2018. od PU Š.K., P. p.p., koje su sastavljene prilikom razgovora sa A. M. i tuženikom je vidljivo da je A. M. toga dana išao na ribolov „turistički“. Dakle g. M. je išao kao gost, amaterski ribar i radi razonode, a da je prognoza za taj dan predviđala nevrijeme zbog kojeg je došlo do smrtnog slučaja, da nije životno ni logično da bi pok. N. T. pozvao, a niti da bi se A. M. odazvao pozivu za ribolov na takav dan. Tuženi navode da postojanje više sile prekida uzročnu vezu između štete i odgovorne osobe, da pravna teorija potvrđuje da višu silu predstavljaju događaji koji su nepredvidivi i neotklonjivi te djeluju izvana i sa svojim načinom i snagom prekidaju uzročnu vezu između učinjene štete i onog uzroka za koje određena osoba odgovara, da upravo s obzirom na to da postoje događaji koji su u odnosu na stranke vanjski, koji su nepredvidivi, izvanredni, neuklonjivi i neizbježni, zakon predviđa odstupanje od krutog uređenja radnih odnosa po kojem poslodavac odgovara objektivno i bez obzira na svoju krivnju. U tim slučajevima, kao što su orkan i pijavica, zakonodavac da predviđa oslobođenje od odgovornosti poslodavca za štetu nastalu radniku. U okolnostima kao što su predmetne, poslodavac da nije mogao poduzeti ništa da izbjegne ili umanji opasnost koja je zadesila njega i njegovu posadu. Takvu situaciju da zakon prepoznaje i priznaje upravo odredbama o višoj sili, slijedom čega i isključuje njegovu odgovornost. U suprotnome, kada bi se od voditelja ribarske brodice očekivalo da predvidi vjetar najveće moguće snage i kada takvo vremensko stanje nije najavljeno, tada uopće da ne bi bilo moguće obavljati ribarsku djelatnost jer niti jedan ribarski brod koji se koristi na Jadranskom moru nije prikladan za plovidbu u takvim ekstremnim vremenskim uvjetima. Iz svih tih razloga, tuženik navodi da nije odgovoran za nastalu štetu jer je ista posljedica više sile, pa stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev te naložiti tužiteljima da mu naknade parnični trošak. Podredno i opreza radi, tuženik prigovara i visinama tužbenih zahtjeva svakoga od tužitelja s obzirom na činjenicu da su međuljudski odnosi unutar obitelji kojoj je pripadao i nastradali N. T., bili trajno i teško poremećeni pa da tužiteljima niti u slučaju kada bi njihovi tužbeni zahtjevi bili utemeljeni, ne pripadaju ni blizu naknade štete radi psihičkih patnji zbog gubitka bliske osobe u utuženim iznosima. Također, podredno i opreza radi, tuženik ističe i prijeboj iznosa od 36.000,00 kn s potraživanjima tužitelja A. T. i K. T., za svakog u iznosu od 18.000,00 kn, jer da je te iznose tuženik dao M. T. – majci A. i K. T., sinovima pokojnog N. T., kao pomoć i potporu – dakle naknadu štete za psihičke patnje radi gubitka oca, u periodu od štetnog događaja pa do utuženja, iako tim uplatama tuženik nije priznao svoju odgovornost nego pokazao ljudskost i razumijevanje za psihičke patnje koje su ova dvojica sinova N. T. trpjeli. Naposljetku, vezano u privremenu mjeru kojom Predlagatelji osiguranja traže od suda određivanje privremene mjere osiguranja novčane tražbine i to: zabranom raspolaganje novčanim sredstvima, zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine te zabranom otuđenja i opterećenja brodicom, navodi da, da bi njihov zahtjev bio zakonski utemeljen sukladno članku 344. OZ, Predlagatelji osiguranja bi morali učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bez mjere tražbinu neće moći naplatiti. Vjerojatnost postojanja tražbine Predlagatelji osiguranja jedva navode, a kamoli da uspijevaju učiniti vjerojatnim. Jednom rečenicom koja samo paušalno upućuje na navode i dokaze iz historijata tužbe, Predlagatelji osiguranja adresiraju vjerojatnost postojanja tražbine. Neovisno o postojanju vjerojatnosti postojanja tražbine, u svakom slučaju da ne postoji vjerojatnost opasnosti da Protivnik osiguranja sprečava ili znatno onemogućava ostvarenje tražbine. Predlagatelji osiguranja ovu nužnu pretpostavku pokušavaju opravdati samo činjenicom da Protivnik osiguranja na njihov poziv nije dobrovoljno isplatio navodnu štetu. Međutim, ovakvo postupanje, neovisno o osnovanosti ili neosnovanosti tražbine (koja je apsolutno sporna između stranaka!), ne predstavlja pokušaj Protivnika osiguranja svoju imovinu „umanjiti“ i „nezakonito“ istom raspolagati, ističući da ne postoje nikakve naznake da bi Protivnik osiguranja pokušavao sakriti ili umanjiti svoju imovinu. Protivnik osiguranja da ima značajnu nepokretnu imovinu, odnosno pokretnine upisane u javne registre (brodica) koja služi za obavljanje njegove poslovne djelatnosti. Ne samo da ne postoje naznake da bi pokušavao takvu imovinu sakriti ili njome raspolagati, već da se radi o imovini koja mu je nužno potrebna za obavljanje njegove profesije i stanovanje. Sudska praksa da jasno prepoznaje važnost ove pretpostavke za izricanje privremene mjere i konzistentno i u skladu sa zakonskim propisom odbija izricanje mjere gdje nije do dovoljne razine učinjeno vjerojatnim da sam protivnik mjere poduzima radnje usmjerene na osujećivanje buduće naplate tražbine, pa tako npr. da Trgovački sud u Zagrebu u rješenju R1-190/2017 od 14. srpnja 2017. g.: „U vezi ove druge pretpostavke za određivanje privremene mjere iz članka 346. stavak 1. OZ-a, napominje se prije svega da nije dovoljna samo objektivna opasnost, nego ta opasnost mora imati i subjektivnu dimenziju, a po ocjeni suda predlagatelj osiguranja nije ukazao na konkretne okolnosti niti na vjerojatnost opasnosti sprečavanja ili znatnog otežavanja ostvarenja tražbine od strane protivnika osiguranja…“. Osim toga, Predlagatelji osiguranja da traže da se privremenom mjerom zabrani raspolaganje sredstvima na računu Protivnika osiguranja, što da predstavlja apsolutno nerazuman zahtjev koji bi onemogućio poslovanje Protivniku osiguranja, kao i ispunjenje svojih osnovnih životnih potreba. Kada bi se takva mjera usvojila, Protivnik osiguranja da ne bi mogao kupovati npr. gorivo za obavljanje svoje djelatnosti, isplaćivati plaću svojim radnicima, niti uzdržavati svoju obitelj. Ovakva mjera da je stoga apsolutno nerazumna, dapače predstavlja pokušaj zlouporabe procesnih ovlaštenja radi stvaranja neosnovanog pritiska i „prijetnje“ Protivniku osiguranja da će ga se onemogućiti u obavljanju njegovih osnovnih životnih dužnosti. Protivnik osiguranja osporava postojanje tražbine prema Predlagateljima osiguranja, kao što je u ovom odgovoru izneseno. Međutim osporavanje postojanja tražbine ne predstavlja niti može predstavljati razlog da postoji opasnost od umanjenja ili nezakonitog raspolaganja imovine. Kada bi se prihvatio stav tužitelja, privremenu mjeru da bi se moralo odrediti u svakom slučaju postojanja spora oko postojanja bilo koje tražbine. Tužitelji da se osvrću i na postojanje vjerojatnosti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, što da su okolnosti iz članka 346., stavka 1., točke 2. OZ, koji članak se odnosi na nenovčane tražbine pa u konkretnom slučaju da nije relevantan jer je predmetna tražbina novčana, slijedom čega je uređena člancima 344. i 345. OZ, te s obzirom na sve navedeno predlažu odbiti prijedlog za izdavanje privremene mjere.
3. U dokaznom postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zapisnika sa obdukcije od 18.07.2018.g., zapisnika o očevidu od 17.07.2018.g., izvješća o kriminalističko tehničkoj pretrazi, izvješća o postupanju postaje p.p. 511-13-12-DD 218/18 od 17.07.2018.g., Izvješća ŽDO Š., broj: 511-13-12-171-33/18 od 22.10.2018.g., Zapisnika o alkotestiranju od 17.07.2018.g., Službene bilješke p.u. o stradavanju, Obrasca em-1P Prijava o početku osiguranja, Izvadka iz obrtnog registra G. J., Zapisnika I. r. – P. ured S., Ispostava Š., smrtni list za pok. N. T., ispisa sa C. portala https…..izvoda iz matice vjenčanih, izvoda iz matične knjige rođenih za A. i K. T., rodnog lista za N. T., dopisa RH, MUP, PU Š.-K., PP V. od 1.2.2021.g., dopisa Prekršajnog odjela Općinskog suda u Šibeniku od 17.11.2021.g., Izvadka iz upisnika p.o., novinskog članka 24 sata od 18.7.2018.g., potvrde Zavoda od 1.3.2021.g., nalaza i mišljenja vještaka za meteorologiju D. D. od 18.2.2022.g., saslušanjem istog vještaka, podataka istog vještaka o izdanim upozorenjima za razdoblje od 2018.g. do saslušanjem svjedoka A. M., J. Z., C. Š., D. B., N. C., F. F., F. B., F. P., O. G., I. L., F. J., te saslušanjem stranaka
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.
