Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 32 Pp-35/2021-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničara Karla Begovića, u prekršajnom predmetu protiv 1-okrivljene pravne osobe I. T. d.o.o. za usluge i 2-okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi G. J., branjeni od strane Odvjetničkog društva "B. i N." d.o.o. Z., zbog prekršaja iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) i iz članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13, 137/13, 98/19), povodom podnijetog prigovora okrivljenih, putem branitelja, na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor radnih odnosa, Klasa: … i Urbroj: … …., na temelju članka 179. i 182. Prekršajnog zakona („Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), nakon završene glavne i javne rasprave 4. listopada 2022. te objave presude 6. listopada 2022. bez prisutnosti stranaka, javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I / 1-okrivljena pravna osoba I. T. d.o.o. za usluge, OIB: …, sa sjedištem:
Z., prekršajno kažnjavana
i
2-okrivljena odgovorna osoba G. J., OIB: …, rođen …., s prebivalištem: Z., direktor u 1-okrivljenoj pravnoj osobi, prekršajno kažnjavan
k r i v i s u
1) što je kod okrivljene pravne osobe, kao poslodavca u periodu od 10. listopada do 21. studenog 2019. na poslovima čistačice radila radnica M. H., iz G. K., a da nisu za istu radnicu u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što su bili dužni jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz članka 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle najkasnije do 18. listopada 2019.,
čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po članku 150. stavku 3. istog Zakona, 2) u periodu od 10. listopada do 21. studenog 2019. na poslovima čistačice radila radnica M. H., iz G. K., a da ju okrivljeni nisu prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, što su bili dužni jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz članka 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle najkasnije do 18. listopada 2019.,
čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavka 1. točke 2 Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po članku 172. stavku 2. točki 5. i stavku 3. istog Zakona,
II / pa im se radi toga, na temelju članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
1-okrivljenoj pravnoj osobi I. T. d.o.o. za prekršaj pod t. 1) novčana kazna u iznosu od 9.000,00 (devet tisuća) kuna / 1.194,51 (tisuću sto devedeset četiri, pedeset jedan) euro[1] za prekršaj pod t. 2) novčana kazna u iznosu od 9.000,00 (devet tisuća) kuna / 1.194,51 (tisuću sto devedeset četiri, pedeset jedan) euro dakle, ukupna novčana kazna u iznosu od 18.000,00 (osamnaest tisuća) kuna / 2.389,01 (dvije tisuće tristo osamdeset devet, jedan) euro
2-okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi G. J.
za prekršaj pod t. 1) novčana kazna u iznosu od 4.000,00 (četiri tisuće) kuna / 530,89 (petsto trideset, osamdeset devet) eura
za prekršaj pod t. 2) novčana kazna u iznosu od 1.000,00 (tisuću) kuna / 132,72 (sto trideset dva, sedamdeset dva) eura
dakle, ukupna novčana kazna u iznosu od 5.000,00 (pet tisuća) kuna / 663,61 (šesto šezdeset tri, šezdeset jedan) euro
III / 1-okrivljena pravna osoba I. T. d.o.o. za usluge je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu. 1-okrivljena pravna osoba se upozorava sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, dakle iznos od 12.000,00 kuna / 1.592,67 eura[2] , smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko 1-okrivljena pravna osoba u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne ne plati 2/3 izrečene kazne, onda je dužna platiti iznos od 18.000,00 kuna / 2.389,01 euro, po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
2-okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi G. J. je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ovog prekršajnog naloga, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu. 2-okrivljeni se upozorava sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, dakle iznos od 3.334,00 kuna / 442,50 eura, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cjelini plaćena. Ukoliko 2- okrivljeni u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne ne plati 2/3 izrečene kazne, onda je dužan platiti iznos od 5.000,00 kuna / 663,61 euro, po nalogu za nacionalna plaćanja koji je u prilogu, sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.
I/ IV / Trošak postupka iznosi 400,00 (četiristo) kuna / 53,09 (pedeset tri, devet) eura za 1-okrivljenu pravnu osobu i 200,00 (dvjesto) kuna / 26,54 (dvadeset šest, pedeset četiri) eura za 2-okrivljenu odgovornu osobu, a odnosi se na paušalni trošak postupka te se temelji na članku 138. stavku 3. u vezi članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, kao i Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i dužni su ga nadoknaditi okrivljenici u roku od 90 dana po pravomoćnosti presude, a po nalogu za nacionalna plaćanja koji je prilog ovoj presudi.
