REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 2751/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Ivana Vučemila, člana vijeća, u pravnoj tužitelja D. ... O., O., ..., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik Ž. Z. odvjetnik iz O., protiv tuženika Sindikalni povjerenik Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Podružnica D. ... O., V. H. iz O., ..., OIB ... koju zastupa punomoćnik Ž. P. odvjetnik iz Z., radi nadomještanja suglasnosti, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1627/2018-2 od 5. veljače 2019. , kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pr-268/2018-8 od 12. listopada 2018., u sjednici održanoj 5. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačava se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1627/2018-2 od 5. veljače 2019. i presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pr-268/2018-8 od 12. listopada 2018., te se sudi:
Odbija se tužbeni zahtjev u cijelosti koji glasi:
"Nadomješta se suglasnost za davanje otkaza Ugovora o radu od ... radnici R. K. iz O., ..., OIB: ..., zbog razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika, koja suglasnost je uskraćena od strane sindikalnog povjerenika V. H. iz O., ..., OIB: ..., a koju suglasnost zamjenjuje ova sudska odluka.
Nalaže se tuženiku Sindikalnom povjereniku Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Podružnica D. ... O., V. da H. iz O., ..., OIB:..., da tužitelju D. ... O., O., ..., OIB: ..., naknadi prouzročeni parnični trošak, u roku od 8 dana."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.250,00 kn (564,07 EUR) u roku od 8 dana od dana primitka ove odluke.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pr-268/2018-8 od 12. listopada 2018. suđeno je:
"Nadomješta se suglasnost za davanje otkaza Ugovora o radu od .... radnici R. K. iz O., ..., OIB: ..., zbog razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika, koja suglasnost je uskraćena od strane sindikalnog povjerenika V. H. iz O., ..., OIB: ..., a koju suglasnost zamjenjuje ova sudska odluka.
Nalaže se tuženiku Sindikalnom povjereniku Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Podružnica D. ...O., V. da H. iz O., ..., OIB: ..., da tužitelju D. ... O., O., ..., OIB: ..., naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.000,00 kn, u roku od 8 dana. "
2. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1627/2018-2 od 5. veljače 2019. odbijena je žalba tuženika te je potvrđena prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tuženica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13 – dalje: ZPP). Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti reviziju i ukinuti pobijanu presudu kao i prvostupanjsku presudu u skladu sa navodima revizije i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, podredno preinačiti nižestupanjske odluke i odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova revizije.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je dopuštena i osnovana.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP stranke mogu podnijeti (izvanrednu) reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskoga suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem i 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznijete tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.
6.1. U reviziji koju podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela te određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, kao i izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).
6.2. Iz sadržaja navedenih odredaba ZPP proizlazi da je za dopuštenost ove izvanredne revizije potrebno kumulativno ispunjenje slijedećih pretpostavki: da revizija sadrži određeno navedeno pravno pitanje, da su uz pitanje određeno navedeni propisi i drugi važeći izvori prava koji se na njega odnose, da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i da sadrži određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi nadomještanja suglasnosti za davanje otkaza Ugovora o radu od ... radnici R. K., zbog razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika s obzirom na to da je tuženica (sindikalni povjerenik V. H.) uskratila tu suglasnost dati.
8. Nižestupanjski sudovi usvajaju zahtjev i otklanjaju prigovor promašene pasivne legitimacije. Takva odluka temelji se na zaključku kako je upravo sindikalna povjerenica (ovdje tuženica) dostavila ravnatelju očitovanje na prijedlog Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu skrivljenijem ponašanjem radnika s ponudom izmijenjenog Ugovora, pa bi stoga ona i bila pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.
9. Tuženica u reviziji postavlja slijedeća pitanja:
"1. Da li sindikalni povjerenik, radnik koji u ime i za račun sindikata obavlja sindikalne poslove kod poslodavca, može biti pasivno legitimiran u parnicama koje nastaju kao posljedica sindikalnog djelovanja, konkretno u parnicama radi nadomještanja suglasnosti za otkaz ugovora o radu relativno zaštićenoj kategoriji radnika?
2. Da li sudjelovanje radnika u donošenju savjetodavne odluke kolektivnog tijela poslodavca, može objektivno biti valjan razlog za otkazivanje ugovora o radu samo jednom radniku i članu tog kolektivnog tijela i opravdavati nadomještaj suglasnosti za otkaz skrivljenim ponašanjem radnika?