5. Među strankama nije sporno da se dana 5. travnja 2019.g. dogodila nezgoda na radu - pomorska nesreća - u kojoj je smrtno stradao bliski srodnik tužitelja, odnosno suprug, otac i sin istih, N. T..
6. Valja navesti da tuženik ne osporava pasivnu legitimaciju, ali osporava osnov i visinu potraživanja.
7. Odredbom iz čl. 111. st. 1. Zakona o radu (dalje: ZR) propisano je da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, dok je odredbom iz čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (dalje: ZZR) propisano da poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom bolešću ili bolešću u svezi s radom i to po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.
8. U konkretnom slučaju, rad prednika tužitelja se ima okarakterizirati kao opasna djelatnost u smislu odredbe iz čl. 1063. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08 – dalje ZOO), a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, a to su u konkretnom slučaju tuženi, s time da se mogu osloboditi svoje odgovornosti samo uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 1067. ZOO, a to pozivom na višu silu, krivnju trećega ili ukoliko je do štete došlo isključivom radnjom oštećenika, u konkretnom slučaju prednika tužitelja.
9. Sukladno odredbi čl. 1101. Zakona o obveznim odnosima u slučaju smrti neke osobe sud može dosuditi članovima njene uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji) pravilnu novčanu naknadu za njihove duševne bolove.
10. Svjedok A. M. iskazuje da je 16.7.2018. godine bio skupa na brodu sa sad pok. N. T., i njih dva da su bili pomoćni radnici za potezanje mreže. Tada na brodu da ih je sve skupa isplovilo 5, a da su isplovili iz T. predvečer oko ne zna točno koliko sati prema Ž.. Vrijeme da je na prvu bilo mirno, da je bila bonaca, da je možda kapetan dobio obavijest da će se vrijeme pogoršati, ali on da nije. Oko 8-9 sati navečer da je počelo sijevati sa svih strana i da je skužio da bi mogla doći nevera, a da su se potopili u 23,17 sati, te da se ne sjeća da li je bilo govora od strane ili kapetana ili drugih ribara da se zbog nevremena vrate natrag. Dakle, dvije ure prije samog potopa da je sijevalo sa strane i onda da su se odjednom digli valovi od metra i puhao strašan vjetar iz smjera R.. Najprije da je jaki vjetar počeo krmu puniti morem, jer je tamo bila teška mreža i nakon toga da je kapetan odlučio da treba brod okrenuti u vjetar i kako ga je okretao da su dobili udar s boka i brod se prevrnuo na stranu. Svi da su tada bili u kabini broda kada je kapetan vršio taj manevar, s tim da on nije uspio izaći iz kabine, udario se o stol i zatvorila se klizna vrata i u kabini da su ostali on, kapetan i C. zatvoreni, a iz kabine da je izišao N. i J. i tada da je zadnji put vidio N., s tim da iskazuje i to da je kapetan naredio da svi idu u mali brod za spašavanje, a on da nije niti mogao ući u taj mali brod koji je skakao po valovima od 4 metra i nije bilo logike da uđe u mali brod i ostao u velikom, koji se ipak nije do kraja potopio, a nije se potopio zahvaljujući tome što da je poklopac motora bio zatvoren, a da je bio otvoren da sada ne bi pričao. Inače ovo da je bio 6. ili 7. put da je radio sa N. i on da je cijeli život bio na moru, bio pažljiv djelatnik, a iza sebe da je ostavio dva sina jednog 89. godište a drugi 97. godište i suprugu M.. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da te večeri nije bilo još brodova na moru a kuda su oni plovili, da su u kabini razgovarali a i tamo da je bio i kapetan, a da se sprema nevera i da bi se trebalo vratiti i to da su razgovarali negdje oko 21 sati, ali da je kapetan tražio ribu, da ta nevera nije došla iznenada, nego da je, ponavlja, počela i dva sata ranije sijevati i puhati i da se sjeća da je kapetan dobio poziv od nekog ribara da prema njima kreće oluja i da se maknu, a kako su bili daleko, a brod ide šest milja, da se nisu uspjeli sakriti, a da su išli od K. prema B. mostu, a potonje da se dogodilo dalje od mosta negdje na pučini između K. i mosta. N. da su pronašli ribari iz T. u tri sata ujutro a oluja da ga je bacila na neki otočić udaljen 3 milje od mjesta gdje je upao u more. Iskazuje da su ispalili signalne rakete tako da je dosta ribara došlo u pomoć, ali nakon oluje, pa tako i policijski brod i da kad su oko šest sati ujutro došli na kopno na mulu da su od njih uzeli alko test i napravili zapisnik, i tada da je on pred policijom dao svoj iskaz. Na upit da li je bilo dovoljno vremena da se brod negdje skloni, iskazuje da naravno da je bilo i za dva sata od kad je to počelo pa do samog događaja da se moglo doći i do Italije, a kamoli ne do T., a da ne zna zašto to G. J. nije htio, možda jer je htio uhvatiti ribe, te iskazuje da je kapetan J. prije ovog imao još dvije nesreće kada je brodom udario u kraj na otoku, i da zna da je jedan put zaspao, a za drugi put nije siguran, ali da ne zna da li je prije znao ići u ribolov po nevremenu i naposljetku na upit pun. tuženika koliko je vremena bila bonaca prije udara, iskazuje da je cijelo vrijeme bila bonaca, a onda da se odjednom digao vjetar i 15 minuta prije udara da je bila bonaca, te da nije vidio pijavicu jer je bio u kabini.
11. Svjedok J. Z. iskazuje da je poznavao sad pokojnog N. T. i zajedno da su tu večer plovili 16.7.2018. i kad su isplovili iz T. navečer oko 8 sati da je bilo je stvarno lijepo vrijeme i bonaca i da nije bilo naznaka nikakvoj neveri i svi ostali ribarski brodovi da su također izašli u ribanje. Iskazuje da su bili na dijelu oko Z. prema K. i oko 11 sati navečer da je počelo sijevati ali da nije puhalo i svi da su bili u kabini. Kad je počelo sijevati da mu je G. rekao da ode povezati sve kašete i svu opremu i zvao još neke kolege iz P. kakva je situacija i oni da su mu rekli da bježe i da je tamo već počelo i da će do nas doći brzo nevera i to da se sve jako brzo odvilo, i da su krenuli bježati prema B. mostu sakriti se u uvalu, a da ih je uhvatilo na jugoistočnom dijelu K.. Kapetan da je cijelo vrijeme bio za volanom, nikad ga nije napustio i radio manevre da izbjegne velike valove i u jednom od tih manevara da je vjetar udario o bok broda i brod se okrenuo i bio pod vodom, a kasnije da je brod iskočio, da li zbog toga da je kapetan dao gas i izvukao ih svojim iskustvom, a da nije njega bilo da ne zna što bi bilo s njima i vjerojatno bi se i potopili. Kad im je već došla voda do grla da su sami izašli a da zna da je G. nešto vikao, a sad da li je rekao da izađemo ili ne, da se ne sjeća jer da je to bila borba za život. Prvo da je N. istrčao i pokušao ući u mali brod, i onda da je on istrčao i dok je došao brod da je već bio pod vodom i da se uhvatio za gumu od hidraulike i bio već pod morem a kako je brod odjednom iskočio iz mora da se grčevito držao za tu gumu i nije ispao, međutim N. jeste i sjeća se da je i G. istrčao vičući gdje ste jeste li svi tu tražeći ih, međutim sve da su pretražili na brodu ali N. da nisu našli, pa da su ispalili signalne rakete i pozvali upomoć i ostale ribare a i on osobno zvao 112, a također sa G. ušao u mali brod tražiti N., međutim da ga nismo uspjeli naći nego ribari iz T., a da se sjeća da kada su tražili pomoć da su im rekli da imaju puno nesreća na moru i da nemaju toliko opreme i brodova iako su im kazali da se ne radi ovdje samo o materijalnoj štetni nego da je i nestao čovjek. Inače, da čim je počelo sijevati G. da je odmah rekao da se trebaju vraćati u T., međutim da nisu to mogli nego su zato i krenuli prema B. mostu da se sklone, te napominje i to da prije nego što isplove uvijek gledaju prognozu, pa tako naravno i tu noć i tako da nije bilo nikakvih naznaka, a nije bilo ni crvenog upozorenja, a i svi tribunjski ribari da su isplovili tu noć i po njemu da je ovo bila sto posto pijavica, jer sve se dogodilo u vrlo kratkom vremenu, te da je od sijevanja do oluje bilo sve u jako, jako kratkom vremenu i da se niti jedan ribarski brod nije mogao vratiti u T. i svi su se tu noć borili za život, te što se tiče pitanja da li je G. J. ikad prije ove nesreće imao neku drugu nesreću, iskazuje da to zaista ne zna.
