REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 830/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. T. j.d.o.o., R., OIB ... , zastupan po punomoćniku Z. V., odvjetniku u Odvjetničkom društvu V., J., Š., S., J. i J., u R., protiv ovršenika P. M. d.o.o., O., OIB ... , zastupan po punomoćniku D. L., odvjetniku u R., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovršenika protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-685/2021-2 od 9. kolovoza 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Ovr- 2688/2018-51 od 18. ožujka 2020., u sjednici održanoj 5. listopada 2022.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija ovršenika i ukidaju se rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-685/2021-2 od 9. kolovoza 2021. i rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Ovr-2688/2018-51 od 18. ožujka 2020. i predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba ovršenika i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je na temelju ovršne isprave, pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Ovr- 2688/2018 od 11. travnja 2018. i rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž Ovr-1342/2018 od 15. srpnja 2019., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, određena je ovrha na novčanoj tražbini po računu ovršenika, a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 1.034.000,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, kako je to navedeno u stavku I. izreke rješenja, te radi naplate troškova ovršnog postupka temeljem točke VI. rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Ovr-2688/2018 u iznosu od 1.200,00 kn i troškova podnošenja prijedloga za ovrhu u iznosu od 17.910,00 kn sve s pripadajućim zateznim kamatama.
2. Protiv rješenja suda drugog stupnja reviziju na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koja je dopuštena rješenjem ovog suda Revd-5132/21 od 8.ožujka 2022. podnosi ovršenik zbog pitanja:
„Da li je tužitelj, kojem je pravomoćno usvojen tužbeni zahtjev u parnici zbog smetanja posjeda, nakon što je predložio izricanje sudskih penala, u obvezi i prijedlogom za ovrhu sukladno odredbi čl. 444. Zakona o parničnom postupku u roku od 30 dana zahtijevati ovrhu rješenja kojim se tuženiku nalaže izvršenje određene radnje, te da li u tom smislu rješenje o izricanju sudskih penala zamjenjuje rješenje o ovrsi?“.
3. Ovrhovoditelj je odgovorio na reviziju.
4. Revizija je osnovana.
5. Iz stanja spisa, kako su to utvrdili sudovi nižeg stupnja slijedi:
„Prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj Ovr-2688/2018-2 od 11. travnja 2018., odredio ovršeniku daljnji rok od 8 dana, računajući od dana dostave rješenja za ispunjenje nenovčane obveze određene točkom II. rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Psp-149/16 od 30. listopada 2017., na način da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja posjeda, utvrđenog točkom I. istog rješenja, vraćanjem otuđenog dijela požarnog stubišta (stavak I.) određeno je da ukoliko ovršenik ne ispuni navedenu nenovčanu obvezu ni u naknadnom roku od 15 dana, da će biti dužan ovrhovoditelju platiti iznos od 2.000,00 kn za svaki dan zakašnjenja, sve dok ne izvrši dužnu činidbu (stavak II. izreke), određeno je da je ovršenik dužan platiti zatezne kamate na svaki iznos sudskog penala koji nije plaćen prvog idućeg dana od dana zakašnjenja za koji se taj sudski penal odnosi, po stopi sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje u tekstu: ZOO) – (stavak III. izreke), određeno je da rok iz stavka I. rješenja počinje teći od dostave rješenja (stavak IV. izreke) te je određeno da žalba protiv rješenja ne utječe na tijek roka iz točke I. rješenja (stavak V. izreke). Navedeno je rješenje djelomično potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž Ovr-1342/2018-2 od 15. srpnja 2019. u dijelu pod stavkom I. i III.-VI. izreke, dok je preinačeno u dijelu pod stavkom II. izreke, tako da taj dio izreke glasi "Ukoliko ovršenik ne ispuni navedenu nenovčanu obvezu ni u naknadnom roku od 8 (osam) dana iz točke I. ovog rješenja, bit će dužan ovrhovoditelju platiti iznos od 2.000,00 kn (dvijetisućekuna) za svaki dan zakašnjenja sve dok ne izvrši dužnu činidbu".“.
6. Odredbom čl. 247. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 - dalje: OZ) propisan je institut sudskih penala te je propisano: „1) Kad dužnik ne ispuni u roku neku svoju nenovčanu obvezu na činjenje, trpljenje ili nečinjenje utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom, sudskom nagodbom ili javnobilježničkom ispravom, sud će u ovršnom postupku, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, odrediti dužniku kao ovršeniku naknadni primjereni rok i izreći da će ovršenik, ako ne ispuni svoju obvezu u tome roku, biti dužan isplatiti ovrhovoditelju određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja ili koju drugu jedinicu vremena (sudski penali), počevši od isteka toga roka.
