Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 12 Gž-951/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Igora Delina, predsjednika vijeća, Franke Zenić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Mirjane Macure, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) N. V., OIB: …..iz N., …, 2) B. B., OIB: … iz M. L., …, 3) Ž. D., OIB: … iz S., S. K., … i 4) D. D., OIB: … iz S., S. K., …, zastupani po punomoćniku J. P., odvjetniku iz Č.,

…, protiv tuženika G. N., OIB: …, …, zastupanog po zakonskom zastupniku gradonačelniku, a ovaj po punomoćniku M. Z., odvjetniku iz O. društva Ž. &. P., iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, poslovni broj P-1222/2020-43 od 9. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 5. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Preinačuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj P-1222/2020-43 od 9. lipnja 2022. u toč. I., II., III. i IV. izreke i sudi:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) N. V., 2) B. B., 3) Ž. D. i 4) D. D., koji glasi:

I Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. 4932 u naravi put površine 1188 m2, upisane u zk. ul. 1437 k. o. N. N. i to N. V. za 30/42 dijela, B. B. za 6/42 dijela, Ž. D. za 3/42 dijela i D. D. za 3/42 dijela.

II Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, da izvrši ispravak upisa na čest. zem. 4932 u naravi put površine 1188 m2, upisane u zk. ul. 1437 k.o. N. N., na način da izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist tuženika G. N., uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja i to N.

V. za 30/42 dijela, B. B. za 6/42 dijela, Ž. D. za 3/42 dijela i D. D. za 3/42 dijela, u roku od 15 dana.

III Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao čet. zem. 4925 u naravi ulica, površine 1943 m2, upisane u zk. ul. 1438 k.o. N. N. i to N. V. za 30/42 dijela, B. B. za 6/42 dijela, Ž. D. za 3/42 dijela i D. D. za 3/42 dijela.

IV Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, da izvrši ispravak upisa na čest. zem. 4925 u naravi ulica, površine 1943 m2, upisane u zk. ul. 1438 k.o. N. N., na način da izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist tuženika G. N. uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja i to N. V. za 30/42 dijela, B. B. za 6/42 dijela, Ž. D. za 3/42 dijela i D. D. za 3/42 dijela, u roku od 15 dana."

II Dužni su tužitelji pod 1) N. V., 2) B. B., 3) Ž. D. i 4) D. D. naknaditi tuženiku G. N. parnični trošak u visini od 13.817,38 kuna odnosno 1.833,88 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja pod 1) N. V., 2) B. B., 3) Ž. D. i 4) D. D. za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja, suđeno je:

„I Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao zk.č.br. 4932, Varsan put, površine 1188 m2, upisane u zk.ul. 1437 k.o. N. nova, i to N. V., iz N., …, OIB: …, u 30/42 dijela, B. B., iz M. L., …, OIB: …, u 6/42 dijela, Ž. D., iz S. K., … OIB: …, u 3/42 dijela i D. D., iz S. K., …, OIB: …, u 3/42 dijela.

II Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, da izvrši ispravak upisa na zk.č.br. 4932, Varsan put, površine 1188 m2, upisane u zk.ul. 1437 k.o. N. nova, na način da izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist tuženika G. N., …, OIB: …, uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja, i to N. V., iz N., …, OIB: …, u 30/42 dijela, B. B. iz M. L., …, OIB: …, u 6/42 dijela, Ž. D., iz S. K., …, OIB: …, u 3/42 dijela i D. D., iz S. K., …, OIB: 93965651334, u 3/42 dijela, u roku od 15 dana.

III Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici nekretnine označene kao zk.č.br. 4925, Varsan ulica, površine 1943 m2, upisane u zk.ul. 1438 k.o. N. nova, i to N. V., iz N., …, OIB: …, u 30/42 dijela, B. B. iz M. L., …, OIB: …, u 6/42 dijela, Ž. D., iz S. K., …, OIB:…, u 3/42 dijela i D. D., iz S. K., …, OIB: …, u 3/42 dijela.

IV Nalaže se zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, da izvrši ispravak upisa na zk.č.br. 4925, Varsan ulica, površine 1943 m2, upisane u zk.ul. 1438 k.o. N. nova, na način da izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist tuženika G. N., …, OIB: …, uz istovremeni upis prava vlasništva tužitelja, i to N. V., iz N., …, OIB: …, u 30/42 dijela, B. B., iz M. L., …, OIB: …, u 6/42 dijela, Ž. D., iz S. K., …, OIB: …, u 3/42 dijela i D. D., iz S. K., …, OIB: …, u 3/42 dijela, u roku od 15 dana.

V Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi parnični trošak u iznosu od 19.318,75 kn u roku od 15 dana dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa, a do zatraženog iznosa od 27.298,75 kn odbijaju tužitelji sa svojim zahtjevom za naknadu troška kao neosnovanim.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tuženik pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predložio da se žalba uvaži i preinakom prvostupanjske presude odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troškova postupka, podredno da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP), jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati. Iz obrazloženja pobijane presude slijedi da čest. zem. 4932 i čest. zem. 4925 k.o. Novalja Nova ne mogu predstavljati nerazvrstane ceste jer da za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Naime, ovdje se ne radi o pogrešnim upisima u smislu odredaba čl. 134. do čl. 136. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019), koji su posljedica očite pogreške u provedbi upisa u zemljišnoj knjizi ili nesuglasju upisa s rješenjem kojim je taj upis određen. Dakle, sud zanemaruje činjenicu kako su još 2004. predmetne nekretnine evidentirane kao kultura "put" i to još prilikom obnove zemljišnih knjiga i korištene kao put, da se radi o građevini izgrađenoj pred više desetaka godina, odnosno građevini izgrađenoj u svojstvu općeg dobra korištenoj prije stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 68/18, 110/18 i 32/20 - dalje ZKG). Stoga, eventualno upisano vlasništvo trećih, nema niti može imati kvalitetu koja podrazumijeva pravni standard "mirno uživanje vlasništva" budući su isti nužno upoznati s načinom korištenja predmetne nekretnine, pa se u tom smislu upisano vlasništvo tih subjekata temelji na samoj činjenici da upis promjene nije proveden, a to, s obzirom da je upis vlasništva u ovom slučaju deklaratorne naravi, nije od utjecaja na vlasništvo nekretnine. Na očevidu na licu mjesta je utvrđeno kako čest. zem. 4925 k.o. N. N. predstavlja asfaltirani put, dok dio čest. zem. 4932 k.o. N. N. i to dio prema moru je prohodan i dijelom preko istog prolaze osobni automobili, odnosno radi se o bijelom neuređenom putu. Odredba čl. 98. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21 - dalje ZC) definira nerazvrstane ceste kao ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može koristiti na način i pod uvjetima određenim ZC i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste i to posebice, između ostalih, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, što predmetne nekretnine jesu. Slijedom naprijed navedenog, ukazuje se nepravilnim stajalište suda da je kao ključnu činjenicu za donošenje pravilne odluke potrebno utvrditi koriste li se putovima samo stanari kuća ili druge osobe. Isto tako, iz iskaza samih svjedoka u ovom postupku, upravo proizlazi kako bi predmet spora u konkretnom slučaju predstavljao komunalnu infrastrukturu prema čl. 59. i čl. 60. st. 2. ZKG. Još jednu činjenicu koju sud zanemaruje je da predmet spora predstavljaju ulice A. i M. te koje su imenovane Odlukom o imenovanju ulica što dodatno dokazuje kako se upravo radi o javnom dobru. Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu ZC koje nisu evidentirane u katastru ili u katastru nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji su istakli neosnovanost žalbenih navoda i razloga te predložili da se žalba odbije kao neosnovana i u cijelosti potvrdi presuda suda prvog stupnja.

4. Žalba je osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju tuženik ukazuje u žalbi, jer pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

6. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da su suvlasnici nekretnina oznake čest. zem. 4932 u naravi put površine 1188 m2 i čest. zem. 4925 ulica površine 1943 m2, sve k.o. N. N. te da se izvrši upis brisanja prava vlasništva upisanog u korist tuženika.

8. Nije sporno da se tuženik u zemljišne knjige upisao u ispravnom postupku rješenjem broj Z-20717/2019 kojim je prihvaćen njegov prigovor, temeljem čega su tužitelji kao ranije upisani vlasnici, stekli pravo na podnošenje tužbe za ispravak. 9. Pred sudom prvog stupnja utvrđeno je slijedeće:

- uvidom u skicu sudskog očevida koji je održan 25. veljače 2021. slijedi da je čest. zem. 4932 označena plavom bojom; po katastarskoj kulturi put i ima površinu od 1188 m2, dok je čest. zem. 4925 označena žutom bojom po katastarskoj kulturi ulica i ima površinu od 1943 m2,

- uvidom u fotografije utvrđeno je da čest. zem. 4932 (plavi put) nije prohodan u cijelosti s obzirom da su na dijelu posađena stabla starije dobi te nije moguće proći osobnim vozilom, a na dijelovima se nalazi nisko raslinje, dok je čest. zem. 4925 (žuti put) prohodan i preko istoga mogu proći osobni automobili, a u naravi radi se o uređenom putu,