12. Svjedok C. Š. iskazuje da su tu večer krenuli iz T. oko 20 sati i da je bila bonaca, da su krenuli ribariti prema K., a onda išli napraviti jedan đir i krenuli prema Z. i K. i cijelo vrijeme da je bila bonaca, da je oko 22:30, 23 sata počelo sijevati i da su bili blizu K., a svi u kabini kao i kapetan, da tada nije bilo govora da se odmah vrate zbog tog sijevanja, a kad je krenulo nevrijeme onda da je G. kazao da svi moraju otići u mali čamac da se spašavaju pa da su svi izašli iz kabine, a kao i M. A., kao i sad pokojni N., a on da je izašao četvrti iz kabine i nije vidio nikoga, a da zna da je samo N. upao u more a oni ostali nisu, jer se brod ipak nije potopio, ali da je bio napola potopljen. Iskazuje da nije vidio pijavicu jer je bio u kabini, kao i ostali, a da ne zna kakve je kapetan izvodio manevre da spasi brod, već samo da moraju ići u mali brod i spašavati se i da je sve to trajalo nekih par minuta i da je kapetan tražio pomoć i došla prva ribarica iz T. i oni da su pronašli N., i to možda nekih dva kilometra od mjesta gdje se sve to dogodilo. Nadalje iskazuje da nije bilo ikakvih naznaka da će doći do takvog nevremena, da od kad je to počelo pa do nesreće, dakle od pogoršanja vremena do nesreće da je prošlo možda desetak minuta, ali kad je krenula kiša i sve to skupa da je možda trajalo dva sata, a prije nesreće da je kiša padala isto tako neka dva sata a da je i bio veliki vjetar i da tamo gdje su oni bili na moru da nije bilo drugih brodova, a u pomoć da su im došli ribari i mještani. Iskazuje da G. J. prije ove nesreće nije imao drugih nesreća na moru s brodom i da je dobar kapetan, s tim da je on kod njega radio nekih desetak dana, a kako da je G. J. njegov sumještanin onda da vrlo dobro zna to da je on dobar kapetan i ribar. Naposljetku iskazuje da su tu večer i drugi brodovi izlazili na more ribariti i da nije bilo naznaka loše prognoze, te da nije bilo greške ni sa jedne strane i da se to jednostavno dogodilo.
13. Svjedok D. B. iskazuje da mu je poznat predmet ovog spora, a što se tiče pitanja da li mu je poznato kako je nastradao sad pokojni T. iskazuje da jeste samo iz priča, a dana 16.7.2018. da je bio slobodan, a inače da je bivši zaposlenik tuženika, te iskazuje da su bile dvije situacije gdje su u nepuna dva mjeseca i razbili brod, a radilo se o forsiranju i nemaru od strane kapetana koji je glavni na brodu, da kapetan kad se ide na more odlučuje i kad se spava, kad je odmor, kad su uvjeti, a kad nisu, a da zna da je tada 16.7.2018. brod isplovio u 20:30 ili u 21 jer uvijek tako isplovljava od vremena kad je on radio na brodu, s tim da ne zna da li je neki drugi brod isplovio toga dana i u to vrijeme, te da mu je poznato da je sad pok. N. T. radeći kod tuženika doživio ozljede u dva naprijed navedena slučaja.
14. Svjedok N. C. iskazuje prvenstveno da je inspektor zaštite na radu i telefonski od pomorske policije da je dobila obavijest o ovom događaju. Navedeni događaj na moru da nije u njihovoj nadležnosti pa da je ona obavijestila voditeljicu ispostave, a ona da je potom nazvala u Z. stručnu osobu, ali da joj je rečeno da ipak sasluša vlasnika G. J. o događaju i to da je i učinila, te da joj je on i opisivao kako su isplovili, u kojem dijelu akvatorija su vozili, da je on radio-vezom obaviješten o tome da se sprema nevrijeme, da su se uputili u zaklon prema B., da ih je oko K. uhvatilo to nevrijeme, a da li je on smatrao pijavicu pod tim nevremenom da zna, da je kazao da su bili u kabini, da je more uzlazilo u brod i neke manevre koje je izveo da brod izvuče na površinu, da je posada izlazila na pomoćni brod i kad je uspio izvući brod da su se krenuli dozivati i samo da se nije javio pokojni T., a sve ovo da je ona i zapisnički konstatirala, kao i podatke o točnom vremenu događanja na moru. Naposljetku da joj je nakon toga savjetovano da obavi drugi nadzor zaštite na radu ali to da se odnosi uz poslove na kopnu.
15. Svjedok F. F. iskazuje da je 16.7.2018. i on sa svojom ribaricom izišao na more u ribolov, a da su krenuli oko 18 sati i da nije bilo naznaka nikakvog lošeg vremena, dapače da je bilo dobro vrijeme, da su izašli nekih 6 ili 7 milja i upravo zbog toga što je bilo dobro vrijeme, da je negdje oko 21 sat dobio poziv od čovjeka koji je na D. otoku da je tamo nevera i pitao ih zašto su izašli tako daleko jer je nevera i kazao da se trebaju vratiti. Svjedok F. ponavlja da je bila bonaca i da je bilo nelogično to što on govori, pa da je zvao i drugog kolegu ribara koji je bio blizu njega i tražio od njega da provjeri i njemu da je bilo nelogično s obzirom na takvu bonacu da se sprema nevera, ali da je provjerio i zvao svog prijatelja koji je potvrdio istu stvar i da su se odmah odlučili skloniti u S. gdje je najbliže i roku od 10-15 minuta da je došao tako hladan zrak, spojilo se nebo sa zemljom, nakon 20 minuta od tog razgovora i to je bilo nenormalno nevrijeme i oni da su se po takvom nevremenu vozili sigurno pola sata i došli na milju, dvije od kraja i uspjeli ući u kanal na Ž. i u taj Ž. kanal da je tada ušlo barem 20 brodova. Iskazuje da je tada krenuo iz tog Ž. kanala prema T., međutim da ga je nazvao stric, a isto tako ribar, B. F. i uputio da ode pomoći G. J. pa da su se i uputili prema K., s tim da dok su došli do K. tamo da je već bila bonaca. Tada kad je došao u blizinu K. tamo da je već bio njegov stric sa svojim brodom, zatim brod K. mira, M. R. i oni da su već tada tražili N., a da misli da je G. J. javio njegovom stricu da je T. nestao. Iskazuje da su ga tražili cijelu noć i to 4 broda i 8 malih brodova, sve da je to bilo jako rasvijetljeno pa da je mislio da će ga brzo naći i otići kući, ali potraga da je dugo trajala i pred jutro da ga je pronašao D. F.. Poslije da su čuli da je tuda prošlo nekoliko pijavica, a da kada su oni došli tamo da je bilo u moru puno smeća, ležaljki, kontejnera i slično. Inače od D. otoka do Ž. nevera da je došla u svega petnaestak minuta, a što je pedesetak milja. Iskazuje da ne zna da li je G. J. čuo da se sprema nevera, da ne zna da li ga je netko zvao ili nije i upozorio ga, navodeći da je nevjerojatno da se tako nešto desilo blizu kraja i kada je imao dovoljno vremena da se skloni od nevere, a s obzirom na to da su oni brodovi dalje bili puno izloženiji. Što se tiče G. J. da misli da je odgovoran, da je puno stariji od njega i da misli da je iskusan moreplovac. Naposljetku, da je slušao prognozu toga dana prije izlaska na more ali da prognoza nije bila niti slična ovome što su doživjeli i koliko da mu je poznato nisu javljali da će biti neverini, a da da ribari, s obzirom da tako izlaze daleko na more, moraju zaista paziti i voditi računa da ne bude nevere, ali i radi sebe, svoje sigurnosti, sigurnosti ljudi na brodu i radi imovine, a da je njemu obavijest dao V. sa broda K. 2, a on da je potom javio kolegi O. na brodu K., s tim da je O. išao to provjeriti kod ribarskog broda H. uspjeh.
