Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 12 Gž-871/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Igora Delina, predsjednika vijeća, Franke Zenić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Mirjane Macure, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. B.-N. iz P., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku I. K., odvjetniku iz P., …, protiv tuženika I. v. m. n. d.o.o. iz P., …, OIB: …, zastupanog po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćniku F. S., odvjetniku iz Z., …, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli - Pola, poslovni broj P-208/19-47 od 15. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 5. listopada 2022.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se žalbe tužiteljice S. B.-N. i tuženika I. v. m. n. d.o.o. kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli - Pola, poslovni broj P- 208/19-47 od 15. lipnja 2022.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika I. v. m. n. d.o.o. za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja, suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice preko nekretnine tuženika kč. 5282/24 put, izgrađeno zemljište dvorište površine 1346 m2, upisana u zk. ul. 20448 k.o. P. u korist nekretnina tužiteljice kč. 5282/18 dvorište površine 31 m2, kč. 5282/19 zgrada mješovite uporabe ulica …, dvorište površine 184 m2 obje upisane u zk. ul. 9477 k.o. P. u širini od 3 m, počevši od javnog puta kč. 5282/5 do pješačkog i kolnog ulaza na istočnom dijelu kč. 5282/18 i garaže na kč. 5282/19, kako je to prikazano u skici crvenom bojom, odnosno nalazu i mišljenju mjerničkog vještaka V. d.o.o. P. prema skici lica mjesta broj 3 od 19. svibnja 2021., a koji je sastavni dio ove presude, pa je tuženik to pravo dužan priznati, kao i trpjeti da se temeljem ove presude u zemljišnim knjigama izvrši upis navedenog prava stvarne služnosti, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupak u cijelosti.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 7.500,00 kuna u roku od 5 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija kao neosnovan."

2. Protiv citirane presude osim u odnosu na odbijajući dio pod toč. III. izreke žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predložila da se žalba uvaži i preinakom prvostupanjske presude prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova postupka, podredno da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističe da je pobijana presuda donesena uz apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) jer nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati. Tuženik izrijekom osporava da sporni dio njegove nekretnine čest. zem. 5282/24 predstavlja ulicu …, te osporava tužiteljici pravo prolaza. Prvostupanjski sud je provedenim uviđajem i mjerničkim vještačenjem utvrdio da sporni dio nekretnine čest. zem. 5282/24 predstavlja dio ulice … jer je taj dio asfaltiran, kao i preostali dio prometnice smještene na čest. zem. 5282/5, te da se na tom mjestu nalazi šaht (kanalizacije, vode i struje), te stup i ormarić telefonske mreže. Na osnovu iskaza saslušanih svjedoka je utvrdio da su sporni dio nekretnine tuženika za prolaz koristile i druge osobe i pri tom se govori o putu kako je to i upisano u zemljišnim knjigama. Da bi se neki put mogao smatrati nerazvrstanom cestom, potrebno je ispunjenje kako određenih tehničkih tako i pravnih pretpostavki. Cesta je građevina i da bi se ista mogla koristiti kao javno dobro u općoj upotrebi za promet vozila, potrebno je ishoditi pravomoćnu uporabnu dozvolu odnosno drugi akt na temelju kojeg je dopuštena uporaba takve građevine (čl. 102. st. 1. Zakona o cestama - "Narodne novine", broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19 - dalje ZC). Za takvu građevinu (cestu) potrebno je formirati česticu u katastarskom operatu te se ista treba upisati u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj upotrebi kao vlasništvo jedinice lokalne samouprave (Grada P.). Poslužna nekretnina čest. zem. 5282/24 se u zemljišnim knjigama vodi kao: "put, izgrađeno zemljište, dvorište površine 1346 m2", a u posjedovnom listu DGU kao: dvorište od 1110 m2, put od 107 m2, izgrađeno zemljište od 70 m2 i izgrađeno zemljište od 59 m2, odnosno ukupno 1346 m2. Tužiteljica je u tužbi navela, a prvostupanjski sud konstatirao, da je na poslužnoj nekretnini u vlasništvu tuženika čest. zem. 5282/24 upisano pravo služnosti puta u širini od 3 metra u korist čest. zgr. 2702/9 kuća upisane u zk. ul. 5720 k.o. P., a koja služnost ide od čest. zem. 5282/5 preko spornog dijela. Dakle, na spornom dijelu se ove služnosti podudaraju u širini i dužini. Što se tiče uređenja prometnice: a) tzv. "zelenu površinu" je uredila tužiteljica, b) telefonski stup i ormarić sasvim sigurno nisu dio opreme ceste, a c) metalni poklopac šahta (koji nije otvaran pa nije ni utvrđen stvarni sadržaj) ne ukazuje na postojanje "cestovne infrastrukture" – sasvim sigurno u tom šahtu, na istom mjestu ne postoji instalacija odvodnje, vode i struje. Na uviđaju nije utvrđeno da na spornoj površini postoji bilo kakva prometna (bilo vertikalna ili horizontalna) signalizacija, koja bi ukazivala da se radi o prostoru namijenjenom odvijanju cestovnog prometa. Također prigovara odluci o troškovima postupka.