- odlučujući o tužbenom zahtjevu tužitelja sud prvog stupnja je zaključio da se u konkretnom slučaju radi o nekretninama u privatnom vlasništvu, te da iste koriste samo vlasnici nekretnina uz te putove, da ne postoji prometna signalizacija, da ih tuženik ne održava već samo kamion za crpljenje crnih jama u privatnom aranžmanu, da ne postoje kante za odvoz smeća, pa da se ne radi o nerazvrstanoj cesti kako to tvrdi tuženik već o privatnom putu u suvlasništvu tužitelja, pa da se ne mogu primijeniti odredbe niti ZC niti ZKG,

- bez obzira na činjenicu da se tuženik kao vlasnik upisao u ispravnom postupku, da ni na koji način nije manifestirao svoju faktičnu vlast, niti je desposedirao tužitelje, odnosno pokrenuo postupak izvlaštenja niti je pristupio izradi geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste pa se isti upućuje na odredbu čl. 105. st. 5. ZC prema kojoj vlasnik izvlaštene nekretnine radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta ima pravo na novčanu naknadu sukladno zakonu kojim je uređeno izvlaštenje, a može mu se umjesto novčane naknade dati u vlasništvo druga odgovarajuća nekretnina u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i

- da su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti, da se u konkretnom slučaju ne radi o situaciji iz čl. 100. st. 1. ZC, da plavi put po svom izgledu odgovara stazi, dok žuti put nema bitna obilježja cestovne građevine i nije na raspolaganju većem broju korisnika već suvlasnicima nekretnina kojima su prednici tužitelja dali pravo služnosti.

10. Međutim, po ocjeni ovog suda takav zaključak suda prvog stupnja je pogrešan. 11. Nesporno je da u ovom postupku tužitelji tvrde da su suvlasnici u odgovarajućim suvlasničkim udjelima čest. zem. 4932 i čest. zem. 4925 k.o. N. N. po svojim prednicima, dok suprotno tome tuženik tvrdi da se u konkretnom slučaju radi o nekretninama koje su u naravi nerazvrstane ceste i kao takve javno dobro u općoj uporabi i to u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, da iste prema Odluci o popisu nerazvrstanih cesta na području Grada Novalje koja je objavljena u Županijskom glasniku L.-senjske županije imaju svoje nazive P. A. i U. M. pa da bi u konkretnom slučaju trebalo primijeniti odredbe ZC i ZKG.

12. Prema čl. 2. st. 1. toč. 6. ZC nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

13. Odredba čl. 101. st. 1. i 4. ZC propisuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok čl. 100. st. 1. ZC propisuje da nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

14. Članak. 107. st. 1. i 3. ZC propisuje da upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Jedinica lokalne samouprave vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama na svom području.

15. Odredba čl. 22. ZKG propisuje u st. 1. toč. 1. da su komunalne djelatnosti kojima se osigurava održavanje komunalne infrastrukture održavanje nerazvrstanih cesta dok čl. 23. st. 1. ZKG propisuje da se pod održavanjem nerazvrstanih cesta podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanrednog održavanja), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

16. Iz iskaza svjedoka N. V. slijedi da je vlasnik nekretnine oznake čest. zem. 4931 k.o. N., da koristi plavi put svojim vozilom, da drugog puta do svoje nekretnine nema, također da koristi i žuti put, da je još 1972. dolazila na nekretninu gdje je sagrađena kuća i koristila upravo plavi put, da su se nekada tim plavim putom koristili svi, a kada je asfaltiran žuti put da plavi put koriste samo vlasnici susjednih nekretnina.

17. Svjedok B. Č. navodi da je vlasnik čest. zem. 4949 k.o. N.. Od 2000. koristi žuti put do svoje nekretnine, da je viđao druge ljude kako svojim vozilom idu sa puta označenim plavom bojom s tim putom i dan danas prolaze vozila, a osim plavog i žutog puta da ne postoji nikakav drugi put u blizini. Žuti put da su asfaltirali vlasnici susjednih nekretnina uz financiranje tuženika 2003., da u cijelosti korist žuti put onako kako je označen na skici, a plavi put u dijelu gdje je prohodan za vozila.

18. Svjedok T. K. navodi da je vlasnik čest. zem. 4961, da vlasnici nekretnina koje se nalaze uz te putove koriste navedene za prolaz, na njegovoj među se nalazi hidrant kojemu pristupaju vatrogasna vozila, a i tu se okreće kamion za smeće. Svoju nekretninu je kupio prije osam godina i mislio je da je vlasnik tih putova tuženik, da se plavim putom koriste stanari koji imaju tu kuće, ali se može proći s biciklom, pješke, a taj put se koristi naročito ljeti kada ljudi idu na plaže.

