REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-9173/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D. K., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 8. kolovoza 2022., broj: 65. Pp-2715/2022, u sjednici vijeća održanoj dana 5. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. D. K. i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
II. Na temelju članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. D. K. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna/26,54 eura[1] (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa) u roku 15 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 8. kolovoza 2022., broj: 65. Pp-2715/2022, proglašen je krivim okr. D. K., da je na način činjenično opisan u izreci prvostupanjske presude počinio prekršaj iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbi o ublažavanju izrečena kazna zatvora u trajanju od 12 dana, u koju se uračunava vrijeme oduzimanja slobode prema Izvješću o uhićenju od 25. srpnja 2022. do 26. srpnja 2022., kao 2 dana pa je okrivljeniku preostalo za izdržati kaznu zatvora u preostalom trajanju od 10 dana.
1.1. Istom presudom, na temelju članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okr. D. K. izrečena je zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja bivše supruge B. Ž., OIB xxxxx iz B. Z. xx, u trajanju od 6 mjeseci, pa se zabranjuje okrivljeniku približavanje B. Ž. na udaljenost manju od 20 metara na području Republike Hrvatske.
1.2. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, okr. D. K. obvezan je na naknadu istih u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. D. K. osobno je pravodobno podnio žalbu, naznačujući da se žalbi zbog odluke o kazni, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o izrečenoj kazni zatvora, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava. Pri tome nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenik ističe da je točno da je poruke slao pod utjecajem alkohola, što je i priznao, ali da smatra da poslane poruke ne mogu prouzročiti strah, da te poruke jesu bile bezobrazne i prostačke ali da njima nije prijetio.
6. Međutim, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica koja čine obilježja djela prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
6.1. Žalbeni navodi okrivljenika u kojima navodi da riječima koje je izgovorio nije kod bivše supruge B. Ž. izazvao strah odnosno da nije prijetio nisu osnovani. Naime, potpuno je irelevantno da li je okrivljenik izgovorenim riječima kojim je počinio psihički oblik nasilja u obitelji kod oštećene izazvao strah obzirom da je za ostvarenje bitnih obilježja djela koje mu se stavlja na teret dovoljno da je kod žrtve nasilja izazvana uznemirenost ili povreda dostojanstva kao posljedica počinjenog djela. O izazvanoj posljedici oštećena B. Ž. je uvjerljivo i životno iskazivala da je ponašanje okrivljenika kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti, a ujedno i povredu dostojanstva. Osim toga, potrebno je istaknuti da je osjećaj straha usko povezan s osjećajem uznemirenosti.
6.2. Stoga, po ocjeni ovog suda, nema mjesta nikakvoj dvojbi glede odlučnih činjenica i postojanja krivnje okrivljenika pa žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
7. Žaleći se zbog odluke o izrečenoj kazni zatvora okrivljenik ističe da će mu bezuvjetna kazna zatvora prouzročiti otkaz ugovora o radu, a ostankom bez posla njegova će djeca ostati bez dužnog uzdržavanja, a što nije u interesu djece. Osim toga, ističe da se samostalno javio na liječenje radi problema sa alkoholom (o, čemu prilaže relevantnu dokumentaciju) te da je liječenje u dnevnoj bolnici nužno za uspjeh liječenja pa da će mu izdržavanjem kazne zatvora propasti mogućnost da se izliječi od alkoholizma, a da je upravo konzumacija alkohola uzrok njegovom neprimjerenom ponašanju. Iz tih razloga moli da mu se izrekne uvjetna osuda.
7.1. Međutim, razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj kazni zatvora, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja tog suda o činjenicama koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja, i te su okolnosti, po mišljenju ovog suda, pravilno ocijenjene.
7.2. Naime, sama težina prekršaja odnosno kriminalna količina u ponašanju okrivljenika koja ukazuje na izrazitu drskost, bezobzirnost u biranju nepristojnih i vulgarnih riječi okrivljenika, kao i da se dosadašnjim kažnjavanjem nije ostvarila svrha kažnjavanja, otklonjena je mogućnost izricanja blaže kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, odnosno izricanjem mjere upozorenja – uvjetne osude, kako se to sugerira u žalbi. Pritom svakako treba imati na umu da je za inkriminirani prekršaj propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje 15 dana pa je očigledno da je prvostupanjski sud, izričući kaznu zatvora ispod zakonom propisanog minimuma, u dovoljnoj mjeri vodio računa o svim okolnostima relevantnim za odmjeravanje kazne.
7.3. Nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika da izdržavanjem kazne zatvora neće biti u mogućnosti nastaviti liječenje od alkoholne ovisnost koje je započeo, obzirom da sukladno članku 111. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ broj 14/21.), okrivljenik će prilikom prijama na izdržavanje kazne zatvora imati mogućnost opisati svoje zdravstveno stanje te će mu u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem biti pružene sve potrebne mjere sukladno pravilima medicinske struke.
8. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka i po ocjeni ovog suda, plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle, blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika kao niti uzdržavanje osoba koje su eventualno dužni uzdržavati.
9. Slijedom navedenog, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 5. listopada 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić,v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, žrtvu i tužitelja.