3. Protiv citirane presude u odnosu na odbijajući dio pod toč. III. izreke žalbu je izjavio tuženik pobijajući je zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predložio da se žalba uvaži i preinakom prvostupanjske presude u pobijanom dijelu tuženiku priznaju troškovi postupka u cijelosti, osim u odnosu na podnesak od 6. veljače 2020. Smatra da je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da istome ne pripada trošak postupka u odnosu na podneske od 15. lipnja 2021., 2. srpnja 2021. i 28. srpnja 2021. s obrazloženjem da isti ne prileže spisu. Tuženik je zahtjev za naknadom parničnih troškova podnio sudu 19. travnja 2022., pa kako je glavna rasprava zaključena 6. svibnja 2022. sud prvog stupnja je bio dužan naložiti tuženiku zahtjev za naknadu troškova urediti odnosno ispraviti.

4. U odgovoru na žalbu tuženik je naveo da tužiteljica pogrešno ističe da je prvostupanjski sud utvrdio da bi neposredno i putem svojih pravnih prednika kao vlasnica nekretnina čest. zem. 5282/ 17 u naravi kuća i dvorište površine 427 m², čest. zem. 5282/18 u naravi dvorište površine 31 m² i čest. zem. 5282/19 u naravi zgrada mješovite uporabe i dvorište površine 184 m², upisane u zk. ul. 9477 k.o. Pula, kao pošten posjednik izvršavala sadržaj prava služnosti prolaza pješice i vozilima preko nekretnine tuženika čest. zem. 5282/24. Tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila tako da se traži priznanje služnosti u precizno određenoj površini na skici lica mjesta br. 3 od 19. svibnja 2021. koju je sačinio vještak prema kojoj se traži prilaz (skretanje ulijevo) prema garaži na kbr. 26E na čest. zem. 5282/19., iako je iskazivala: "Idejni projekt za današnju garažu napravili su 2003., lokacijsku su dobili 2004. i te iste godine su napravili današnju garažu, a tu je prije toga bila lišijera i sanitarni čvor". Slično iskazuje i suprug tužiteljice I. N.: "Na mjestu gdje je danas garaža prije je tu bila neka lišijera i wc." Od izgradnje garaže do podnošenja tužbe nije protekao rok od 20 godina, pa sukladno čl. 229 st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01,79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZV) nije stekla služnost u pogledu ucrtanog skretanja u garažu. Ulica … se proteže preko čestice čest. zem. 5282/5 kao slijepi odvojak te završava na toj međi s čest. zem. 5282/24. Nakon 15 m, odnosno ovog dijela čest. zem. 5282/24 na kojem tužbom tužiteljica svojata služnost, se nalazi ograda – portun. Stoga se do te ograde može ulicom pristupiti samo nekretninama tužiteljice, a kroz ogradu do kuća sagrađenih na poslužnoj nekretnini u tužbi čest. zem. 5282/24. Iz navedenog proizlazi da se ne radi o cesti, nego pristupu ulici u privatnom vlasništvu, kojim se pristupa čest. zem. 5282/24, i ne koristi se za druge svrhe. Tuženik je stekao poslužnu nekretninu 2015., bez upisane služnosti puta, te mu se prema čl. 230. ZV ne može suprotstavljati onaj tko prethodno nije upisao svoje pravo na nekretnini. Tuženiku kod stjecanja nekretnine nije bilo nepoznato da dio nekretnine čini i put od 107 m², ali je iz geodetske podloge za UPU M. S. vidljivo kuda vodi taj put, odnosno da nije cesta, da nakon ovog spornog dijela čest. zem. 5282/24 prolazi kroz ogradu (portun) na utuženoj poslužnoj nekretnini te blago skreće desno do nekad ulaza u kamenolom, a sada obraslu ogradu i šumu na očito dugotrajno nekorištenom prolazu. Kao što i žaliteljica navodi, "put" nije "cesta", pa put može biti privatan način uporabe nekretnine, kao pristup od javne prometnice do zgrade na čestici. Stoga to što od 1346 m² dio od 107 m² (8%) ima upisan način uporabe "put", tuženik nije mogao znati koji je to dio nekretnine, sve i da je imao pristup geodetskoj podlozi.

