Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž R-964/2022-3

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić, kao predsjednice vijeća, te Vedrane Perkušić, kao sutkinje izvjestiteljice i mr. sc. Ivana Tironija, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. Č. iz Č., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku J. J., mag. iur., odvjetniku iz Đ., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., Ministarstvo obrane, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj 7 Pr-391/2018-47 od 21. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 5. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj 7 Pr-391/2018-47 od 21. srpnja 2022. u pobijanom dijelu pod točkama I., II. i IV. izreke i predmet se u tom ukinutom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom nalaženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i neisplaćenih dodataka na plaću ukupan bruto iznos od 9.079,36 kuna, te na ime neplaćenog terenskog dodatka iznos od 8.330,00 kuna sve sa zakonskim zateznim kamatama kako je to navedeno pod točkama I. i II. izreke izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u kojem dijelu je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (točka III. izreke).

2. Odlukom o parničnom trošku obvezana je tuženica naknaditi tužitelju iznos od 13.750,00 kuna sa zateznim kamatama od 21. srpnja 2022. do isplate (točka IV. izreke).

3. Žali se tuženica pobijajući prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkama I., II. i IV. izreke i to zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP) s prijedlogom da se ista u pobijanom dijelu preinači odnosno ukine. Zatražila je i trošak žalbenog postupka.

4. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženice protiveći se žalbenim navodima i s prijedlogom da se žalba odbije kao neosnovana, te istom obistini trošak odgovora na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu neisplaćene naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora te dodataka za rad u vrijeme blagdana koji su padali u dane vikenda za razdoblje od 1. rujna 2011. do 31. svibnja 2014. bruto iznosa od 9.079,36 kuna, te isplatu na ime neplaćenog terenskog dodatka za razdoblje od 1. rujna 2011. do 31. listopada 2013. neto iznos od 8.330,00 kuna.

7. Žalbenim navodima tuženica prvenstveno ističe da je prvostupanjski sud pogrešno njen prigovor zastare u cijelosti ocijenio neosnovanim, te da pritom uopće nije iznio relevantne razloge, a koji takav njegov zaključak opravdavaju.

8. S tim u vezi prvenstveno je za istaći kako u konkretnom slučaju rok zastare od tri godine nije istekao prije stupanja na snagu Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14), pa je za primijeniti zastarni rok prema novom uređenju, a kojim je vrijeme u kojem zastarijevaju potraživanja iz radnog odnosa povećano.

9. Prema novom uređenju rok zastare potraživanja iz radnog odnosa izjednačen je s općim zastarnim rokom od pet godina propisanim Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO, članak 225. ZOO-a).

10. Nadalje, odredbom članka 186.a stavak 3. ZPP-a propisano je da podnošenjem zahtjeva iz stavka 1. istog članka (zahtjev za mirno rješenje spora) zastarijevanje zastaje.

11. Odredbom članka 186.a stavak 5. ZPP-a određeno je da ako zahtjev iz stavka 1. tog članke ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

12. Zastarijevanje koje je počelo teći prije nego je podnesen zahtjev za mirno rješenje spora, a koji je zahtjev zaustavio daljnji tijek zastare, nastavlja teći po proteku tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja zastare, računa se u zakonom određeni rok za zastaru.

13. Navedenim, trebalo je utvrditi kada je zastara počela teći za svako od utuženih potraživanja, te je li zastarni rok istekao do podnošenja tužiteljevog zahtjeva za mirno rješenje spora (za dospjele tražbine starije od pet godina), a što je prvostupanjski sud propustio učiniti, pa presuda o istom ne sadrži razloge iako se radi o odlučnim činjenicama za pravilnu ocjenu o osnovanosti prigovora zastare.

14. S druge strane, ako do podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zastarni rok nije istekao, koliko je u tom trenutku preostalo dana do nastupa zastare, budući da protekom navedena tri mjeseca nakon kojih je nastupila mogućnost za podnošenje tužbe, zastara nastavlja teći, a vrijeme koje je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru (članak 238. stavak 2. ZOO-a).

15. Za slučaj da je rok zastare od pet godina protekao prije podnošenja tužbe, sporna prava ne bi se mogla više ostvariti prisilnim putem (članak 214. stavak 1. ZOO-a).

16. Pored toga, o načinu izračuna pripadajuće naknade za godišnji odmor, u presudi također nema razloga. Ukoliko je kao dio plaće tužitelju priznat i isplaćeni terenski dodatak, za naglasiti je kako se ne uzima neoporezivi dio terenskog dodatka već onaj dio terenskog dodatka koji je isplaćen iznad propisanog (neoporezivog) iznosa na koji su obračunati i plaćeni porez i doprinosi, jer se taj dio terenskog dodatka, u skladu sa poreznim propisima, smatra plaćom odnosno naknadom za izvršeni rad.

17. Opisani nedostaci iz pobijane presude ukazuju na to da je ista opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na što upućuje i žalitelj, zbog čega je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu trebalo ukinuti i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

18. U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu procesnu povredu, nakon čega će o meritumu spora odlučiti imajući u vidu mjerodavne odredbe, a time i o troškovima ovog postupka.

U Splitu 5. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Marija Šimičić, v. r.