REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Rijeka, Erazma Barčića 5

Poslovni broj: 6 Us I-243/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja M. D. iz V., P., P., kojeg zastupaju opunomoćenici iz O. d. Č. i p. d.o.o., odvjetnici u P., D., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja građevinske dozvole, 6. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/21-02/71, URBROJ: 531-07-01-03/05-21-4 od 23. prosinca 2021. i rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove, KLASA: UP/I- 361-03/19-01/000057, URBROJ: 2168-04-04/26-20-0034 od 23. studenog 2020.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/21-02/71, URBROJ: 531-07-01-03/05-21-4 od 23. prosinca 2021. odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno uređenje i imovinske poslove, KLASA: UP/I-361-03/19-01/000057, URBROJ: 2168-04-04/26-20-0034 od 23. studenog 2020., a kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju postojeće građevine gospodarsko - ugostiteljske - turističke (smještajne) - stambene namjene sa dvije funkcionalne jedinice (hotelska funkcionalna jedinica i stan) na postojećoj građevnoj čestici kč.br. … k.o. P. (P.) u planiranu rekonstrukciju građevine gospodarsko (ugostiteljsko-turističke - smještajne)

- stambene namjene sa izlazom na krov, natkrivenom krovnom terasom i dva montažna bazena na krovu (funkcionalno smještajne jedinice: četiri stana, četrnaest apartmana i recepcija), 2.b skupina na planiranoj građevnoj čestici …, …, dio kč.br. … i dio …, sve k.o. P. (P.).

2. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja, tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku upravnog spora ističe da su osporavani upravni akti neobrazloženi, te ne sadrže očitovanja o svim tužiteljevim žalbenim navodima. Osporava utvrđenja upravnih tijela da bi kč.br. …, … i … sve k.o. P. predstavljale nerazvrstane ceste, ističući da upravna tijela navedeno nisu kompetentna utvrđivati, kao i da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 131. Zakona o cestama budući da nikad nije sačinjen geodetski elaborat evidentiranja ceste, niti drugi akti i dokazi odnosno materijalne isprave iz kojih bi to proizlazilo. Ističe da je prvostupanjsko tijelo u smislu pristupa tužitelju izdalo posebne uvjete od 29. siječnja 2020. koje se odnose upravo na navedene nekretnine, a koji zajedno s drugim ispravama, a osobito ugovorom o zamjeni nekretnina od 24. prosinca 2019. sklopljenog sa Gradom Vodnjanom, ukazuju na to da ni prvostupanjsko tijelo te nekretnine nije smatralo cestama. Također smatra da su upravna tijela pogrešno primijenila odredbu čl. 13. Prostornog plana uređenja Grada Vodnjana, budući da se u konkretnom slučaju zahtjev ne odnosi na višestambenu građevinu, već na građevinu gospodarsko (ugostiteljsko-turističke - smještajne) - stambene namjene, pri čemu je od ukupno devetnaest funkcionalnih jedinica samo četiri stambene, a petnaest poslovne namjene, stoga se na istu ne primjenjuje odredba čl. 13. st. 6. Prostornog plana uređenja Grada Vodnjana koja se odnosi na višestambenu građevinu, već čl. 13. st. 7. Prostornog plana uređenja Grada Vodnjana koja se odnosi na poslovnu građevinu.

3. Tužbenim zahtjevom tužitelj predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužitelju.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja, te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 29. rujna 2022., u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, 110/21, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciji koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

7. Razmatrajući sva sporna, činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 12. travnja 2019. za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju postojeće građevine gospodarsko - ugostiteljske turističke (smještajne) - stambene namjene sa dvije funkcionalne jedinice (hotelska funkcionalna jedinica i stan) na postojećoj građevnoj čestici kč.br. … k.o. P., u planiranu rekonstrukciju građevine gospodarsko (ugostiteljsko-turističke smještajne) - stambene namjene s izlazom na krov, natkrivenom krovnom terasom i dva montažna bazena na krovu (funkcionalno smještajne jedinice: četiri stana, četrnaest apartmana i recepcija), 2.b skupine, na planiranoj građevnoj čestici koja će nastati od k.č.br. …, …, dijela kč.br. … i dijela …, sve k.o. P.