16. Svjedok F. B. iskazuje da je 16.7.2018. izašao na more sa svojom ribaricom M. R., da mu je teško reći kad je točno izašao a da se izlazi predvečer, da je tada prognoza bila stabilna, da nije bilo niti bure niti juga, međutim ističe da su u to doba godine česti neverini i po tim neverinima da oni ne mi nikada mogli izići na more, pa kako da je dakle vrijeme bilo stabilno on da je i isplovio, a da su izašle tada na more sve ribarice, te da je i on sam također bio u potrazi za nestalim T., da je njegov brod je nevera uhvatila ispod M., a o neveri da ga je obavijestio jedan kolega ribar, a neverin da ne traje dugo, da se sjeća da je ovaj stvarno jako udario, a što se tiče pitanja da li je bilo pijavica da može samo reći da kad je nevera da se zaista ne može znati da li je pijavica ili vjetar, s tim da nikad se ne zna gdje će neverin krenuti u kom pravcu. Iskazuje da G. J. zna iz T., da je on stariji što se tiče staža, da je bio pun iskustva i radio na puno terena, da ovo što se desilo je nažalost tragedija, ali kad si na moru uvijek da postoji određeni rizik, da ne zna što se tu konkretno desilo ali da zna da je bio u sličnim situacijama i tu da se nema što puno misliti i ne može se tu puno reagirati. Što se tiče pitanja koliko je prošlo vremena od prve dojave o nevremenu iskazuje da je bilo vrlo kratko, pa niti desetak minuta, a inače da se ta nevera jako brzo kreće, te kazuje da je bila kalma bonaca i koliko se sjeća vjerojatno da je bilo vjetra i sijevanja, ali zaista da se ne može točno sjetiti kako je to išlo, a da zna da su tada bili i u kabini, te da nije bilo nikakvog upozorenja da se ne ide na more i da je izašlo tada na more šest plivarica, odnosno sve, a da su izašle i ribarice iz M., iz Z. i svi su bili na moru i sve te plivarice da su bile na poziciji kad je ta nevera učinila i ostali na mjestu usidreni dok to ne prođe, a on da je čak mislio nakon toga otići kući i krenuo ali se vratio po pozivu da treba pomoći ribarici G. J., a tražiti sad pokojnog T..
17. Svjedok F. P. iskazuje da poznaje tuženika G. J. dok da ne poznaje tužitelje, da nije nikad radio na brodu tuženika već njegov otac da ima brod pa da radi na njegovom brodu i zapovjednik je tog očevoga mu broda, da je dana 16.07.2018. kad je smrtno stradao prednik tužitelja sa svojim brodom izišao na more na ribarenje, da je zvalo je lijepo vrijeme, da su izašli dosta vanka i da ih je uhvatila nevera oko 22 sata i da su se jedva uspjeli skloniti na otoku Ž., da je bila jaka sila vjetra, što da je jako grubo za maleni brod, da je tada bila noć i da je bila pijavica da je nisu mogli vidjeti, da im je inače na putu prema kući javljeno da je brod tuženika izgubio čovjeka pa da su se vratili pomoći tražiti utopljenika i kolega iz T. da ga je našao tek pred jutro tj. u uvali blizu otoka K., da misli da G. J. ovakvih slučajeva nije imao upravljajući brodom kao kapetan, da smatra se on išao skloniti među otoke, a što da bi i on sam učinio, da ribari jedni druge upozoravaju na neveru pa da su tako i njih upozorili ribari 20 minuta prije nego je nevera došla k njima, koji su bili ispod D. otoka da kreće ta nevera, a da ne zna da li je i tako obaviješten G. J., a i kad si na moru da se nema toliko vremena reagirati kad naleti takva nevera.
18. Svjedok O. G. iskazuje da je utuženog dana 16.07.2018. njegov brod na kojem je on kapetan isplovio na otvoreno more prema V., da su isplovili oko 19 sati, da je vrijeme bilo odlično i prognoza da je bila dobra jer da ne bi išli dolje da su se spominjale neke nevere. Međutim tijekom noći, a oko 22 sata da ga je pozvao prijatelj sa drugog broda, a koji je bio ispod D. otoka, a 50 milja dalje od njegovog broda i upozorio da dolazi ogromna nevera da mu je odnijelo sve kašete s broda i da treba bježati prema kraju i tako da su krenuli prema kraju i da ih je uhvatila nevera 5 minuta prije pristanka i da je bilo svašta, da ih je uhvatila na otvorenom kod S. uz jaki vjetar zapadni s kišom, međutim kako su bili blizu da su pristali u R., s tim da je tada bilo izišlo 5 ili 6 brodova na toj poziciji. Iskazuje da su za ovaj slučaj saznali ujutro od drugih ribara koji su rekli da idu tražiti utopljenika i da su se ponudili ali kako su bili daleko, a to se dogodilo kod otoka K., onda da nisu išli u potragu jer su im rekli da ne treba. Iskazuje da samo otprilike zna gdje se dogodila ta kalvarija, a da je poznavao iz viđenja G. J. i da misli da u ovoj situaciji on nije mogao nikako drugačije reagirati, da što se tiče pijavice one da su lokalne, a da ih on na mjestu gdje su bili nije vidio, te da ne zna da li je G. J. javljeno da dolazi nevera ali da uglavnom takve vijesti se i brzo šire s tim da ribari baš i ne komuniciraju s plivaricama nego oni međusobno komuniciraju, te da mu nije poznato da li se brod G. J. ranije nasukavao, a ova nevera te noći da nije bila očekivana nego je bila izvanredna i ponavlja da je bila očekivana da sigurno ne bi isplovili, te da na Boforovoj skali je bilo 12,5 što znači orkanski vjetar, s tim da te ljetne nevere su najgore iznenadne, nakon vrućine kad se promijeni tlak.
19. Svjedok I. L. iskazuje da su dana 16.07.2018. godine izašli na more, da je bilo dobro vrijeme, da po prognozi sigurno nije onako zvalo kao što je bilo, da je bio orkanski vjetar, da su oni na njegovom brodu imali sreću da ih nije uhvatilo u kanalu jer tada danas da ne bi sigurno pričali, a da su se uhvatili P. R. i uspjeli se skloniti, da ako bi govorili od 0 do 10 na skali, ova nevera da je bila 10, da po vjetru i po moru nije bilo naznake da će biti tako, ali nevere da su nezgodne, a naročito ove ljetne, da prošlo možda sat vremena od naznaka prvih nevere pa do dolaska iste do njih, da inače ako znaju brojeve mobitela da o takvoj neveri obavještavaju druge koje tu ribare s tim da on tada nije vidio nikoga od profesionalnih ribara, da su izašli sa dva ribarska broda, a da je vidio male barke od neprofesionalnih ribara u tom trenu, te inače te noći da su smo izišli s dva broda, bili privezani jedan uz drugoga, a što da se radi samo kad je dobro vrijeme te da kad su primijetili da će nevera da su se i brzo odriješili jedan od drugoga, a minut ili dva nakon da je udario taj jaki udar vjetra i kiše.
20. Svjedok F. J. iskazuje da poznaje tuženika G. J. s kojim je prijatelj a da je bio i prijatelj sa sad pok. T. i što se njima dogodilo da je čuo da je bila nevera, da je T. upao u more i da su ga našli mrtvog, a kako je bilo ne zna jer nije tamo bio, a da je tada bio na ribolovu na području Ž. i otoka V., i da ga je isto tako uhvatila nevera, ali da su se oni uspjeli sakriti u uvalu s tim da je vidio da će nevera i nitko da ga o tome nije posebno obavijestio, a da se tada čuo sa J. oko 22,30 sati i on da ga je pitao gdje su i da mu je kazao da su krenuli, da su razgovarali o vremenu i da nije bilo nikakvih naznaka o lošem vremenu, da je bila bonaca normalna ljetna večer. Iskazuje da tada kada su se krenuli sklonili iza V., da se čuo s G. i kazao mu razlog tome da je ta nevera nešto nenormalno i rekao mu za to nevrijeme a kakvo još nije doživio na moru i on da mu je rekao da su negdje blizu kod Š. i da će se zakloniti i nakon toga da su prekinuli razgovor da bi tek ujutro saznao za tu nesreću koja se dogodila, da je čuo da je netko poginuo pa i zvao kćerku od G. i ona da mu je rekla da je poginuo T.. Što se tiče njegovog broda, da su se najprije sklonili na bovu, ali kako je ta nevera bila strašno jako da su morali ući baš u mjesto V. i tamo ostali do jutra. Iskazuje da poznavajući G. može reći da je on sigurno bio oprezan, a također i da ga je dosta naučio o ribarstvu i da koliko se sjeća nikada ranije J. nije imao nekakvu pomorsku nesreću, a 80 posto da su bili zajedno na moru i u ribolovu i na istom području.