5. Žalbe nisu osnovane.

6. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju žalitelji ukazuju u žalbama, jer pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama i može se ispitati.

7. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je utvrđenje prava stvarne služnosti provoza i prolaza pješice temeljem dosjelosti u korist nekretnina tužiteljice oznake čest. zem. 5282/18 u naravi dvorište, površine 31 m2 i čest. zem. 5282/19 u naravi zgrada mješovite uporabe i dvorište, površine 184 m2, upisane u zk. ul. 9477 k.o. k.o. Pula, a na teret dijela čest. zem. 5282/24 u naravi put, izgrađeno zemljište i dvorište, površine 1346 m2 upisana u zk. ul. 20448 k.o. Pula.

9. Pred sudom prvog stupnja utvrđeno je slijedeće:

- da je tužiteljica vlasnica oznake čest. zem. 5282/18 u naravi dvorište, površine 31 m2 i čest. zem. 5282/19 u naravi zgrada mješovite uporabe i dvorište, površine 184 m2, upisane u zk. ul. 9477 k.o. P., a na teret dijela čest. zem. 5282/24 u naravi put, izgrađeno zemljište i dvorište, površine 1346 m2 upisana u zk. ul. 20448 k.o. P.,

- iz iskaza saslušanih svjedoka i tužiteljice, koji su u bitnome suglasno iskazivali i koji su u skladu sa ostalim dokazima u spisu, koje sud prvog stupnja prihvaća kao objektivne i životno logične, utvrđeno je da se obitelj tužiteljice na današnju adresu …, doselila 1958., da su se u početku tužiteljica i njezina obitelj koristile spornim dijelom za pristup svojoj nekretnini pješice, a od 1982. i automobilom, da je prvotno to bio bijeli put koji je kasnije asfaltiran, da se osim tužiteljice, spornim dijelom nekretnine u vlasništvu tuženika, dugi niz godina koriste i treće osobe. Ranije da se sporni dio koristio za pristup kamenolomu, zatim kućama na kućnom broju …, …, za pristup naselju F., vrtovima i dr., da tužiteljici, a i saslušanim svjedocima, nikada nitko nije branio da tuda prolaze i da tužiteljica nije imala razloga posumnjati da je to u vlasništvu tuženika,

- na uviđaju na licu mjesta održanom dana 14. travnja 2021. utvrđeno je da se do nekretnine u vlasništvu tužiteljice pristupa sa glavne prometnice čest. zem. 5199/1, skretanjem na sporednu cestu gledano u smjeru autokampa S. desno, preko čest. zem. 5282/5., koja je u naravi asfaltirana cesta koja s lijeve i desne strane ima dijelom zeleni pojas i nastavlja se na čest. zem. 5282/24, između navedenih nekretnina u naravi nije vidljiva međašna oznaka već sa spornom dijelom do portuna ….. čini jednu cjelinu. Asfaltirani put proteže se do portuna dvorišta zgrada koje imaju brojeve …... Utvrđeno je da se na dijelu nekretnine tuženika koji je predmet spora nalazi šaht i ormarić telefona, stup koji nosi telefonske instalacije i šaht grada P. u kojem se nalazi kanalizacija, voda i struja. Vještak je naveo da je dio nekretnine tuženika oznake čest. zem. 5282/24, koji je predmet spora, put, dok se iza portuna nalaze dva izgrađena zemljišta i dvorište,

