REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3858/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja A. B. iz Ž., OIB: …, zastupanog po punomoćniku S. L., odvjetniku u R., protiv tuženika F. R. iz Ž., OIB: …, zastupanog po punomoćniku R. K., odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu S. R. i R. K., u P., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, postupajući po prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-359/2022-2 od 3. svibnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-786/20-33 od 2. ožujka 2022., na sjednici održanoj 5. listopada 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-359/2022-2 od 3. svibnja 2022. odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-359/2022-2 od 3. svibnja 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-786/20-33 od 2. ožujka 2022. ističući tri pravna pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
2. Na prijedlog tužitelj nije odgovorio.
3. Postupajući prema odredbama čl. 385., 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Prema odredbi čl. 385 a st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito:
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili
- ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili
- ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije - trebalo preispitati sudsku praksu.
5. Prema odredbi čl. 387. st. 3. ZPP u prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.
6. U prijedlogu za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude tuženik ističe slijedeća pitanja:
"1. Da li su sudovi vezani pravomoćnim sudskim odlukama donijetim u svezi istog predmeta spora? Dali različiti stavovi i odluke sudova u istoj pravnoj situaciji, suprotno zakonu, stvaraju pravnu nesigurnost i djeluju suprotno načelu osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni?
2. Dali se bez provođenja dokaznog postupka i saslušanja svjedoka može zaključiti o pretpostavkama važnim za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću?
3. Dali nalaz i mišljenje sudskog vještaka, u smislu odredbe čl.338. st.1., 2. i 3. ZPP-a može biti sastavni dio sudske odluke? Dali je vještak dužan svoj nalaz iznijeti usmeno i obrazložiti na raspravi?"
7. Za prvo naznačeno pravno pitanje u prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj općenito ističe da je riječ o pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu. Međutim, pri tom samo ukazuje na odluke donesene između istih stranaka te se poziva na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-600/11-2 od 27. svibnja 2014. kojim je odbačena revizija ovdje tužitelja, tamo tuženika protiv presude Županijskog suda u Puli posl. br. Gž-1718/10-2 od 20. prosinca 2010. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rovinju P-241/91-59 od 2. ožujka 2010. radi utvrđenja i predaje u posjed nekretnine u kojem je postupku sud odlučio prihvatiti tužbeni zahtjev ocjenjujući da tužitelju kao zemljišnoknjižnom vlasniku nekretnine pripada pravo da ju posjeduje u cijelosti, a o posjednikovu prigovoru (ovdje tužitelja) da bi isti imao pravo na posjed dijela nekretnine stečene od prednika sud se pozvao na presudu Županijskog suda u Puli broj Gž-1975/08-2 od 27. lipnja 2008. kojom je odbijen tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužitelj A. B. suvlasnik k.č. 11666/1 k.o. Ž. po kulturi pašnjak, površine 742 m2 u 101/742 dijela i nalaže tuženiku F. R. da tužitelju izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva u 101/742 dijela na k.č. 11666/1 k.o. Ž., uz ocjenu da tužiteljev prednik posjedovanjem dijela današnje k.č. 11666/1 nije mogao steći suvlasništvo na cjelini nekretnine, budući da opseg posjeda određuje i opseg dosjelosti. Nasuprot tome, u konkretnoj pravnoj stvari pravilno je postavljen tužbeni zahtjev na stjecanje dosjelošću točno određenog dijela nekretnine.
8. Što se tiče drugo postavljenog pitanja, uz to što suprotno stanju spisa polazi od pogrešne pretpostavke da nije proveden dokazni postupak i saslušani svjedoci, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naveo niti valjane razloge zbog kojih smatra da je ono važno za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, u smislu citirane odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Naime nije navedeno niti dokumentirano da bi o tom pitanju viši sudovi imali različitu praksu, već se tuženik sadržajno poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a što nije predmet odlučivanja u povodu prijedloga za dopuštenje revizije.
9. U odnosu na treće postavljeno pitanje, kao razloge zbog kojih pitanje smatra važnim za odluku o sporu, osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, predlagatelj se poziva na odluku Županijskog suda u Velikoj Gorici posl.br. Gž-589/16 od 15. lipnja 2016. u kojoj je izražen stav da je utvrđenje postojanja stvarne služnosti prolaza i provoza nejasno ako niti u izreci prvostupanjske presude niti u skici nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka nije jasno određen niti odrediv opseg te služnosti (dužina, širina, točna lokacija, pravac i opis naravi puta) a što nije podudarna pravna i činjenična situacija kao u ovom predmetu u kojem je određeno opisan dio nekretnine koji je predmet stjecanja. U odnosu na pitanje je li vještak dužan svoj nalaz iznijeti usmeno i obrazložiti na raspravi predlagatelj se poziva na odluku Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-717/18-3 od 20. svibnja 2020. Međutim, kraj činjenice da u predmetnom slučaju tuženik nije imao konkretne primjedbe na nalaz i mišljenje – skicu mjesta spora geodetskog vještaka koji se po prirodi vještačenja nakon održanog očevida uz sudjelovanje vještaka mora sačiniti pisano, niti je nakon zaprimanja nalaza i mišljenja predlagao da se vještak ispita, već je ustrajao na materijalnopravnom prigovoru da tužitelj nema pravo na posjed predmetnog dijela nekretnine; to pitanje nije odlučno za odluku o sporu.
10. Stoga, pitanja iz prijedloga nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer s obzirom na to kako su formulirana i situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud Republike Hrvatske u odnosu na osporenu odluku nema razloga ujednačavati primjenu prava i preispitivati sudsku praksu.
11. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, valjalo je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