21. Tužiteljica ad.1 M. T., a supruga sad pok. N. T. iskazuje vezano uz pokretanje i vođenje prekršajnog postupka da je tog dana sad pokojni joj suprug slavio rođendan i popio, te kad je došao kući u alkoholiziranom stanju i rekao joj da ide na brod da mu je kazala da on ne može takav ići na brod i stala na vrata i tu da je došlo do prepirke i on da ju je odgurnuo a u tom momentu da je došao njihov sin koji je to vidio, koji je također ocu kazao da ne može takav ići na more i on da se njemu unio u lice i rekao da hoće ići, i onda da je sin pozvao policiju i tako da je pokrenut postupak. Inače njezin sad pokojni suprug i ona da su imali normalan odnos i živjeli zajedno i istom kućanstvu, da nije točno da je njezin suprug imao stalnu vezu sa drugom osobom za koju j eona znala, da je zaposlena sezonski dok je suprug bio živ, a nakon njegove smrti da je nezaposlena tako da je suprug bio hranitelj obitelji, da je stariji sin zaposlen, da mlađi nije, da žive od njezine mirovine koja iznosi 1.200,00 kuna a sin stariji koji je zaposlen da im i financijski pomaže. Što se tiče samog događaja mogu iskazuje da se telefonski čula sa svojim suprugom možda sat prije nesretnog događaja negdje oko 22,15 otprilike i glas da mu je bio dosta uznemiren, zatim da je pokušala zaspati ali nije uspjela i ujutro da je otišla kupiti kruh i tamo zatekla neke ljude u dosta čudnoj atmosferi, da joj je pristupio prijatelj R. i uhvatio je za ruku i kazao da idu kući, a nije joj odmah htio kazati što se dogodilo, a kad su došli ispred kuće da je čula sina i svekrvu kako plaču i tako da je saznala za smrt svoga supruga, a da joj nitko nije to ranije javio. Što se tiče pitanja da li je i ranije čula za ovakve nezgode na moru u kojima je sudjelovao kapetan J. a i njezin suprug, iskazuje da je i da zna za dvije, a u jednoj da je čak imao ozljedu ispod oka o čemu da i ima medicinsku dokumentaciju i o tom događaju da joj je pričao suprug. Iskazuje da kad je bila ta ozljeda oka suprug da joj je kazao da je gospodin J. tada zaspao u vožnji a i kazao da gospodin J. nije dozvolio nikome drugom upravljati brodom. Što se tiče ovog konkretnog slučaja da nema odgovore kako je njezin suprug stradao, a da ima samo odgovor što joj je rekao A. M. a on da je rekao da je bilo upozorenja od strane drugih brodova da dolazi nevrijeme i da se maknu, kao da je i gospodin J. ignorirao ta upozorenja, s tim da joj gospodin J. nije rekao nikada ništa vezano uz taj događaj, s tim da jesu razgovarali ali da nije dobila odgovora jer je kazao da nema odgovora. Iskazuje nadalje da se sjeća i toga da joj je suprug kazao da tog dana neće ići na more jer da zovu ružno vrijeme, ali ipak da su odlučili da odu na more a da je dobio telefonski poziv od kapetana i da je otišao oko 5 sati i da se ne može sjetiti je li bilo naznaka lošeg vremena. Iskazuje i to da joj je nakon ove nesreće gospodin J. i kazao da joj nikad u životi ništa neće faliti i da će uvijek imati svoj dio i da joj je dao 15 tisuća kuna i ništa više do danas, a da je obećao pomoći sagraditi kuću njezinom sinu i kad ga je njezin sin pitao da li će mu pomoći, rekao je da on njima nije ništa dužan, te da gospodin J. poslije smrti supruga joj nije nikada došao u njihovu kuću, niti nazvao njegovu majku, niti pitao kako su, te da ovom tužbom traže naknadu štete samo za duševne boli, a ne i troškove sprovoda, te naposljetku da je njezin suprug bio dobar suprug i dobar otac i da im fali u svim segmentima života.
22. Tužitelj ad.2) A. T., pok. N. iskazuje da je za ovaj nesretni događaj saznao 17.7.2018. godine u 4 sata ujutro, a da mu je javila supruga G. J. i da kad je za to čuo se jednostavno raspao emocionalno i psihički, da je imao dobar odnos s ocem, da u onom prvom periodu se nije ispitivao detaljno što se dogodilo i kako je nastradao, a onda da je pitao jednog dečka koji je bio sa ocem na brodu, a A. M., i on da mu je to malo detaljnije ispričao što se tada dogodilo i rekao da su krenuli na more u popodnevnim satima, da je krenulo sijevati i da su se pokušali sakriti ispod B. mosta, ali da ih je uhvatilo nevrijeme, da su zvali upomoć, da su tražili oca i da su ga našli oko 3 sata ujutro kod Ž. u jednoj uvali. Iskazuje da gospodina J. poznaje i misli da je otac počeo raditi kod njega na brodu 2017. godine, a da je otac imao, nažalost, loša iskustva po njegovim pričama zato što da je već se ranije dogodila nesreća, ne ovako naravno opasna, gdje se gospodin J. brodom zabio u otok pa da je tada otac zadobio ozljedu ispod oka i kad je došao na hitnu da je kazao da je pao, a vjerojatno da zaštiti gospodina J., i da se sjeća da je ta nesreća bila 16. veljače 2018. i da je otac tada rekao da će netko izgubiti glavu, zato što je tvrdio da je gospodin J. umoran, s tim da je i prije ove nesreće iz veljače bila još jedna nesreća, međutim nije bilo ozlijeđenih osoba, te da on naravno ne može znati zbog čega je otac i nakon tih događaja nastavio raditi za gospodina J.. Iskazuje da mu se život od te 2018. godine promijenio, da je morao preuzeti ulogu koju do tada nije imao, brinuti o majci i baki, a i morao se sam spremati za svoj život. Koliko se ja sjeća gospodin J. da im je nakon sprovoda dao otprilike oko 10 tisuća kuna i rekao da dok je on živ da se ne brinu i da će im pomoći, da su brat i on smo razgovarali poslije sa gospodinom J. kako riješiti ovu situaciju, pa tako u studenom 2019. u razgovoru da je gospodin J. kazao da će im pomoći izgraditi kuću i to je bio prijedlog da ih se obešteti, međutim kasnije da im je rekao da on njima po zakonu nije ništa dužan i da je to stvar njegove dobre volje, s tim da su imali apsolutno razumijevanje prema gospodinu J. u situaciji koja i nije bila normalna, da nisu vršili pritisak na njega, a zadnji kontakt da je bio u studenom 2019. godine. Iskazuje da je u ovom momentu jedini zaposlen u svojoj obitelji i najvećim dijelom brine o svojoj obitelji, da mama ima tatinu mirovinu od 1.200,00 kuna a brat da radi sezonski, te da baka živi sa njima u kući i ona da ima mirovinu od nekih tisuću kuna. Tužitelj objašnjavajući o kakvom se videu radi koji mu je pokazao A. M. iskazuje da se radi o snimci sa mobitela nekih pola sata prije nesreće, koji video traje jako kratko a pokazuje velike valove koji se pjene i u tom videu se čuje kako otac govori "okreni u vitar" i to da je upravo video od te večeri kad je smrtno stradao mu otac i da koliko je shvatio A. nevrijeme je počelo dva i po sata prije nesreće a što da znači da su se mogli skloniti. Naposljetku iskazuje da je ovo za njihovu obitelj i emocionalni i duhovni i materijali gubitak, a što se tiče ove situacije kada je zvao policiju na oca da se sjeća da je tada bio na gornjem katu i da je čuo neku viku i galamu i kad se spustio da je vidio da je otac bilo alkoholiziran a da mu majka ne da ići na brod pa da su se svađali oko toga, a inače da su živjeli kao svaka prosječna obitelj i tada da mu se činilo kao najbolje rješenje da pozove policiju, a možda da je morao biti uporniji i to spriječiti bez policije. Naposljetku to da je bio jedini slučaj i nije bilo ranije takvih slučajeva, a sutradan da su izgladili odnos.
23. Tužitelj ad. 3) K. T., pok. N. iskazuje prvenstveno da su odnosi u njihovoj obitelji, a prije smrti oca, bili kao i u svakoj drugoj obitelji, da su imali i uspona i padova, a nakon smrti oca sve da se to i promijenilo preko noći, on da radi sezonski a majka i baka da imaju mirovinu i samo brat da radi, i svi žive u istom kućanstvu, zajedno se i hrane, s tim da je baka na gornjem katu a oni dolje. Što se tiče nesuglasica između roditelja da zna da je nešto bilo i o tome da je obaviješten telefonskim putem, ali da je on tada radio i nije bio očevidac toga događaja. Iskazuje da je imao jako dobar odnos s ocem, da ga je o ovom nesretnom događaju obavijestio brat u jutarnjim satima telefonskim putem i da su odmah nakon ovog nesretnog događaja svi bili naravno u šoku i nisu razgovarali sa gospodinom J. a nakon nekih godinu i pol dana da su otišli brat i on na razgovor a vezano uz obeštećenje i gospodin J. da im je ponudio obeštećenje vezano uz pomoć pri gradnji kuće, financijski, međutim do toga da nije došlo.
24. Tužiteljica ad.4) M. M. T., a majka sad pok. prednika tužitelja, što se tiče ovog nesretnog događaja, iskazuje da je svog N. vidjela toga dana u 18,10 sati i on da je tada gledao na mobitelu prognozu, te da zna da je uvijek gledao splitsku prognozu i rekao joj ćao i ona njemu, i otišla tada u kuću, a inače da spava na gornjem katu a oni na donjem i da je operirana 7 puta i jako bolesna, pa unuk A. da dolazi s njom spavati pa da joj je ujutro u 4,30 došao u sobu i rekao da je otac poginuo, da je odmah doživjela šok i pala i nema više šta o tome reći. Što se tiče nevjeste da su svi u dobrim odnosima, da su i M. i N. bili u dobrim odnosima, imali dva sina i o kojima da je njezin sin vodio financijski svu brigu, a što se tiče nje da ima svoju mirovinu i imala je prije ovog događaja i svoju ušteđevinu. Nakon što je njezin sin poginuo sve ono što je on radio da je preuzeo njegov sin A. i on sada o svemu da vodi brigu. Što se tiče gospodina J. nikad da se nije javio, nikad da joj nije došao u posjet i da nije dvije godine nakon smrti sina izlazila iz kuće da ne bi njega susrela, s tim da ju je jednom posjetio njegov brat, a to je bilo samo jednom. Iskazuje da ne zna ništa jesu li se oni što dogovorili oko obeštećenja, da ne zna ništa već samo plače za svojim sinom, te da ne zna da li je dolazila policija vezano uz sina joj i nevjestu, da nije ništa čula i ponavlja da živi na katu, a oni u prizemlju.