- u svom nalazu i mišljenju vještak mjerničke struke T. V. iz V. d.o.o. naveo je da je čest. zem. 5282/24 upisana kao dvorište, put i izgrađeno zemljište ukupne površine 1346 m2. U naravi predstavlja zgradu kućni br. 22, zgradu kućni br. 24 i dvorište sa južne i zapadne strane definirano zgradama, ogradnim zidovima i portunom — ulazom u posjedu tuženika. Dio čest. zem. 5282/24 u naravi asfaltirana površina sastavni je dio ulice … koja se nastavno proteže po čest. zem. 5282/5 i čest. zem. 5199/1. Na asfaltiranoj površini na čest. zem. 5282/24 nalazi se šaht, ormarić i stup telefonskih instalacija te šaht kanalizacije, vode i struje. Tužiteljica drži u posjedu čest. zem. 5282/17, čest. zem. 5282/18 i čest. zem. 5282/19 u naravi kuća, kućni br. 26, zgrada mješovite uporabe kućni br. 26E i dvorište, da se garažna vrata nalaze na granici čest. zem. 5282/19 sa čest. zem. 5282/24, da postoji portun — ulaz sa čest. zem. 5282/24 na čest. zem. 5282/18 i čest. zem. 5282/17, da je na skici lica mjesta sporna površina označena točkama A-B-C-D-A i markirana oker bojom,

- vještak se očitovao na primjedbe tuženika navodeći da je u nalazu jasno istaknuto da su u vlasništvu tužiteljice i nekretnine oznake čest. zem. 5282/18 i čest. zem. 5282/19, pješački pristup na ulazu kućni broj 26 nije bio predmet uviđaja, a istom se pristupa na čest. zem. 5281/1, koja nekretnina je također u vlasništvu tužiteljice, a obzirom na stanje na licu mjesta tog dijela, vidljivo na fotografijama koje prileže nalazu i mišljenju, nije vidljiva razlika između čest. zem. 5282/5 u naravi javno dobro i spornog dijela nekretnine tuženika čest. zem. 5282/24 i

- iz izvatka iz zemljišnih knjiga, rješenja S. uprave P., Ugovora o prodaji, izvatka iz matične knjige rođenih, smrtnog lista, rješenja o nasljeđivanju, Ugovora o darovanju, utvrđeno je da se čest. zem. 2582/18 i čest. zem. 2582/19 k.o. P. od 1958. nalaze u vlasništvu i posjedu tužiteljice i njezine obitelji.

10. Odredbom čl. 229. ZV propisano je da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (stavak 1.), a ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (stavak 2.).

11. Prema čl. 230. ZV pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na temelju zakona. Člankom 243. ZV propisano je da služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost.

12. Na temelju izvedenih dokaza sud prvog stupnja je utvrdio da sporni dio zemljišta čest. zem. 2582/24 k.o. P. dugi niz godina, ima funkciju puta. Navedeno proizlazi iz izgleda toga dijela zemljišta budući da se radi o asfaltiranoj površini na kojoj se nalazi infrastruktura (kanalizacija, struja, voda, ormarići, stupovi rasvjete i dr.) te se nastavlja na nekretninu čest. zem. 5282/5 k.o. P. koja u naravi je ulica … i predstavlja javno dobro, zajedno s kojom sporni dio čest. zem. 5282/24 k.o. P. čini jednu cjelinu, prihvaća iskaze saslušanih svjedoka i tužiteljice koji su u bitnome identično iskazivali da se predmetni put, ranije bijeli, danas asfaltirani koristio za potrebe kamenoloma, prolaza do vrtova, do naselja F., kasnije, a i danas i kao pristup do kućnih brojeva ulice …... Osim navedenog i u zemljišnim je knjigama sporna nekretnina upisana između ostalog i kao put, pa da tuženiku u trenutku stjecanja sporne nekretnine nije moglo ostati nepoznato da sporni dio čest. zem. 5282/24 k.o. P. predstavlja put. 13. Međutim, iako je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo tuženika, da ista na spornom dijelu koji je na skici sudskog očevida označen slovima A-B-C-D predstavlja nerazvrstanu cestu u smislu odredbe čl. 98. ZC, a ranije Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine", broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12) te da nerazvrstana cesta po čl. 101. st. 1. ZC koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava.