Obrazloženje
1. Ovlašteni tužitelj je izdao prekršajni nalog protiv okrivljene pravne i odgovorne osobe zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a protiv kojeg naloga su okrivljenici pravodobno, putem branitelja, podnijeli prigovor, slijedom čega je prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je prekršajni postupak kod ovog suda.
2. 1-okrivljena pravna osoba I. T. d.o.o. za usluge je u svojoj pisanoj obrani navela da se, prilikom donošenja odluke o sankciji za počinjene prekršaje, uzme u obzir sljedeće okolnosti ta da ih se proglasi krivima i oslobodi plaćanja kazne, odnosno da ih kazni novčanom kaznom ispod zakonskog minimuma ili u minimalnom iznosu koji je propisan zakonom. Naime, u konkretnom slučaju radi se o očitoj omašci prilikom prijave predmetne radnice na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a do čega je došlo potpuno nenamjerno. Ovim putem ističu da oni, kao poslodavac, zapošljavaju iznimno velik broj radnika (sveukupno u svim firmama I. grupacije je zaposleno preko petsto radnika u H. i S.) uz česte fluktuacije broja i osoba koje su zaposlene kod njih. Upravo stoga je došlo i do ovog očitog i nenamjernog propusta kod prijave predmetne radnice na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a koji propust je otklonjen odmah kada se isti uvidio. Radnica je potom normalno bila prijavljena na mirovinsko i zdravstveno čim se propust zamijetio te je tako ostalo sve vrijeme do kraja radnog odnosa te zaposlenice kod njih. Slijedom navedenog, jasno je kako nije bilo nikakve namjere za bilo kakvim iskorištavanjem radnice niti im je bila namjera izbjeći obveze koje proizlaze iz pozitivnih propisa R. H., za poslodavca. Također ističu kako pritom nije nastala nikakva šteta za R. H. ili bilo koju drugu osobu. Ovim putem kao 1-okrivljenik ističu kako im je iznimno žao počinjenih prekršaja. Radilo se o izoliranom slučaju i očitom nenamjernom propustu koji se dogodio zbog gore navedenih razloga. Pritom ističu kako se nakon dvije godine gotovo nemogućeg poslovanja uslijed pandemije koronavirusa i potresa sada nadovezala energetska kriza i rekordna inflacija uslijed čega je njihovo poslovanje kao firme u velikoj neizvjesnosti te pred do sada neviđenim velikim financijskim i poslovnim izazovima. Upravo stoga bi ovakav iznos novčane kazne koji im je izrečen uvodno naznačenim Prekršajnim nalogom predstavljao takav financijski udarac za njihovu firmu koji bi doveo u pitanje daljnje poslovanje i općeniti opstanak njih kao firme i poslodavca. Stoga mole Naslovni sud da ih oslobodi plaćanja kazne, odnosno da im izrekne novčanu kaznu ispod zakonskog minimuma ili minimalnu kaznu propisanu zakonom.
3. 2-okrivljena odgovorna osoba G. J. je u svojoj pisanoj obrani naveo da se, prilikom donošenja odluke o sankciji za počinjene prekršaje, uzme u obzir sljedeće okolnosti te da ga se proglasi krivim i oslobodi plaćanja kazne, odnosno da ga kazni novčanom kaznom ispod zakonskog minimuma ili u minimalnom iznosu koji je propisan zakonom. Naime, u konkretnom slučaju radi se o očitoj omašci prilikom prijave predmetne radnice na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a do čega je došlo potpuno nenamjerno. I okrivljenik kao poslodavac iznimno velik broj radnika (sveukupno u svim firmama I. grupacije je zaposleno preko petsto radnika u H. i S.) uz česte fluktuacije broja i osoba koje su zaposlene tamo. Upravo stoga je došlo i do ovog očitog propusta kod prijave predmetne radnice na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a koji propust je otklonjen odmah kada ga je isti uvidio. Radnica je potom normalno bila prijavljena na mirovinsko i zdravstveno čim se propust zamijetio te je tako ostalo sve vrijeme do kraja radnog odnosa te zaposlenice kod 1-okrivljene pravne osobe. Slijedom navedenog, jasno je kako nije bilo nikakve namjere ni kod 1-okrivljene pravne osobe, a niti kod njega kao odgovorne osobe za bilo kakvim iskorištavanjem radnice niti im je bila namjera izbjeći obveze koje proizlaze iz pozitivnih propisa R. H., za poslodavca i odgovornu osobu poslodavca. Također ističe kako pritom nije nastala nikakva šteta za R. H. ili bilo koju drugu osobu. Ovim putem kao 2-okrivljenik i odgovorna osoba u 1-okrivljenoj pravnoj osobi ističe kako mu je iznimno žao počinjenih prekršaja. Radilo se o izoliranom slučaju i očitom nenamjernom propustu koji se dogodio zbog gore navedenih razloga. Pritom ističe kako se nakon dvije godine gotovo nemogućeg poslovanja uslijed pandemije koronavirusa i potresa sada nadovezala energetska kriza i rekordna inflacija uslijed čega je poslovanje 1-okrivljene pravne osobe kao firme u kojoj je odgovorna osoba pred velikim financijskim i poslovnim izazovima, a što se reflektira i u njegovoj osobnoj teškoj i neizvjesnoj financijskoj situaciji. Stoga moli Naslovni sud da ga se oslobodi plaćanja kazne, odnosno da mu se izrekne novčana kazna ispod zakonskog minimuma ili minimalnu kaznu propisanu zakonom.
