REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 267/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja ĆL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i drugotužiteljice IL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Darjan Tarabarić, odvjetnik u Splitu, protiv prvotuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončinina 3 i drugotuženice ČL iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Dulčić, odvjetnica u Hvaru, odlučujući o prijedlogu prvotužitelja i drugotužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1579/2021-3 od 16. rujna 2021., kojom je djelomično potvrđena,a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj P-4143/15 od 25. studenoga 2016., u sjednici održanoj 5. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog prvotužitelja i drugotužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj Gž-1579/2021-3 od 16. rujna 2021., kojom je djelomično potvrđena,a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj P-4143/15 od 25. studenoga 2016.
2. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da pitanje zbog kojeg tužitelji predlažu da im se dopusti podnošenje revizije nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP.
3. Polazeći od toga da tuženici nisu jedinstveni suparničari u odnosu na zahtjev za utvrđenje da je ništetna nagodba koju su oni sklopili pred upravnim tijelom 3. studenoga 2010., tužitelji prvim (postupovnopravnim) pitanjem problematiziraju učinak radnje podnošenja revizije prvotuženika protiv drugostupanjske presude donesene u prethodnom postupku (kojom je predmetna nagodba utvrđena ništetnom) u odnosu na drugotuženicu, koja tu radnju (podnošenje revizije) nije poduzela.
3.1. Osim što u sporu radi utvrđenja ništetnosti nagodbe stranke te nagodbe imaju položaj jedinstvenih suparničara u smislu odredbe članka 201. ZPP (jer se spor zbog prirode pravnog odnosa prema njima može riješiti samo na jednak način), zbog čega se učinak parnične radnje što ju je poduzeo jedan suparničar (konkretno prvotuženik) proteže i na suparničara koji tu radnju nije poduzeo (konkretno drugotuženica), okolnost što tužitelji, kako to proizlazi iz njihovog prijedloga, nisu pronašli adekvatnu sudsku prasku sa sličnom pravnom situacijom, nije sama po sebi dostatna za intervenciju revizijskog suda i dopuštenje revizije u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP.
4. Prema ocjeni ovog suda tužitelji nisu niti u odnosu na drugo pitanje, koje se odnosi na dokazivanje priznatih činjenica (članak 221. stavak 1. ZPP), pružili revizijskom sudu dostatne razloge njegove važnosti u smislu odredbe članka 387. stavak 3. ZPP, jer se obrazloženje važnosti i ovog pitanja svodi na nemogućnost tužitelja da u sudskoj praksi pronađu adekvatnu sudsku odluku sa sličnom pravnom situacijom. S tim u vezi ponavlja se da to nije razlog zbog kojeg bi revizijski sud trebao dopustiti podnošenje revizije, odnosno zbog kojeg bi važnost ovog pitanja izašla iz okvira konkretne (činjenične i pravne) situacije.
5. Slijedom svega navedenoga, kako pitanja iz prijedloga za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavak 1. ZPP i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe članka 387. stavak 5. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