3. Da li sudjelovanje radnika u kolektivnom savjetodavnom tijelu poslodavca koji poslovi nisu u vezi s vrstom i naravi ugovorenog posla, može predstavljati pogodan dokaz koji opravdava osnovanu sumnju o počinjenju povrede obveze iz radnog odnosa i koja može objektivno opravdati odluku o otkazu?"
10. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja tuženica se poziva na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Gž-21/05 te odluku Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-R-6635/2018 za koje odluke drži da su utemeljene na shvaćanju suprotnom onome na kojemu je temeljena osporena odluka.
11. Odlučujući o dopuštenosti izvanredne revizije vijeće je ocijenilo da je revizija dopuštena i osnovana (u odnosu na prvo postavljeno pitanje), pa je na temelju odredbe čl. 392.a st. 2. ZPP pobijana drugostupanjska presuda ispitana samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog prvog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava.
12. Odredbom čl. 150. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17 - dalje u tekstu: ZR) propisano je da se prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika.
12.1. Ako se radničko vijeće u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca te ako radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka, propisano je odredbom čl. 151. st. 3. i 4. ZR.
13. Dakle, radničko vijeće može svoju suglasnost dati izričito ili prešutno. Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz, takva uskrata suglasnosti mora biti pisana, izričita i nedvosmislena jer tek takva jasna uskrata suglasnosti omogućuje i poslodavcu da i on štiti svoja prava koja ima prema odredbama Zakona o radu.
14. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, poslodavac je dužan tražiti suglasnost sindikata odnosno sindikalnog povjerenika. Ova obveza proizlazi iz odredbe članka 153. stavak 3. ZR-a, što potvrđuje i Vrhovni sud Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 1708/00 od 27. rujna 2000. (“Svi poslodavci kod kojih nije utemeljeno radničko vijeće, neovisno o tome je li radničko vijeće po zakonu moglo biti utemeljeno ili ne, a kod kojih djeluje sindikalni povjerenik, moraju se savjetovati sa sindikalnim povjerenikom o otkazu ugovora o radu.”)
15. U sudskom postupku radi nadomještanja suglasnosti za otkaz aktivno je legitimiran poslodavac, a pasivno legitimirano je radničko vijeće odnosno sindikat koji su uskratili suglasnost. Dakle, poslodavac tada kao tuženika mora naznačiti radničko vijeće odnosno sindikat, a ne predsjednika (člana) radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika.
16. U okolnostima konkretnog slučaja, nesporno je tužitelj kao tuženicu označio sindikalnu povjerenicu V. H. koja je dostavila ravnatelju očitovanje na prijedlog Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu skrivljenijem ponašanjem radnika s ponudom izmijenjenog Ugovora, a ne sindikat.
17. Slijedom izloženog, nižestupanjski sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kada su ocijenili da bi sindikalna povjerenica – fizička osoba bila pasivno legitimirana u parnicama radi nadomještanja suglasnosti za otkaz ugovora o radu (a ne radničko vijeće ili sindikat) pa je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP preinačiti presude sudova prvog i drugog stupnja i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
17.1. Pri ovakvom stanju stvari irelevantni su odgovori na ostala pitanja postavljena u reviziji.
18. Kad se povodom pravnog lijeka preinačuju nižestupanjske odluke, potrebno je odlučiti o ukupnim troškovima spora (čl. 166. st. 2. ZPP).
19. Odlučujući o zahtjevu za naknadu troškova postupka, vodeći računa o pravilima iz odredbe čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. i 2. ZPP, te primjenom pravila Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, dalje: OT) tuženici su priznati kao opravdani troškovi parničkog postupka (jednokratna nagrada) od 2.000,00 kuna (Tbr. 7/2 Tarife) uz pripadajući PDV na odvjetničku uslugu od 500,00 kuna (Tbr. 42. Tarife) kao i sastav žalbe u iznosu od 600,00 kuna (Tbr.10/2 Tarife) uz pripadajući PDV od 150,00 kuna te sastav revizije u iznosu od 800,00 kuna (Tbr. 10/6 Tarife) uz pripadajući PDV od 200,00 kuna ili ukupno 4.250,00 kuna.
19.1. Stoga je tužitelju (točka II. izreke) naloženo nadoknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu 4.250,00 kn (564,07 EUR).
20. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22, 88/22) ovaj sud je dvojno iskazao cijene, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. (1 EURO: 7,53450 KUNA).
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
