REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1557/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice I. I. iz O., OIB … , zastupane po punomoćniku R. R., odvjetniku u K., protiv 1. protustranke S. Š. iz O., OIB … , zastupanog po punomoćnici M. V. odvjetnici u R., i 2. protustranke K. F. iz Bugarske, S., OIB … , zastupane po privremenom zastupniku Ž. B., odvjetniku u K., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o prijedlogu protustranke za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1220/2021- 2 od 7. prosinca 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-79/2019-23 od 30. rujna 2021., u sjednici održanoj 5. listopada 2022.
r i j e š i o j e:
Prijedlog protustranke S. Š. za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Protustranka S. Š. je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1220/2021-2 od 7. prosinca 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj R1-79/2019- 23 od 30. rujna 2021.
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik postavlja pitanja za koja smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili razvoj prava kroz sudsku praksu a koja se svode na postupanje suda u slučaju spora o veličini suvlasničkih omjera suvlasnika u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice te iznošenje razloga za koje smatra da bi bili zapreka provođenju postupka razvrgnuća, a kao važnost postavljenih pitanja ističe pravo na pošteno suđenje i vladavinu prava time da se pozivajući se na čl. 382. st. 2. i 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14. i 70/19 – dalje: ZPP) a koja glase:
„1. Da li ako između suvlasnika postoji spor o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine, ili spor o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili veličini njihovih dijelova (§ 267. st. 2. t. 1. i 2., ZVP) će stranku sa zahtjevom za razvrgnuće uputiti na parnicu (§ 268., ZVP), te da li to znači dali će se u parnici neće odlučivati samo o sporu koji je između stranaka nastao, već i o zahtjevu za razvrgnuće?
2. Da li kada je sporno pravo suvlasništva suvlasnika i veličina njihovih omjera, to temeljem pravnog pravila iz par. 267. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ne postoje pretpostavke za provođenje ovog izvanparničnog postupka? Te da li predlagateljica isto pitanje razvrgnuća suvlasničke zajednice mora rješavati u za to propisanom parničnom postupku u kojem će se sukladno zakonu pravilno utvrditi ova sporna pitanja?
3. Da li kada je u tijeku i je parnični postupak pred sudom kao ovaj npr. U kojem ovdje predlagateljica, tamo tužiteljica tuži i među ostalim 1- protustranku S. Š. radi plaćanja dužnih najamnina, te radi predaje u suposjed, uznemiravanja prava vlasništva, isplate i utvrđenja ,a dok je protustranka ustala i protutužbom radi isplate u iznosu od 606.500,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24.03.2014.g., te je protustranka tražila utvrđenje da istome S. Š. pripada pravo zadržanja nekretnine označene kao grč.358 u g.t.31, zk.ul. 230, KO O., po staroj izmjeri,a po novoj k.č.1394/1 upisane u zk.ul.4928 , K.O. O. s naslova izvršenih ulaganja u ovdje prijepornu nekretninu, a sve dok mu ovdje predlagateljica I. I. ne isplati iznos od 606.500,00 kuna zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 24.03.2014.g na ime naknade nužnih i korisnih troškova, od a koji predmet se vodi pred Naslovljenim sudom, posl. broj: P-212/2019., te dali se iz upravo navedenog razloga ne može provesti razvrgnuće prijeporne nekretnine?
4. Da li je prvostupanjski sud, kada odlučuje meritorno u parnici dužan obrazloženo ocijeniti sve činjenične navode stranke, te navesti sve dokaze koje je stranka predložila uz navođenje uvjerljivih i logičnih razloga iz kojih neki činjenični navodi nisu uzeti u obzir kao relevantni, odnosno iz kojih neki dokazi nisu izvedeni ili smije neke činjenične navode ili dokazne prijedloge , doslovce, bez ikakva obrazloženja za trajanja postupka ili u svojoj meritornoj odluci o stvari - jednostavno "prešutjeti ?
