Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-1415/2022-2

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sudcu tog suda Marku Pribisaliću kao sudcu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja: 1. M. S. iz Njemačke, OIB ..., i 2. A. P. iz K., OIB ..., koje zastupa punomoćnik N. M., odvjetnik u K. i protustranaka; 1. B. G. iz S., OIB ..., 2. J. N. iz K., OIB ..., 3. A. G. iz S., OIB ..., 4. S. G. iz K., OIB ..., 5. B. C. iz K., OIB ..., 6. V. G. iz H. L., OIB ..., 7. J. B. iz K., OIB ... i 8. malodobne M. D. iz S., OIB ..., koju zastupa majka i zakonska zastupnica M. D. iz S., radi razvrgnuća i diobe suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj 7 R1- 196/2021-45 od 28. ožujka 2022., dana 5. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba, ukida se rješenje Općinskog suda u sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj 7 R1-196/2021-45 od 28. ožujka 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Naređuje se novu raspravu održati pred drugim sudcem pojedincem prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"Odbacuje se prijedlog 1.predlagateljice M. S. i 2.predlagateljice A. P., radi razvrgnuća suvlasništva nekretnina."

2 Protiv prvostupanjskog rješenja žale se predlagatelji pobijajući rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga iz članka 353 stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,96/08, 132/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje u tekstu ZPP), sadržajno predlažući rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3 Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je utemeljena.

5. Prema stanju u spisu predmeta proizlazi kako je rješenjem prvostupanjskog suda od 12. svibnja 2022. (list 159 spisa) utvrđeno da je postupak prekinut (odnosno odlučeno kako se postupak prekida) u odnosu na raniju protustranku S. S. (rođena N.) iz S., OIB ..., s obzirom da je navedena umrla 31. ožujka 2022. Stoga, u ovom žalbenom stadiju postupka, u odnosu na tu protustranku nije odlučivano i S. S. (rođena N.) nije navedena kao stranka u postupku.

6 Nadalje, rješenjem ovog drugostupanjskog suda broj Gž-264/2021-2 od 30. studenoga 2021. ukinuto je rješenje Općinskog suda u sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj 7 R1-164/2016-32 od 20. studenoga 2020., kojim je bilo odlučeno kako se obustavlja predmetni izvanparnični postupak, i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. S obzirom da se radi o izvanparničnom postupku u kojemu je predmet odlučivanja po žalbi procesna odluka, kao i da je spomenutim drugostupanjskim rješenjem već jednom ukinuta prvostupanjska procesna odluka, to sukladno članku 366. a ZPP-a, ovaj sud u ovom žalbenom stadiju postupka nije vezan zabranom dvostrukog ukidanja prvostupanjskog rješenja. 7 Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako je prvostupanjski sud, postupajući prema uputi drugostupanjskog suda, pozvao predlagateljice urediti prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva i to rješenjem od 30. prosinca 2021. i vratio punomoćniku predlagatelja prijedlog, odnosno pozvao punomoćnika radi ispravka i dopune tog prijedloga, a podneskom od 17. ožujka 2022. predlagateljice su navele kako specificiraju zahtjev koji glasi: "Prema elaboratu D. S. iz G. d.o.o. O.

, kč.br. 691/1 iz elaborata treba pripasti M. M. do crvene linije, a od crvene linije formira se nova kč.br. 691/4 i 690/3 te 690/2 koje trebaju pripasti na jednake dijelove A. P. i M. S., a preostali dio 690/1 A. P. Preostale katastarske čestice trebaju ostati u suvlasništvu ostalih suvlasnika prema njima pripadajućim dijelovima, osim A. P., M. S. i M. M. koje iz toga treba izostaviti."

8. Zbog navedenog prvostupanjski sud zaključuje kako prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva nekretnina nije ispravljen i dopunjen i nije sačinjen "na zakonom propisani način", odnosno kako predloženi način razvrgnuća nije određen u skladu s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o zemljišnim knjigama, a koji prijedlog za slučaj da bude usvojen treba biti provediv u zemljišnoj knjizi, kao i da geodetski elaborat na kojeg se pozivaju predlagateljice nije prihvaćen niti potpisan od strane svih suvlasnika, a svi suvlasnici se nisu suglasili s predloženim načinom diobe. Stoga sud prvog stupnja smatra da je prijedlog razvrgnuća suvlasništva od 17. ožujka 2022. nepotpun i neodređen, a da je posebno nejasan dio prema kojem je kč.br. 691/1 imao pripasti M. M., jer M. M. nije u podnesku označen niti kao predlagatelj, a niti kao protustranka, a sudu nisu dostavljeni drugi podatci za stranku M. M., a niti su predlagateljice dostavile dokaz da je M. M. suvlasnik predmetnih nekretnina te je prijedlog odbačen.

9. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj sud pronalazi kako je pobijanim rješenjem počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju izravno ukazuje žalba jer se rješenje ne može ispitati budući da ne sadrži jasne i prihvatljive razloge o svim odlučnim činjenicama.