25. Tuženik G. J. iskazuje da je vlasnik obrta R. d., da ima tri povlastice i tri broda, N. da je kod njega zaposlen u proljeće 2017. godine, da je preko ribara koji rade na njegovom brodu čuo da N. traži posao i onda da ga ja zaposlio, jer da ima iskustva što se tiče mora, da je obavio s njim razgovor, dao mu mjesec dana probnog roka i rekao da ako će raditi kako mu kaže da će ga zaposliti i on da je na to pristao. N. da je imao svoj brod, sezonski da je radio po moru po K. i poznavao more i imao dozvolu za plovidbu. Što se tiče ovoga događaja iz veljače 2018. iskazuje da tada nije imao havariju, da se nije zabio brodom u otok, već da je tužitelj kako je sjedio u kabini zaspao i opustio se, da je naletio neki val i on da je jednostavno pao glavom na kantun od stola i tada se ozlijedio ispod oka, pa da se dakle nije radilo o nikakvoj havariji a jedinu havariju, osim ove utužene, da je imao u uvali P., kada mu je zakazao aparat i kada se nasukao. Što se tiče ovog događaja od 16.7.2018. da je radio davalo nekakvo grmljavinsko nevrijeme na sjeveru, a da Zavod koji prate izričito, nije dalo nikakvo upozorenje pa da su izišli na more negdje oko 20 sati, da je bilo lijepo vrijeme, da su krenuli iz T. prema K., da je on upravljao brodom, te večeri da je bio doček V., ribari na brodu da su gledali televiziju a on vozio i došao do pola Z. kada je počelo sijevati sa zapada, da su nastavili tražiti ribu, da im je rekao da ako budu lampovi i dalje išli prema njima da će se skriti i da je nekih 20 minuta prije nego se to desilo je razgovarao sa kolegom koji je bio u uvali V. i koji da mu je rekao da je tamo strahoviti vjetar i kazao mu da se sakrije ako je vani i u tom momentu da je naredio da se povezuju stvari po brodu i da se ide skloniti ispod M. mosta, a tada da su se nalazili ispred K., s tim da im je ispod M. mosta bila najsigurnija i najbliža uvala da se sklone, pa da su išli prema toj uvali, da su bili svi u kabini i kad su došli na 250 do 300 m do punte M. mosta do kojeg je bilo nekih 500 m da se dogodilo zlo, da je brod jednostavno potonuo, da je došla voda u komandni most, vrata od kabine da su bila otvorena, na komandni most da je voda došla njemu do grla, da se ne može sjetiti, ni onda, ni sad, je li naredio da uđu u pomoćni brodić, a da je pokušao u tom momentu napraviti sve da spasi sebe i ljude, da je došlo do panike, njih trojica da su izašli vanka, a što da je tek poslije zaključio jer u tom momentu nije mogao gledati ljude nego upravljati i non stop da je bio za komandnim mostom i nije ga napuštao i u momentu napravio nagli okret desno i dao gasa i zaključio da brod pomalo izlazi i dodao gas do kraja i izvukao brod iz mora i kad je skužio da je brod izašao i da pliva, da je isključio motor išao vidjeti gdje su ljudi, koliko ima vode u brodu, zajedno sa A. M. i kad smo otvorili vrata od kabine da su našli dvojicu, jednoga koji se držao za gumu od hidraulike a drugi koji se držao za cijev od vinča, a trećega da nije bilo, pa da je išao vidjeti na krmu da nije slučajno u mreži, a kada je došao na pola broda da se morao vratiti u kabinu jer su ga čestice mora zadavile i morao je uhvatiti zraka, a tad da je još uvijek bila kiša i jak vjetar i to olujni vjetar, a u momentu kad su potonuli to da je bilo sekundarno i ne može se opisati i 100% da je bila pijavica. Ponovo da je izašao iz kabine držeći ručnik preko usta i tražio N., ali nije ga mogao naći, nosio ih je i dalje taj vjetar, i on da je onda i otkačio mreže da budu što sporiji da se zaustave, da su ispalili tada signalne rakete oko 23 sata, da ne zna točno u minut i pozivali u pomoć, zvali kapetaniju i policiju, S. radio i spašavanje i traganje R., pozvali svoje kolege ribare koji su isto bili na moru da dođu upomoć i kad su obavili sve te pozive ušli u kaić on i kolega, također tražiti N., tragali po toj poziciji, otprilike gdje je pao tu su se vrtili i tražili, tada da su došli njegovi kolege s plivaricama i upalili velike reflektore i sve to osvijetlili, da je bilo i drugih brodova od mještana koji su također tražili N., i onda da je negdje oko 3 sata ujutro našao njegovo tijelo na kopnu gdje ga je more i vjetar izbacio. Iskazuje da da istog časa kad je čuo od F. iz P. za neveru da je odmah krenuo u zaklon i drži da je sve učinio da spasi djelatnike i brod, ali ovo da je bila jača sila i da nakon što se to dogodilo da je zvao svoju obitelj i naredio im da obavijeste N. obitelj, pa da su obavijestili sina mu A. a držali da će on poslije toga obavijestiti ostale iz svoje obitelji. Iskazuje da je kod tužitelja bio prije sahrane dva ili tri puta, kao i nakon sahrane, da je tužiteljici M. došao ne kao krivac nego kao čovjek i rekao joj da će uvijek imati dio dok je on živ i to da je dobivala sve do momenta kada su njezini sinovi došli tražiti odštetu za svoga oca. Ona da je dobivala pola dijela od mornara jednostavno rečeno koliko bi N. zarađivao da je bio na brodu da joj je davao pola toga svaki mjesec, a to da ne može dokazati jer da joj je to davao na crno na ruke, a da se radi o više novaca nego od 15 tisuća kuna, a samo poslije sahrane da je dao 10 tisuća kuna. Ističe da nije baš dolazio u P. jer ima puno posla i nije mu s ruke ali da su N. sinovi dolazili, kao i njegova žena kod njega u T. i nakon sahrane, pa da su bili u kontaktu. Iskazuje da su njegovi sinovi došli kod njega jednom prilikom i tražili obeštećenje, u ne sjeća se u kojem iznosu, da im je kazao da nema gotovine, ali da im može srediti da dobiju materijal za gradnju kuće i nudio im kao čovjek da im napravi kuću jer da su do tada živjeli u garaži a i dan danas da žive u garaži, a baka da je sama na tom katu, s tim da su imali dvije velike kuće u P. koje je baka prodala i toliko o tim odnosima za koje oni kažu da su bili u dobrim, dakle da nisu bili u dobrim odnosima kao obitelj, da to nisu bili idealni odnosi, da je on imao ljubavnicu, a N. da je živio u zajedničkom kućanstvu s tužiteljima, a da je imao ljubavnicu to da je bila javna tajna u P. i sve svoje slobodno vrijeme da je provodio s njom i više da je vremena provodio s njom nego sa ženom, s tim da se ta djevojka poslije udala i ima sada djecu, da je malo mjesto i da nitko nije htio doći svjedočiti o tome, a cura da radi svog braka i budućnosti nije htjela doći o tome svjedočiti, da je N. u svom privatnom životu bio šarlatan, a da je u poslu bio više nego korektan i bio iskusan u poslu. Iskazuje da su N. sinovi nakon ovog prijedloga vezano uz gradnju kuće rekli da će o tome razmisliti i da će se javiti, ali da se oni tada više nisu javili nego njihov odvjetnik, i nakon toga da je nastao prekid odnosa. Vezano uz upit pun. tužitelja da li je točan iskaz ribara A. M. i C. Š. vezano uz sam početak događaja, posebno da li se vodio zajednički razgovor između njega kao kapetana i njih kao ribara vezano uz odlazak u sklonište, a ranije nego što se to stvarno dogodilo, iskazuje je svoj iskaz dao, da je on kapetan i kao takav odgovoran kako za posadu tako i za brod, te ponavlja da je posada gledala televiziju jer je bio doček vatrenih, da je od početka sijevanja pa do samog nesretnog događaja prošlo pola sata i od kad je stupio u kontakt sa kolegom, da samo sijevanje ne znači vjetar ili kišu, da drži da nije bitno koliko je novca dao tužiteljima, već da je bitno da je davao, te da je većinom njegova kćerka nosila novce M. koja je radila u pekari, da u razgovarao sa pun. tužitelja nikada nije bila riječ o gradnji kuće nego samo o novcima i da se ne može sad točno sjetiti tog razgovora jer čim je rekao da će dignuti tužbu protiv njega, da je odmah osjetio mučninu i nije niti čuo što je sve rekao i od tada daje prestala komunikacija, nadalje, da su tu noć svi ribari iz T. bili mahom na moru i to na otvorenom moru, s tim da sam je on bio i u boljem položaju od njih koji su bili manje zaklonjeni od njegovog broda, ali da je nevrijeme prošlo upravo tuda gdje je bio njegov broda, a između K. i M. mosta. Naposljetku da je htio ispasti čovjek prema tim ljudima, ali to jednostavno da nije tako ispalo.