4. U dokaznom postupku je pročitan ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme između M. H. i I. T. d.o.o., iz kojeg je vidljivo da je H. M. sa okrivljenim trgovačkim društvom zaključila ugovor o radu na određeno vrijeme dana 9.10.2019. od dana 19.10.2019 do dana 31.12.2019. sa probnim rokom od tri mjeseca.
5. Na temelju provedenog postupka utvrđeno je da su okrivljeni počinili prekršaje koji su im stavljeni na teret. odluka o krivnji temelji se na priznanju okrivljenih i u provedenom postupku je utvrđeno da okrivljeni počinili prekršaj iz točke 1) i 2) izreke presude jer je nesporno utvrđeno da je radnica H. M. radila u trgovačkom društvu okrivljenih na radnom mjestu čistačice i bila je zaposlena u periodu od 10.10.2019. do 21.11.2019. ali u tom periodu nije bila prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a što su okrivljeni bili dužni učiniti ,jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz članka 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to prije početka rada, dakle najkasnije 10.10.2019. Opisanim postupanjem su okrivljeni postupili protivno članku 112. stavku 1. podstavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju u kojem je propisano da za osiguranike poslodavac mora dostaviti najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok je kažnjivom odredbom članka 172. stavka 2. točke 5. propisano da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna poslodavac, odnosno obveznik doprinosa ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanoga roka. Također za isti period za istu radnicu nije u propisanom roku bila dostavljena prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što su okrivljeni bili dužni učiniti jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz članka 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra daje sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle najkasnije 18.10. 2019. Time su okrivljeni postupili protivno članku 120. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju u kojem se navodi da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obaveznoga zdravstvenoga osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe, te je kažnjivom odredbom članka 150. stavka 1. istog Zakona određena novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 70.000,00 do 100.000,00 kuna, temeljem stavka 3. istog članka za odgovornu osobu propisana novčana kazna u iznosu od 8.000,00 do 15.000,00 kuna kada se Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, što okrivljeni nisu učinili.
6. Slijedom svega navedenog nesumnjivo je utvrđeno da su okrivljeni počinili prekršaje koji su im stavljeni na teret te su stoga i proglašeni krivima, a za počinjene prekršaje su im izrečene novčane kazne. Novčane kazne su u konkretnom slučaju okrivljenima ublažene i izrečene ispod zakonom propisanog minimuma iz razloga što je uzeta u obzir činjenica da su okrivljeni priznali počinjenje prekršaja, uzeta je u obzir činjenica da radnica nije kod okrivljene pravne osobe radila dugo vremena.
7. Osim novčane kazne, okrivljenima je izrečen i trošak postupka koji je odmjeren u skladu s trajanjem i složenošću postupka, a dužni su ga platiti okrivljeni jer su ga svojim prekršajima prouzročili.
U V…, …
Zapisničar
Sutkinja
Karlo Begović, v.r.
Vesna Poljan, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana po primitku presude. Žalba se predaje ovom sudu pismenim putem u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Dostavna naredba:
1. Tužitelj: Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor radnih odnosa, V.
2. 1-okrivljena pravna osoba I. T. d.o.o., Z.
3. 2-okrivljena odgovorna osoba G. J., Z
4. Branitelji okrivljenih – Odvjetničko društvo "B. i N." d.o.o. Z.