10. Naime, utemeljeno žalitelji navode kako je prvostupanjski sud pogrješno zaključio kako predloženo razvrgnuće suvlasništva nije u skladu sa zakonskim odredbama, a da pritom i nije uopće utvrđivao niti je cijenio sve činjenice na kojima se takav zaključak može temeljiti.

11. Člankom 48. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novne“, bro

91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP) propisano je da kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje o izvanparničnom postupku ako zakon ne određuje drukčije.

12. Iz članka 50. stavak 1. ZVDSP-a proizlazi da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom dijelu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Iz stavka 2. ovog članka proizlazi da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1., djeljive pokretne stvari dijelit će fizički, a nekretnine geometrijski. Konačno, člankom 50. stavak 4. ZVDSP-a propisano je da ako dioba iz stavka 2. tog članka nije moguća, a da se znatno umanji vrijednost sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podjeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

13. U smislu paragrafa 267. i paragrafa 268. negdašnjeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, a koja odredba se primjenjuje kao pravno pravilo temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“, broj 73/91), na zahtjev suvlasnika, sud će u izvanparničnom postupku odlučiti hoće li se i kako provesti dioba zajedničke stvari i zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i o pravu suvlasništva i o veličini suvlasničkih dijelova, a ako bilo koji suvlasnik ospori ta pitanja, a ne može se o tomu postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom uputiti u parnicu. Prema paragrafu 270. spomenutog Zakona sud je dužan na raspravu o zahtjevu za diobu pozvati suvlasnike kao i imatelje prava služnosti i drugih stvarnih prava koji po propisima građanskog prava mogu zahtijevati da se njihova prava pri diobi uzmu u obzir i da se odluči o vršenju tih prava poslije diobe.

14. U okolnostima konkretnog slučaja, prema shvaćanju ovog suda, kada predlagateljice zahtijevaju fizičku diobu stvari (geometrijsku diobu jedne nekretnine) i pritom se pozivaju, odnosno diobu predlažu prema određenom geodetskom elaboratu, nema mjesta zaključku da bi se radilo o prijedlogu koji nije u skladu sa zakonom i koji nije provediv u zemljišnoj knjizi, kako to pogrješno drži prvostupanjski sud. Naime, predlagateljice mogu predlagati i postaviti određeni zahtjev za geometrijsku diobu nekretnine (pa i taj zahtjev temeljiti na već urađenom geodetskom elaboratu), a upravo u predmetnom izvanparničnom postupku treba utvrditi je li takav prijedlog među strankama sporan i je li u skladu s citiranim odredbama ZVDSP-a i u tom pogledu po potrebi izvesti određene dokaze. U konkretnom slučaju, kako je navedeno, prvostupanjski sud te činjenice nije utvrdio, a bez jasnog i nedvojbenog utvrđenja svih tih činjenica nije moguće niti donijeti zakonitu odluku.

15. Nadalje, radi otklanjanja svih nejasnoća, prvostupanjskom sudu valja i ovdje ponoviti kako, sukladno paragrafu 268. negdašnjeg "Zakona o sudskom vanparničnom postupku" da bi se u izvanparničnom postupku moglo razvrgnuti suvlasništvo, među suvlasnicima moraju biti nesporni predmet diobe i opseg zajedničke stvari ili imovine, zatim pravo vlasništva pojedinih suvlasnika i veličina njihovih alikvotnih dijelova. U predmetnom slučaju postojala je suglasnost stranaka u pogledu predmeta diobe u jednom dijelu, odnosno postoji suglasnost o diobi određenih nekretnina, dok u pogledu drugog dijela imovine takva suglasnost ne postoji, no predlagateljice očito sada predlažu diobu jedne nekretnine. Prvostupanjski sud je dužan nedvojbeno utvrditi navedene okolnosti i to o kojem dijelu predmetne imovine (o kojim nekretninama) među strankama ne postoji spor, a samo u dijelu u kojemu protustranke osporavaju predmet diobe ili osporavaju pravo suvlasništva predlagateljima, potrebno bi bilo predlagatelje uputiti pokrenuti parnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva.

16. Iz svega navedenog proizlazi kako je kod donošenja pobijanog rješenja počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP- a, a na što ukazuje i žalba te je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. ZPP- a, valjalo uvažiti žalbu, rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

17. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedene bitne povrede, utvrditi o kojem dijelu predmetne imovine među strankama ne postoji spor i je li u tom dijelu predloženi način diobe u skladu s citiranim zakonskim odredbama, odnosno o kojim nekretninama bi možebitno protustranke osporavale predmet diobe ili pravo suvlasništva predlagateljima te pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu zakonitu odluku.

18. Temeljem članka 371. ZPP-a naređeno je novu raspravu održati pred drugim sudcem pojedincem prvostupanjskog suda.

19. Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 5. listopada 2022.

Sudac:

Marko Pribisalić, v. r.