26. Iz nalaza i mišljenja vještaka D. D. od 18.2.2022.g. proizlazi, a vezano uz vremenske prilike na dan stradavanja 16.7.2018.g., da je na području otoka K. i Z. arhipelaga konvektivni sustav stigao između 21 i 22 sata po lokalnom vremenu kada je automatska meteorološka postaja glavne meteorološke postaje Š. u tom razdoblju zabilježila 13,9 litara kiše u trajanju padanja od 10 minuta, da je u slijedećem razdoblju između 22 i 23 sata po lokalnom vremenu palo 20,7 litara u trajanju od 60 minuta, da je najviša brzina vjetra izmjerena 34,7 m/s smjera WSW (125 km/h – orkanski vjetar), da je brzina vjetra od 34,7 m/s isto što je i 34,7x1,885 (morska milja) 65,4 čv po Beaufortovoj ljestvici – stupanj Beauforta 12 – orkan) i da orkanski vjetar uzrokuje velika razaranja na kopnu i velike valove na moru preko 14 m prema Douglasovoj skali stanja mora uz napomenu da orkanski vjetar u našoj situaciji ne uzrokuje tako velike valove u Jadranu posebno ne blizu obale jer da je ta skala izrađena za oceane u da u našoj situaciji treba gledati stanje mora koje izdaje PMC i za neveru blizu obale i u kanalu da je obično stanje mora do 5 tj. visina valova između 2,5 do 4 metra. U razdoblju od 23 do 24 sata vrijeme da se polako smiruje i u tom razdoblju da je palo 2,2 litre kiše u trajanju od 60 minuta, a brzina vjetra se smanjila i najjači udar je bio 13,5 m/s (jak) i po stupnju Beauforta 6.
26.1. Vještak D. vezano uz mogućnost predviđanja pijavica i da li je istih bilo u trenutku nesretnog događaja odgovara da se pijavice posebno ne prognoziraju ni u općim prognozama, ni posebno u upozorenjima, ali kod jakih grmljavinskih nevremena i pojava neverina i osobito nevera da postoji mogućnost pojave pijavica, ali koje da se noću vrlo rijetko javljaju, a s obzirom da pijavice vrlo često nastaju na području Jadrana kad je vrijeme pod utjecajem izraženog jugozapadnog stanja, te da je bilo prisutno smicanje vjetra, a motrenjima nesporno utvrđeno premještanje izraženih konvektivnih oblaka, pri premještanju ovog konvektivnog sustava da je postojala mogućnost pojave pijavice na opisanom području, ali da to ne možemo sa sigurnošću znati jer nije zabilježena (snimljena ili opažena), ali za ovaj konkretni slučaj da to i nije od osobitog značaja jer da pijavice ne stvaraju velike valove.
26.2. Iz nalaza vještaka konačno proizlazi da je opća vremenska prognoza za navedeni datum za Hrvatsku upućivala da će taj dan biti pljuskova i grmljavine, najprije na sjevernom Jadranu, a prema večeri i noći i drugdje, te je lokano dana mogućnost izraženijih oborina na sjevernom Jadranu, da se iz prognoze PMC može iščitati da će vrijeme na području nesretnog događaja, a otoka K. i Z. arhipelaga tijekom dana u početku biti djelomice ili pretežno sunčano, a navečer da su mogući pljuskovi i grmljavina, mjestimice i izražajniji, vjetar brzine 4 do 14 (20) čv, a stanje mora 1 do 2 (2 do 3), a što znači visinu valova od 0,5 do 1,25 m, da je pored toga PMC izdao i upozorenje na opasne meteorološke pojave i to u sva tri svoja izviješća u 06, 12 i 19 sati na pojavu nevera na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, da se iz analize izdanih prognoza, općih za nautičare, i meteoalarma može zaključiti da će vrijeme na mjestu nesretnog događaja u početku biti djelomice ili pretežno sunčano, zatim s povećanom naoblakom, te vruće i sparno, a navečer i u noći se očekuju pljuskovi i grmljavina, te je izdano upozorenje za nevere i očekivana visina valova od 0,5 do 1,25 m i da je izdano žuto upozorenje za opasne meteorološke pojave.
26.3. Vještak D. D. vezano uz traženje tuženika da dade dodatno razjašnjenje vezano uz značenje žutog upozorenja, na ročištu glavne rasprave iskazuje da se u meteoalarmu koriste 4 boje za davanje meteoroloških upozorenja i to: Zelena boja da nema opasnih vremenskih pojava, Žuta boja kad postoji potencijalna opasnost za opasne meteorološke pojave, ali vrijeme nije neuobičajeno stoga treba pratiti vremenske prognoze u narednom razdoblju i vidjeti da li je stupanj upozorenja podignut na viši nivo i koje Žuto upozorenja da je najniža vrsta meteorološkog upozorenja, Narančasto upozorenje kad vrijeme može biti opasno za neke aktivnosti i svakako treba pratiti vremenske prognoze i daljnja upozorenja tako upozorenje pokazuje da vrijeme može napraviti veće štete a može biti opasno i po ljudske živote. i Crveno upozorenje najviši stupanj meteorološkog upozorenja na opasne pojave vrijeme izuzetno opasno sve aktivnosti koje se rade na otvorenom moraju se svesti na najmanju moguću aktivnost i stalno pratiti vremensku prognozu i upozorenja koja mogu doći putem medija elektronskih, radio, tv, Internet. Vještak Iskazuje nadalje da postoje dvije vrste upozorenja meteoalarm koji pokazuje opasnost na opće meteorološke opasnosti, ali za pomorce da postoji i posebna pomorska vremenska prognoza koja se izdaje tri puta dnevno u 7 sati, 13 sati i 19 sati po lokalnom vremenu, a izdaju je centar u S. i u sadržaju te prognoze uvijek da je naznačena stavka upozorenje na opasne pojave. Kada nema upozorenja decidirano poslije teksta upozorenje piše da nema upozorenja. Međutim u slučaju 16.7.2018. godine u svim izdanim pomorskim meteorološkim prognozama pod stavkom upozorenja da je pisalo da su moguće nevere, da je u 7 sati ujutro pisalo mjestimice nevere, u 13 sati mjestimice nevere osobito noću i ujutro narednog dana 17.7.2018. godine i u 19 sati ponovo piše mjestimice nevere. Kad piše nevere to da je najveći stupanj opasnosti za pojavu izrazitog grmljavinskog nevremena praćenog olujnim i orkanskim vjetrom velikom visinom valova i kada je moguća jaka i ozbiljna šteta na objektima te brodovima. Neverini da predstavljaju stupanj nižu opasnost, ali isto tako da na nekom lokalnom manjem području mogu izazvati velike štete. Oluja da je još niži stupanj opasnosti, ali lokalno isto tako da može biti štete, a može biti i štete i na brodicama i brodovima. Po njemu pomorac da treba gledati pomorsku prognozu, a o kojoj da je i vještačio u svom vještvu, i na str. 25 i 26 nalaza da je upravo citirana ta pomorska prognoza i u njoj da su navedeni podaci, kako za jutarnju, tako i za podnevnu i za večernju prognozu, na mjestima gdje se navodi stanje, dakle opisuje se situacija koja se očekuje izričito je navedeno da se radi o "jugoistočnom u jugozapadnom vjetru 4 do 14 čvorova sa kratkotrajnim pojačanjima do 18 čvorova… a more u jačanju od 2 do 3." Na pitanje vještaku je li bilo moguće iz ovakvog službenog obrazloženja upravo pomorske prognoze, očekivati orkanski vjetar od 34,7 vještak odgovara da je bilo moguće, naime, da navedena prognoza odnosi se na veći dio područja, a pod stavkom upozorenje navedeno je mjestimice nevere što znači da na području gdje se nevere pojave može se očekivati drastično pogoršanje vremenskih uvjeta, a 34,7 m/sec da je drastična brzina vjetra a to da je 125 km/h, takav vjetar može uzrokovati valove na Jadranu 4 do 5 metara visine. Što se tiče prijedloga da vještak dade presjek broja i vrsta upozorenja kroz najmanje godinu dana za područje na kojemu je došlo do štetnog događaja vještak, nakon što je zaprimio zapisnik s navedenim pitanjem je isto i izradio te predao u sudski spis a iz čega proizlazi da je za 2018. godinu izdano 28 žutih i 5 narančastih upozorenja za S. – D. županiju za grmljavinsko nevrijeme, za 2019. godinu 32 žuta i 6 narančastih, za 2020. godinu 19 žutih i 6 narančastih, te za 2021. godinu 21 žuti i 4 narančasta, s tim da se sve odnosi na grmljavinsko nevrijeme a što da je u konkretnom bio slučaj i po njemu da bi bilo 3 do 5 prosječno žutih upozorenja mjesečno, a crvenih upozorenja da nije uopće bilo izdato u navedene 4 godine, s tim da Š. ulazi u ovu S.-D. županiju, dok što se tiče pitanja da li je izlazak u ribolov u to vrijeme bio ikakav hazard vještak iskazuje da on o tome ne može iskazivati. Nadalje, što se tiče pitanja vezano uz postojanje pijavice ili nepostojanje pijavice u vrijeme utuženog događaja vještak iskazuje da u uvjetima vremenskih prilika na dan nesretnog događaja meteorološki uvjeti za pijavicu su postojali, a da li je pijavice bilo ili ne, da ne može znati jer nije zabilježena pojava, ali da sama pijavica ne izaziva velike valove prema literaturi nego može uzrokovati lokalno nekoliko desetina metara u krug, pjenjenje mora i lokalno dizanje valova pola metra do metar što da nije velika ugroza za sam brod koliko za članove posade u smislu nedostatka kisika i postojanja uvjeta za gušenje i naposljetku iskazuje da prije tako velike nevere na moru bude bonaca, vidi se u daljini sijevanje, pa iskusni ribar odnosno vlasnik ribarice može to predvidjeti kao znak da će doći do nevere, jakog grmljavinskog nevremena i da se treba skloniti. Što se tiče pitanja je li predvidljiv pravac kretanja pijavice, vještak iskazuje da je teško predvidjeti, ali u uvjetima noćnog ribolova mislim da se nije mogla niti vidjeti. Što se tiče pitanja da li je u svim takovim uvjetima bilo vremena da se brod skloni, iskazuje da ne zna točnu poziciju broda, ali sijevanje da se vidi i pola sata do sat prije nailaska same nevere, a grmljavina u nešto manjem vremenskom roku i da upravo tih pola sata do sat vremena kapetan brodice trebao je imati vremena da se skloni ako je bio dovoljno blizu zakloništu. Što se tiče pitanja da li je izlazak u ribolov u to vrijeme bio ikakav hazard vještak iskazuje da on o tome ne može iskazivati.