9. Navedeno rješenje donijeto je nakon što tužitelj nije postupio po zaključku prvostupanjskog tijela kojim je pozvan ispraviti projektnu dokumentaciju na način da iz sastava predložene građevne čestice izostavi kč.br. … i dio kč.br. … k.o. P., koje predstavljaju nerazvrstane ceste - javno dobro u općoj uporabi, kao i da broj predloženih funkcionalnih jedinica uskladi s odredbom čl. 13. st. 6. Prostornog plana uređenja Grada Vodnjana.

10. Po stavu ovoga suda, pravilno su upravna tijela utvrdila da k.č.br. … i k.č.br. … k.o. P., neovisno o tome što su (djelomično) u zemljišnim knjigama upisane kao (su)vlasništvo tužitelja, u naravi predstavljaju nerazvrstane ceste, te kao takve iste ne mogu predstavljati građevnu česticu u svrhu izgradnje građevine koja nije u funkciji ceste, kako je to traženo od tužitelja.

11. Odredbom čl. 98. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), propisano je da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog zakona, i to posebice (između ostalog) pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina.

12. Sukladno čl. 101. st. 1. i 2. Zakona o cestama, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da se ne ometa odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

13. Sukladno čl. 131. st. 7. Zakona o cestama, nekretnine koje su prema ovom zakonu nerazvrstane ceste i bile su uporabi kao nerazvrstane javne ceste prije 1. siječnja 1997., javno su dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze.

14. U konkretnom slučaju, iz zemljišnoknjižnih izvadaka dostavljenih od tužitelja uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole (kao dokaz pravnog interesa), proizlazi da je kč.br. … k.o. P. upisana kao vlasništvo tužitelja, a po kulturi predstavlja "put", dok je kč.br. … k.o. P. upisana kao suvlasništvo tužitelja (89/556 dijelova) i Grada Vodnjana (467/556 dijelova), a po kulturi je upisana kao "lokalna cesta asfaltirana".

15. Nastavno, u predmetnom postupku sudjelovale su i brojne zainteresirane osobe (koje crpe svoje pravo stranke iz odredbe čl. 115. st. 1. Zakona o gradnji), a iz dokumentacije dostavljene od kojih proizlazi da su navedene čestice predstavljale pristupne puteve - ceste do njihovih građevina još u vrijeme izdavanja dozvola za građenje njihovih građevina (1975., 1982., te 1991.).

16. Tako primjerice spisu prileži rješenje o uvjetima uređenja prostora Općine Pula, Općinskog komiteta za urbanističke građevinske stambene komunalne djelatnosti broj 06-II/13-UP/I-657/82 od 22. lipnja 1982., izdano Š. J. (suvlasniku kč.br. … i … k.o. P.), čiji sastavni dio čini i grafički prilog - situacioni plan uređenja naselja P. Nadalje, spisu prileži i podnesak stranaka D. i J. P. (suvlasnika kč.br. … k.o. P. od 11. rujna 2019.), uz koji je dostavljen grafički prilog koji čini sastavni dio uvjeta uređenja prostora za rekonstrukciju njihovog postojećeg stambenog objekta izdanih od nadležnog tijela pod oznakom KLASA: 350-05/91-01/882, URBROJ: 2168-05-06/37-91-2, a iz kojeg proizlazi da stranke pristup svojoj građevini ostvaruju sa južne strane odnosno čestice sadašnje oznake k.č.br. … k.o. P. Zaključno, spisu predmeta prileži i podnesak stranke A. T. (vlasnika kč.br. …, … i … k.o. P.), uz koji je dostavljen situacioni plan za kč.br. … k.o. P. iz 1975. godine, iz kojeg je vidljivo kako predmetna čestica ostvaruje pristup garaži također sa jugoistočne strane, preko … k.o. P.