14. Slijedom navedenog, kako tužiteljica traži utvrđenje prava stvarne služnosti na dijelu nekretnine tuženika čest. zem. 5282/24 upisana kao dvorište, put i izgrađeno zemljište, ukupne površine 1346 m2 k.o. P., kojim se osim tužiteljice dugi niz godina koriste i treće osobe, na kojem dijelu se nalazi i javna infrastruktura (kanalizacija, voda, struja) iako je u postupku utvrđeno da tužiteljica više od dvadeset godina prolazi spornim dijelom pješice i kolima i da navedena činjenica tuženiku nije mogla ostati nepoznata, sud prvog stupnja odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan s obzirom da se radi o dijelu nekretnine tuženika koji predstavlja nerazvrstanu cestu – javno dobro u općoj uporabi na kojem dijelu se ne može steći pravo služnosti.

15. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća činjenična utvrđenja i pravne zaključke suda prvog stupnja u pogledu neosnovanosti tužbenog zahtjeva tužiteljice s obzirom na utvrđenje da se radi o nerazvrstanoj cesti koja je temeljem Zakona o cestama u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, bez obzira na činjenicu upisa tuženika kao vlasnika u zemljišnim knjigama.

16. Prema čl. 98. st. 1. ZC propisano je da su nerazvrstane ceste one koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim Zakonom i drugim propisima.

17. Prema čl. 100. ZC nerazvrstanu cestu čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze, te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu, građevna čestica odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojem su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluge vozačima i putnicima, zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odražavanje ceste, širine prema projektu ceste, prometna signalizacija i oprema za upravljanje i nadzor prometa, javna rasvjeta i oprema, dok je prema čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

18. Prema čl. 131. st. 1. ZC ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog Zakona postaju nerazvrstane ceste.

19. Bez obzira na činjenicu što tuženik tvrdi da je vlasnik navedene nekretnine i da mu nije bilo poznato što je ista u naravi, odnosno da mu je bilo nepoznato da sporni dio nekretnine koristi ne samo tužiteljica osobno i putem svojih prednika već i treće osobe što je vidljivo iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka, s obzirom na upis naravi nekretnine u katastru i zemljišnim knjigama, očito je da tuženiku nije mogla ostati nepoznata činjenica koja upućuje u koju svrhu se nekretnina koristila, posebno da je prije stjecanja vlasništva tuženika ista bila kamenolom, odnosno da se radi o nekretnini u općoj uporabi, a ne o privatnom vlasništvu. Naime, formiranjem te nekretnine kao puta, vlasništvo tuženika ili njegovog prednika je faktički prestalo i temeljem zakona postalo vlasništvo jedinice lokalne samouprave (pa tako odluke Rev-1396/10; Revt-298/15; Rev-807/18; Rev-2413/18 te odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-76326/2011 od 7. veljače 2017.).

20. Stoga je po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice s obrazloženjem da se na nekretnini koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi ne mogu stjecati stvarna prava.

21. Slijedom navedenog valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i temeljem čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi presudu suda prvog stupnja u toč. I., II. i dijelom pod toč. III. izreke kojom je naloženo tužiteljici da tuženiku naknadi parnični trošak u visini od 7.500,00 kuna.

22. U odnosu na žalbu tuženika koja je izjavljena na odbijajući dio u odnosu na toč.

III. izreke valja navesti da je sud prvog stupnja o troškovima postupka pravilno odlučio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP, te nije počinio bitnu povredu odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 109. st. 1. ZPP jer nije bio dužan pozvati tuženika na ispravak troškovnika u situaciji kada je po mišljenju tuženika isti bio nerazumljiv. Naime, stranka, naročito ona koja je zastupana po punomoćniku iz redova odvjetnika mora voditi računa o tome da li je podnesak uredno dostavljen sudu, pa ukoliko utvrdi da je došlo do propusta u dostavi, po potrebi istoga ponoviti, jer kontrola potpunosti troškovnika nije zadaća suda.

23. Stoga je žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu i temeljem čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi presudu suda prvog stupnja u odnosu na odbijajući dio toč. III. izreke.

24. Tuženiku nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu, jer isti po ocjeni ovog drugostupanjskog suda nije bio nužan u ovoj fazi postupka.

U Zadru, 5. listopada 2022.

Predsjednik vijeća

Igor Delin, v.r.