27. Ocjenom ovako u postupku izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako u njihovoj ukupnosti, ovaj sud utvrđuje da je do štetnog događaja došlo uslijed djelovanja više sile, te smatra da je ispunjen uvjet za oslobođenje tuženika od odgovornosti za štetu tužiteljima u smislu odredbi ZZR-a.
28. Valja navesti da u našem pravnom sustavu pojam više sile kao pravne činjenice koja dovodi do oslobađanje od odgovornosti za štetu po objektivnom kriteriju, a kakva je odgovornost tuženika u ovom slučaju, definiran je odredbom čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima.
29. Prema odredbi čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima osnova za oslobođenje od odgovornosti za štetu postoji ako šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a čije djelovanje se nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti.
30. U postupku je utvrđeno da je prednik tužitelja radio kod tuženika u vrijeme štetnog događaja 16.7.2018.g. na poslovima ribara, da je do štetnog događaja došlo na ribarici u vlasništvu tuženika tijekom plovidbe Z. arhipelagom, da je ribaricu zahvatilo nevrijeme, da je prednik tužitelja tijekom pomorske havarije upao u more i smrtno stradao, da utuženog dana prije isplovljavanja nije bilo naznaka lošeg vremena, da su osim ribarice tuženika na more radi izlova izišle i druge ribarice, da je bio, a kako to proizlazi iz nalaza vještaka meteorologa, da se iz prognoze PMC moglo iščitati da će vrijeme na području nesretnog događaja, a otoka K. i Z. arhipelaga tijekom dana u početku biti djelomice ili pretežno sunčano, a navečer da su mogući pljuskovi i grmljavina, mjestimice i izražajniji, vjetar brzine 4 do 14 (20) čv, a stanje mora 1 do 2 (2 do 3), a što znači visinu valova od 0,5 do 1,25 m, da je pored toga PMC izdao i upozorenje na opasne meteorološke pojave i to u sva tri svoja izviješća u 06, 12 i 19 sati na pojavu nevera na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, da se iz analize izdanih prognoza, općih za nautičare i meteoalarma moglo zaključiti da će vrijeme na mjestu nesretnog događaja u početku biti djelomice ili pretežno sunčano, zatim s povećanom naoblakom, te vruće i sparno, a navečer i u noći se očekuju pljuskovi i grmljavina, te je izdano upozorenje za nevere i očekivana visina valova od 0,5 do 1,25 m i da je izdano žuto upozorenje za opasne meteorološke pojave, da takovo upozorenje predstavlja najnižu vrstu meteorološkog upozorenja, da je 34,7 m/sec je drastična brzina vjetra, a to da je 125 km/h, kakav vjetar može uzrokovati valove na Jadranu 4 do 5 metara visine, a kakvi valovi su i kako to proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka učesnika u predmetnoj pomorskoj nesreći i bili, te sve popraćeno kišom, pjenjenjem mora, da je bilo prisutno smicanje vjetra, a motrenjima nesporno utvrđeno premještanje izraženih konvektivnih oblaka, a pri premještanju ovog konvektivnog sustava da je postojala mogućnost pojave pijavice na opisanom području, da su po zaprimanju dojave o početku nevremena ribaricom krenuli bježati prema B. mostu sakriti se u uvalu, a da ih je uhvatilo na jugoistočnom dijelu K., da je kapetan ribarice, ovdje tuženik, cijelo vrijeme bio za volanom, nikad ga nije napustio i radio manevre da izbjegne velike valove i u jednom od tih manevara da je vjetar udario o bok broda i brod se okrenuo i bio pod vodom, a kasnije brod "iskočio", kako to iskazuje svjedok J. Z.: "zbog manevra kapetana koji je dao gas i izvukao ih svojim iskustvom a da nije njega bilo da ne zna što bi bilo s njima i vjerojatno bi se i potopili" kao i da se sjeća da kada su tražili pomoć da su im rekli da imaju puno nesreća na moru i da nemaju toliko opreme i brodova, dok svjedok F. F. iskazuje da je slušao prognozu toga dana prije izlaska na more ali da prognoza nije bila niti slična ovome što su doživjeli i koliko da mu je poznato nisu javljali da će biti neverini, a da da ribari, s obzirom da tako izlaze daleko na more, moraju zaista paziti i voditi računa da ne bude nevere, ali i radi sebe, svoje sigurnosti, sigurnosti ljudi na brodu i radi imovine, te svjedok O. G., također ribar, iskazuje da se radilo o neveri te noći koja nije bila očekivana nego je bila izvanredna te koji iskazuje da da je bila očekivana da sigurno ne bi isplovili, te da na Boforovoj skali da je bilo 12,5 što znači orkanski vjetar, s tim da te ljetne nevere su najgore iznenadne, nakon vrućine kad se promijeni tlak, što u bitnome proizlazi i iz nalaza vještaka meteorologa, te konačno tuženik je uočivši nadolazak nevremena i krenuo u zaklon međutim se nije uspio zakloniti prije naleta orkanskog vjetra.
31. Na temelju prednjih utvrđenja ovaj sud smatra da je tuženik dokazao razlog za oslobođenje od odgovornosti za štetu po čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 – dalje: ZOO) jer se štetni događaj zbio isključivo zbog više sile, a šteta potječe od takovog nevremena čije djelovanje se nije moglo predvidjeti, ni izbjeći ili otkloniti, iako je to tuženik pokušavao, radi se o događaju koji ima pravno obilježje više sile, budući je bio nepredvidiv i izvanredan, radi čega svega je poslodavca valjalo osloboditi njegove objektivne odštetne odgovornosti, tužbeni zahtjev tužitelja, kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere odbiti i odlučiti kao u izreci.
32. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 151., 154.st.1., 155. i 164. ZPP, te Tarifi o nagradama i naknadi trošak za rad odvjetnika kako slijedi, pa je tuženicima tako priznat parnični trošak zastupanja po odvjetniku za sastav odgovora na tužbu od dana 10.2.2020.g. u visini od 800 bodova, za zast. na roč. od 23.7.2020.g.-800 b., za sastav podneska od 1.9.2020.g.-800 b., za zast. na roč. od 17.9.2020.g.-800 b., za zast. na roč. od 29.10.2020.g.-800 b., za zast. na roč. od 8.12.2020.g.-800 b., za sastav podneska od 7.1.2020.g.-800 b., za zast. na roč. od 9.2.2021.g.-800 b., za zast. na roč. 21.10.2021.g.-800 b., za zast. na roč. od 23.11.2021.g.-800 b., za sastav podneska od 5.1.2022.g.-800 b., za zast. na roč. od 27.4.2022.g.-800 b., za zast. na roč. od 15.6.2022.g.-800 b., za sastav podneska od 30.6.2022.g.-800 b. i za zast. na roč. od 1.9.2022.g.-800 bodova, što ukupno iznosi 12000 bodova, a prema vrijednosti boda od 10 kn, iznosi 120.000,00 kn, koji uvećan za 25% PDV-a od 30.000,00 kn i trošak meteorološkog vještačenja u iznosu od 8.893,00 kn, sveukupno iznosi 158.893,00 kuna, koliko su tužitelji dužni tuženicima naknaditi na ime parničnog troška, pobliže opisano u toč. II. izreke.
U Šibeniku, dana 6. listopada 2022.g.
Sudac:
Silvana Klisović