5. Da li je drugostupanjski sud, kada odlučuje povodom žalbe, dužan obrazloženo ocijeniti žalbene navode, navodeći uvjerljive i logične razloge iz kojih neki navodi nisu relevantni ili smije neke žalbene razloge, doslovce bez ikakva obrazloženja, jednostavno "prešutjeti", makar se uvjerljiv i logičan odgovor na njih ne može naći ni pozivanjem na razloge prvostupanjske presude?"
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud ocjenjuje da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, budući da je sud drugog stupnja u pogledu prigovora podnositelja revizije kojima je osporavao suvlasničke omjere suvlasnika iznio razloge, a isto tako je odgovorio i na žalbene navode zašto nisu ostvarene zakonske pretpostavke za upućivanje stranaka na parnicu radi utvrđenja suvlasničkih omjera, a postavljena pitanja svojim sadržajem ne predstavljaju pitanja koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Naime, tijekom postupka, a tako u i prijedlogu za dopuštenje revizije protustranka S. Š. osporava suvlasnički udio predlagateljice na nekretnini koja je predmetom postupka tvrdeći da postoje i drugi suvlasnici čije vlasništvo nije upisano u zemljišnim knjigama a u odnosu na koje prigovore su nižestupanjski sudovi iznijeli pravno shvaćanje navodeći da u ovom postupku nije sporan niti predmet diobe niti veličina suvlasničkih omjera predlagateljice i protustranaka koji je upisan u zemljišne knjige, a utvrđen pravomoćnim sudskim presudama, kao i da sud u ovom postupku ne može uputiti stranke u parnicu radi raspravljanja o tome pripada li pravo (su)vlasništva predmetne nekretnine eventualno i drugim suvlasnicima – nasljednicima izvanknjižne vlasnice pok. F. F. koji se tijekom postupka nisu obratili sudu i osporavali da upis prava vlasništva na spornoj nekretnini odgovara stvarnom stanju, odnosno da bi tvrdili da su i oni (su)vlasnici sporne nekretnine, a sa kojim zahtjevom su se sudu ovlaštene obratiti samo osobe koje tvrde da polažu vlasnička prava na toj nekretnini, te se stoga prvo i drugo postavljeno pitanje ne odnose na okolnosti koje postoje u konkretnom predmetu.
6. U odnosu na treće postavljeno pitanje isto je sadržajno činjenične naravi te se istim zapravo traži od revizijskog suda pravno shvaćanje u odnosu na prigovore iznijete u drugom parničnom postupku koji se vodi između istih parničnih stranaka (a na koje činjenice se revident nije pozivao tijekom prvostupanjskog postupka, pa ih sud prvog stupanje nije imao u vidu prilikom donošenja odluke, a sud drugog stupnja ih nije niti cijenio temeljem čl. 352. ZPP).
7. Isto tako su i nižestupanjski sudovi odgovorili na prigovore (žalbene navode) protustranke kojima je tvrdio da predlagateljica nije dostavila točnu adresu 2. protustranke K. F., navodeći da je pravomoćnim rješenjem poslovni broj R1- 226/2017-10 od 26. veljače 2018. protustranci imenovan privremeni zastupnik, dok je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1846/2018 od 19. srpnja 2018. odbačena žalba protustranke S. Š. iz razloga što isti nema pravni interes za podnošenje žalbe na navedeno rješenje, a protustranka je tijekom postupka zastupana po privremenom zastupniku.
8. Stoga je neutemeljeno pozivanje protustranke S. Š. na odluke ustavnog suda Republike Hrvatske i iznošenje pravnih stanovišta u citiranim odlukama (U–III– 4778/08, U–III–3395/07, U–III-3678/05, U-III-3874/08, U-III-1128/10), kao i odluke ovoga suda Rev 1348/88, te Rev 2732/88 jer se u konkretnom slučaju radi o okolnostima u kojima je nižestupanjskim odlukama obrazloženo odgovoreno na prigovore stranke u postupku, dok protustranka tijekom cijelog postupka, pa tako i u prijedlogu za dopuštenje revizije iznosi vlastito viđenje činjenica koje ne odgovara činjeničnim utvrđenjima suda prvog stupnja.
9. Slijedom navedenog nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda sukladno čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