17. Iz navedenih dokaza proizlazi pravilnim zaključak upravnih tijela kako su k.č.br. … i … k.o. P. još u vrijeme izdavanja rješenja o uvjetima uređenja prostora za predmetne susjedne građevine (počev od 1975. pa nadalje), dakle prije 1. siječnja 1997., a u svakom slučaju na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (2011. godine) predstavljale dio pristupne ceste do navedenih stambenih građevina, dakle nerazvrstane ceste u smislu čl. 98. st. 1. al. 5. Zakona o cestama, dakle javno dobro u općoj uporabi, u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

18. Stoga okolnost na koju upire tužitelj (sklopljeni ugovor o zamjeni sa Gradom Vodnjanom odnosno izdavanje posebnih uvjeta) kraj navedenog pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, nema utjecaja na zaključak upravnih tijela da je predloženim glavnim projektom predviđeno građenje - rekonstrukcija privatne građevine tužitelja na javnom dobru, a za što tužitelj nije dostavio dokaz pravnog interesa, niti je uskladio navedeni projekt u skladu sa uputom upravnog tijela.

19. Imajući u vidu da je već iz navedenog razloga zahtjev za izdavanje građevinske dozvole valjalo odbiti, to se sud nije upuštao u ocjenu zakonitosti zaključka upravnih tijela u pogledu neusklađenosti predmetnog projekta sa lokacijskim uvjetima propisanim mjerodavnim prostornim planom u pogledu broja funkcionalnih jedinica.

20. Zaključno, a vezano uz navode tužitelja koji se odnose na neodlučivanje o podnesenom zahtjevu za izuzeće službene osobe, i ti su navodi neosnovani odnosno nisu od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

21. Naime, razlozi i postupak izuzeća službene osobe propisani su odredbom čl. 24. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine" broj 47/09, dalje: ZUP), pa je tako (između ostalog) propisano što se smatra razlozima za izuzeće, te da je svaka osoba koja sudjeluje u postupku dužna bez odgode izvijestiti čelnika javnopravnog tijela o postojanju razloga za izuzeće službene osobe od odlučivanja.

22. U konkretnom slučaju, predmetna službena osoba koja je donijela prvostupanjsko rješenje preuzela je već započeti postupak od ranije zadužene službene osobe, sa kojom su okolnošću tužitelj i njegov opunomoćenik upoznati najkasnije dana 28. veljače 2020. godine, kada su pristupili tijelu radi vršenja uvida u spis postupka. Međutim, tužitelj svoj zahtjev za izuzeće nije podnio niti tada, niti u podnesku od 19. svibnja 2020., a niti u podnesku od 12. studenog 2020., već tek u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, a razlozi koji se u istome ističu, ne ukazuju na postojanje bilo obveznih bilo fakultativnih razloga za izuzeće, već se radi o nezadovoljstvu tužitelja s ishodom postupka, u kojem je njegov zahtjev (po njegovom mišljenju – neopravdano) odbijen. Stoga se radi o očito neosnovanom zahtjevu, pa stoga okolnost da tuženik o istome nije posebno odlučio nije od utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja tuženika.

23. Slijedom navedenog, s obzirom da iz svega iznesenog proizlazi da su upravna tijela pravilno zaključila da tužitelj neopravdano nije postupio po zaključku kojim ga se poziva da glavni projekt uskladi s mjerodavnim propisima, to je podneseni zahtjev, jednako kao i tužiteljeva žalba, zakonito odbijen.

24. Slijedom navedenog, proizlazi da tužbeni zahtjev nije osnovan pa je stoga na temelju čl. 57. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev i riješiti kao u izreci.

U Rijeci 6. listopada 2022.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.