Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 12 Gž R-165/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Dubravki Bosilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. M. iz P. D., OIB:... zastupan po punomoćniku B. R., odvjetniku u I., protiv tuženika R. H., M. u. OIB:... zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi isplate, povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pr-310/2015 od 27. srpnja 2022., dana 4. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj: Pr-310/2015 od 27. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod toč. I. odbijen je prijedlog tužitelja za ponavljanje postupka kao neosnovan, toč. II. izreke naloženo je tužitelju da u roku od 15 dana isplati parnični trošak od 4.000,00 kn u korist R. H.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu podnosi tužitelj iz svih zakonskih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se žalba usvoji, pobijano rješenje preinači na način da se njegov prijedlog za ponavljanje postupka usvoji uz dosudu troškova žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

3. Obrazlažući pobijano rješenje sud navodi da je pred Općinskim sudom u Imotskom u ovoj pravnoj stvari u postupku br. Pr-310/15 zaključena sudska nagodba 24. studenog 2015. između tužitelja zastupanog po punomoćniku I. D. odvjetniku iz I. i zakonskog zastupnika tužene, kojom nagodbom je obuhvaćeno razdoblje od siječnja 2006. do listopada 2013. za isplatu na ime uvećanja plaće s osnova rada u turnusima na pograničnim i međunarodnim prijelazima. Podneskom od 7. ožujka 2018. tužitelj podnosi prijedlog za ponavljanje prethodno navedenog postupka u kojem je zaključena sudska nagodba, kao razlog navodeći da je njegov punomoćnik zaključio nagodbu i za period za koji nije imao punomoć obzirom je u postupku bila zatražena razlika plaće samo do uključivo mjeseca prosinca 2008. Nakon uvida u spis Pr- 310/15 Općinskog suda u Splitu (ranije Pr-515/12 Općinskog suda u Imotskom) i spis Pr-483/18 te saslušanja tužitelja i svjedoka I. D., sud odbija prijedlog tužitelja uz obrazloženje da se sudska nagodba tretira kao građansko pravni ugovor i ne može se poistovjetiti sa pravomoćnom sudskom presudom, već stranka koja smatra da sudska nagodba ima nedostataka koji utječu na njezinu valjanost može tužbom tražiti utvrđenje njezine ništetnosti ali ne može se pobijati niti žalbom niti prijedlogom za ponavljanje postupka. U potvrdu svoga stava sud se poziva na brojnu praksu županijskih sudova te Vrhovnog suda RH.

4. Pobijajući osporeno rješenje u žalbi tužitelj je stava da sudska nagodba predstavlja institut procesnog prava pa je kao takva i podobna da se po pravilima procesnog prava traži ponavljanje postupka u kojem je nagodba zaključena.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6.U ovom postupku tužitelj traži ponavljanje postupka koji je dovršen zaključenjem sudske nagodbe između stranaka. Pravilno sud prvog stupnja navodi da sudska nagodba ima karakteristike i građanskopravnog ugovora i parnične radnje. Bez obzira na njezine procesno pravne učinke (npr. njome pravomoćnog okončanja parnice, sudska nagodba je procesna smetnja za vođenje istovjetne parnice među istim strankama), ista se ne može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima pa tako niti prijedlogom za ponavljanje postupka koji je pravomoćno dovršen zaključenjem sudske nagodbe. Zakon o parničnom postupku u odredbama o ponavljanju postupka ne predviđa mogućnost pobijanja sudske nagodbe prijedlogom za ponavljanje postupka. Naime čl. 421. st. 1. ZPP-a izričito navodi da se postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti iz razloga navedenih u toj zakonskoj odredbi. Stav da je sudska nagodba osim što ima određene procesno pravne učinke ujedno i ugovor kojim stranke uređuju svoje građanskopravne odnose kojima mogu slobodno raspolagati i da ista u odnosu na tužitelja postoji kao ugovor koji ga obvezuje prema drugoj ugovornoj strani te može biti samo predmet tužbenog zahtjeva, zauzeo je i Vrhovni sud RH u odluci Rev- 331/93 od 14. travnja 1993.

8. Prema prethodno navedenom ovaj sud je suglasan sa stavom suda prvog stupnja da se ne može tražiti ponavljanje postupka u sporu koji je pravomoćno dovršen zaključenjem sudske nagodbe između stranaka zbog čega je valjalo odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje osnovom čl. 380. st. 2. ZPP-a.

Varaždin, 4. listopada 2022.

Sutkinja

Dubravka Bosilj v.r.