REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: 15 Gž-748/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Berislava Devčića, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Ede Švigira, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljica ad.1 I. E. B. (nasljednica pok. M. B. ud. S.), 2 Z. K. iz S., 3. A. R. iz S., 4. R. G. V. iz P., svi zastupani po punomoćniku D. J., odvjetniku u I., protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Z., radi povrata u prijašnje stanje, rješavajući žalbu tužiteljica protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj P-1970/19-24 od 1. veljače 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužiteljica odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj P-1970/19-24 od 1. veljače 2022., u cijelosti.
r i j e š i o j e
U odnosu na 4. tužiteljicu R. G. V. presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom broj P-1970/19-24 od 1. veljače 2022. se ukida te se utvrđuje da je tužba povučena.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:
Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na jednokatnici označenoj kao č.zem. k.o. P., rušenjem ostataka narušenih pregradnih zidova na katu kuće, čišćenjem terena-zaostalog otpada, gradnjom novih pregradnih zidova, koje ožbukati instaliranjem novih elektrovodova s utikačima (njih 5), opravak krova na jednokatnici te učvršćenjem vanjskih kamenim zidova na način da mogu "nositi" teret jednokatnice, kao i s troškom postupka.
2. Tužiteljice žalbom pobijaju presudu suda prvog stupnja zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlažu da se ista preinači u smislu žalbenih navoda, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.
3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava navode istaknute u žalbi tužiteljica te predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Kako žaliteljice ne preciziraju u čemu nalaze da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka ovaj sud pazeći po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (NN 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP) na bitne povrede odredaba parničnog postupka, nije našao da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, pa je ovaj žalbeni razlog neosnovan.
6. U okviru istaknutog zakonskog žalbenog razloga pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žaliteljice osporavaju utvrđenje prvostupanjskog suda da između utvrđene štete na kući tužiteljica i radnji tuženika prilikom rekonstrukcije ceste, ne postoji uzročno-posljedična veza pa time ni odgovornost tuženika za naknadu štete na način kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom. U bitnome u žalbi se kao i tijekom postupka upire na činjenice da je tuženik prije pokretanja spora u mirnom postupku ponudio tužiteljicama naknadu štete u određenom novčanom iznosu, koji tužiteljice zbog nedostatnosti nisu prihvatile, da je protiv djelatnica tuženika podnesena kaznena prijava u vezi dostave sudu Građevinskog dnevnika, na kojem dokumentu je temeljeno vještačenje po sudskom građevinskom vještaku, te da su tužiteljice nezadovoljne nalazom i mišljenjem u postupku saslušanog građevinskog vještaka, predložile novo vještačenje po Građevinskom fakultetu u Zagrebu, što je prvostupanjski sud odbio provesti.
7. Po mišljenju suda drugog stupnja, žalba tužiteljica ni u ovom dijelu nije osnovana jer je prvostupanjski sud dovoljno razjasnio činjenično stanje i utvrdio činjenice koje su bitne za donošenje odluke u ovom sporu, tako da se te činjenice navodima žalbe ne dovode u sumnju, a mogle bi biti dovedene u sumnju jedino dokazom u vidu kaznene presude za kaznena djela za koje su tužiteljice podnijele kaznenu prijavu, do donošenja koje presude još nije došlo jer nadležno državno odvjetništvo još nije donijelo odluku ni o prihvaćanju podnesene kaznene prijave. Bitnu činjenicu o kojoj ovisi odgovornost tuženika za predmetnu naknadu štete, odnosno za izvođenje radova na otklanjanju štete na na građevinskom objektu u suvlasništvu tužiteljica, kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom, prvostupanjski sud je utvrdio prihvaćajući kao vjerodostojnim nalaz i mišljenje sudskog građevinskog vještaka Ž. J. koji je iskazao da radovi koje je izvodio tuženik prilikom rekonstrukcije ceste nisu prouzrokovali oštećenja na građevini tužiteljica. Pri tome ovaj sud smatra i da je odluku o neprihvaćanju dokaznog prijedloga tužiteljica o određivanju novog građevinskog vještačenja, prvostupanjski sud donio u okviru ovlaštenja iz članka 220. stavak 2. ZPP-a, koji kaže da sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, te članka 261. stavak 3. ZPP-a koji propisuje da će sud zatražiti mišljenje drugih vještaka, ako se u nalazu i mišljenju jednog ili više vještaka pojave proturječnosti ili nedostaci, ili se pojavi sumnja u pravilnost danog nalaza i mišljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslušanjem istog vještaka. U konkretnom slučaju saslušanjem građevinskog vještaka otklonjena je eventualna nedoumica oko uzroka oštećenja kuće tužiteljica, a to stoga što je u pismenom nalazu i mišljenju navedeno više tih uzroka, da bi u neposrednom saslušanju sudski vještak bio izričit u tome da oštećenja kuće tužiteljica nisu nastala radom strojeva ili radnim procesom tuženika, pa kada se uzme u obzir i da su druga dva građevinska vještaka u identičnom sporu protiv istog tuženika, ali po tužbi vlasnice susjedne kuće, koja je dvojni građevinski objekt sa kućom tužiteljica, bili također mišljenja da oštećenja te kuće nisu nastala izvođenjem radova od strane tuženika, odluka prvostupanjskog suda da nije potrebno određivati novo građevinsko vještačenje je bila osnovana.
8. Sud prvog stupnja je, na osnovu svega naprijed navedenog, pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbu tužiteljica kao neosnovanu jer tužiteljice nisu u postupku uspjele dokazati uzročnu vezu između postupanja tuženika i štete koja je nastala na njihovoj imovini, zbog čega se tuženika nije moglo obvezati na otklanjanje te štete. Žalba tužiteljica se stoga ukazuje neosnovanom i u okviru toga zakonskog žalbenog razloga.
9. Nakon dostavljanja prvostupanjskog spisa povodom izjavljenih žalbi na prvostupanjsku presudu na rješavanje drugostupanjskom sudu, 4. tužiteljica R. G. je prvostupanjskom sudu dostavila podnesak u kojem je izjavila da povlači tužbu u ovoj pravnoj stvari, o čemu je prvostupanjski sud izvijestio ovaj drugostupanjski sud u smislu članka 193. stavak 5., pa je sud drugog stupnja nakon pribavljanja očitovanja tuženika da je suglasan sa povlačenjem tužbe, na temelju odredbe članka 193. stavak 6. rješenjem ukinuo prvostupanjsku presudu u odnosu na 4. tužiteljicu i utvrdio da je tužba povučena.
10. Na temelju svega naprijed iznesenog ovaj sud je primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a i članka 193. stavak 6. ZPP-a, odlučio kao u izreci ove presude i rješenja.
U Požegi, 5. listopada 2022.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