19. Svjedok Ć. B. u svom iskazu navodi da je svoju nekretninu oznake čest. zem. 4921 kupio 1980-tih godina prošlog stoljeća radi gradnje kuće te da je kupio put od djeda tužiteljice za iznos od oko 1.000,00 DEM, iako je ovaj tražio 3.500,00 DEM. Put koji je na skici očevida označen žutom bojom da je rađen 1990-tih godina, da je radio on osobno i drugi vlasnici nekretnina, a svi oni koji su se htjeli koristiti tim putom da su morali nešto platiti, kao i to da je 1980-tih godina svojim automobilom i kombijem dolazio do svoje nekretnine tim putovima.

20. Iz iskaza tužiteljice slijedi da su sporne nekretnine njezina djedovina, da su njezini preci dozvolili ljudima koji tu žive da imaju služnost puta, a što se tiče plavog puta da se s njim nitko ne koristi, da je dijelom zapušten, da ljudi koji tu idu na plažu idu isključivo pješice te da su na ovom dijelu kuće građene prije 30 godina, a da je žuti put asfaltiran 2010. te da je dogovor sa vlasnicima kuća da se mogu koristiti putom koji će oni od njih otkupiti.

21. Prema tome, analizirajući iskaze svjedoka jasno se zaključuje da su navedene nekretnine korištene kao put za prolaz i provoz trećih osoba, kao i vlasnika nekretnina i to od 1972., da se žuti put koristi za provoz automobilima, dakle te putove suprotno tvrdnji tužiteljice koriste vlasnici svih nekretnina do prilaza istih, da je žuti put asfaltiran 2010., i da ona nije pokretala bilo kakve postupke radi zaštite svojih eventualnih vlasničkih prava. U odnosu na činjenicu otkupa puta od strane vlasnika nekretnina nije dostavila odgovarajuće dokaze, a za ovaj postupak nije odlučan navod svjedoka B. koji je dostavio Ugovor o služnosti puta koji je zaključio sa prednikom tužiteljice u vrijeme kupnje svoje nekretnine 1980-tih godina, jer se u konkretnome radi o kupoprodaji budući je predniku tužiteljice za taj dio puta isplaćena cijena od 1.000,00 DEM. Pri tome se ističe da ukoliko su doista vlasnici nekretnina koji se koriste navedenim putovima kupili put, onda je i na takav način prestalo vlasništvo tužiteljice odnosno njezinih prednika.

22. U situaciji kada sama tužiteljica tvrdi da je bio dogovor da se vlasnicima okolnih nekretnina proda ili otkupi put, tada je očito da je ista znala da s obzirom na narav nekretnine istu koriste treće osobe za prolaz i provoz, zbog čega se po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, radi o nekretnini u općoj uporabi, a ne o privatnom vlasništvu fizičkih osoba. Naime, formiranjem tih nekretnina kao puta, vlasništvo tužitelja je faktički prestalo i temeljem zakona postalo vlasništvo tuženika.

23. Odgovara istini da u odnosu na predmetne nekretnine postupak eksproprijacije (sada izvlaštenja) nije proveden, međutim tuženik je na temelju Zakona stekao pravo vlasništva na nekretninama koje su predmetom ovog postupka (pa tako odluke Rev- 1396/10; Revt-298/15; Rev-807/18; Rev-2413/18 te odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-76326/2011 od 7. veljače 2017.)

24. Stoga je žalbu tuženika valjalo uvažiti i temeljem čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

25. Budući je preinačena prvostupanjska presuda o troškovima postupka je valjalo odlučiti sukladno čl. 166. st. 2. ZPP te tuženiku koji je zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika priznati zatraženi trošak sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12,103/14, 118/14, 107/15 i 37/22) i to za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (P-1943/20 i P- 1222/20), (Tbr. 8./1. Tarife), za ročišta održana 27. siječnja 2021.; 25. veljače 2021.; 20. srpnja 2021.; 3. rujna 2021.; 13. travnja 2022. i 12. svibnja 2022. po 100 bodova (Tbr. 9./1. Tarife) uvećano za PDV od 25% ili 10.000,00 kuna, uvećano za trošak pristupa svjedoka u visini od 1.854,88 kuna i trošak žalbenog postupka od 1.962,50 kuna ili ukupno 13.817,38 kuna odnosno 1.833,88 EUR.

26. Tužiteljima nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer isti po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije bio potreban u ovoj fazi postupka.

U Zadru, 5. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

Igor Delin, v.r.