(2) Naknadno određeni primjereni rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od dostave ovršeniku prvostupanjskoga rješenja kojim je taj rok određen. Žalba ne utječe na tijek toga roka.
(3) Ako ovršenik najkasnije u roku od petnaest dana nakon pravomoćnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka ispuni svoju obvezu, sud može u istom ovršnom postupku na zahtjev ovršenika podnesen u roku od osam dana od ispunjenja obveze smanjiti iznos dosuđenih penala, vodeći računa o svrsi zbog koje je naredio njihovo plaćanje. Podnošenje toga zahtjeva bez utjecaja je na određivanje i provedbu ovrhe na temelju pravomoćnoga rješenja o plaćanju sudskih penala iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na temelju ovršne isprave, ne predloži ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine.
(5) Pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu iz stavka 4. ovoga članka. Prisilna naplata sudskih penala dospjelih do toga dana može se tražiti u smislu odredaba članka 204. ovoga Zakona.
(6) Ako ovrha iz stavka 5. ovoga članka bude obustavljena, pravo ovrhovoditelja na sudske penale oživljava.
(7) Ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, ne može se tražiti izricanje sudskih penala. Ako je prijedlog za izricanje sudskih penala podnesen u zakonskom roku, obveza plaćanja sudskih penala postoji sve dok ovršenik ne izvrši dužnu činidbu.“.
7. Nadalje čl. 248. OZ-a određuje se da na temelju pravomoćnoga rješenja o plaćanju sudskih penala iz članka 247. ovoga Zakona, sud će u istom ovršnom postupku u kojemu je donio to rješenje, na prijedlog vjerovnika kao ovrhovoditelja, donijeti rješenje o ovrsi radi prisilne naplate dosuđenih penala.
8. Dakle, do primjene čl. 248. OZ-a kojim se uređuje pravo ovršenika da prisilno naplaćuje sudske penale koji su određeni ovršeniku radi ostvarenja nenovčane tražbine činidbe (čl. 247. st. 1. OZ-a) može doći samo ako je rješenje o plaćanju sudskih penala postalo pravomoćno, ali i ako su ostvareni i drugi uvjeti koje propisuje čl. 247.OZ-a u stavcima 4. do 7. prema kojima:
- plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na temelju ovršne isprave, ne predloži ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine,
- pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu, te ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, ne može se tražiti izricanje sudskih penala.
9. Odredbom čl. 444. ZPP-a propisano je da tužitelj (ovdje ovrhovoditelj) gubi pravo u ovršnom postupku zahtijevati ovrhu rješenja kojim je tuženiku (ovdje ovršeniku) po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene radnje, ako nije zahtijevao ovrhu u roku od trideset dana nakon proteka roka koji je rješenjem određen za izvršenje te radnje.
10. Dakle, ako ovrhovoditelj ne traži ovrhu radi izvršenja činidbe u roku od 30 dana od kada je rješenjem određen rok za izvršenje radnje, prekludiran je u pravu ostvariti prisilnim putem u ovršnom postupku činidbu radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja koja je naložena tuženiku u parnici zbog smetanja posjeda.
11. Nije sporno da su sudski penali izrečeni upravo kao posljedica parnice zbog smetanja posjeda u kojoj je ovdje ovrhovoditelju pružena posjedovna zaštita.
12. Slijedom navedenog vodeći računa o ograničenju iz čl. 444. ZPP-a gdje je propisan prekluzivni rok u kojem je moguće pokrenuti ovrhu radi ostvarenja pravne zaštite odrađene rješenjem u parnici zbog smetanja posjeda, te vodeći računa o sadržaju odredbe čl. 247. OZ-a prema kojoj plaćanje sudskih penala može se tražiti sve dok se, na temelju ovršne isprave, ne predloži ovrha radi ostvarenja nenovčane tražbine i pravo na sudske penale prestaje od dana podnošenja prijedloga za ovrhu, te ako je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha, ne može se tražiti izricanje sudskih penala to znači da kada je mogućnost pokretanja ovršnog postupka vezano za zakonom propisani rok, a to pravo prestaje bilo danom pokretanja ovršnog postupka radi izvršenja činidbe ili protekom roka po kojem se ovrha može tražiti sudski penali mogu biti izrečeni samo do isteka roka u kojem se mogla tražiti ovrha po ovršnoj ispravi.
13. Ovim pravnim shvaćanjem odgovoreno je na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena.
14. Kako sudovi nižeg stupnja zbog zauzimanja suprotnog, a time i pogrešnog pravnog shvaćanja nisu utvrđivali odlučne procesne činjenice o kojima sukladno ovoj odluci (točka 12. obrazloženja) ovisi dopuštenost ovrhe radi naplate sudskih penala to je primjenom odredbe čl. 395. odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
