REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 259/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AT, OIB [osobni identifikacijski broj], ČT, OIB [osobni identifikacijski broj], TT, OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice LT, OIB [osobni identifikacijski broj], te ĐT, OIB [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice LT, OIB [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa], i svi zastupani po punomoćniku Mihaelu Acalinoviću, odvjetniku u Visu, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola poslovni broj Gž-1341/2018-2 od 11. ožujka 2019. kojom su preinačeni presuda i rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5223/2016-27 od 29. lipnja 2018., u sjednici održanoj 4. listopada 2022.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom prihvaćan tužbeni zahtjev te je utvrđeno da su tužitelji ĆT i ČT suvlasnici za 1/4 dijela, a prednica ostalih tužiteljica LT za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] i to u dijelu koji je u nalazu vještaka mjernika Rajka Radišića "U [adresa], veljača 2014. godine", a koji nalaz čini sastavnim dio prvostupanjske presude, prikazan i omeđen crvenom bojom i slovima D-F-J-G-D u površini od 494 m², a ujedno je određeno da će se u zemljišnoj knjizi izvršiti upis prava vlasništva na tužitelje u naprijed opisanim dijelovima i opsegu predmetne nekretnine, sve uz istovremeno brisanje svakog takvog prava s imena tuženika Općine Viške, Grada Visa ili pak Republike Hrvatske. Prvostupanjskim je rješenjem obvezana tuženica naknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu 51.307,00 kuna s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.
2. Drugostupanjskom je presudom preinačena prvostupanjska presuda na način da je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, dok je rješenjem preinačena odluka o trošku te je naloženo tužiteljima naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 20.000,00 kuna, a odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 51.307,00 kuna sa zateznim kamatama. Ujedno je tužiteljima naloženo naknaditi tuženici trošak žalbenog postupka u iznosu od 5.000,00 kuna.
3. Protiv drugostupanjske presude redovnu reviziju na temelju odredbe članka 382. stavka 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/1, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), podnose tužitelji pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se drugostupanjska presuda preinači odbijanjem žalbe tuženice i potvrđivanjem prvostupanjske presude.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija nije osnovana.
6. Revizijski je sud, u skladu s odredbom članka 392.a ZPP, u povodu revizije ispitao pobijane odluke samo u dijelu koji se pobija revizijom i samo u granicama razloga odrođeno navedenih u reviziji.
7. Iako su revidenti reviziju podnijeli i zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, oni u reviziji određeno ne ukazuju ni na jednu bitnu povredu, kako onu iz članka 354. stavka 2. ZPP, tako ni na onu iz članka 354. stavka 1. ZPP. U takvim okolnostima nije bilo mjesta ispitivanju revizije zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka.
8. Predmet je postupka zahtjev tužitelja za utvrđenje da su oni (su)vlasnici dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označen u nalazu vještaka mjernika Rajka Radišića iz veljače 2014. slovima D-F-J-G-D i omeđen crvenom bojom.
9. Sud je prvog stupnja prihvatio zahtjev tužitelja nakon što je utvrdio:
- da su se tužitelji prije podnošenja tužbe obratili tuženici radi mirnog rješenja spora,
- da je predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske,
- da je prednicima tužitelja, braći A i ST, priznato na jednake dijelove vlasništvo predmetne nekretnine u površini od 12.000 m² odlukom Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Visu br. 480-A1947 od 31. ožujka 1948.,
- da su tužitelji i njihovi prednici upisani kao suposjednici predmetne nekretnine od osnutka katastarske evidencije,
- da je predmetna nekretnina u dijelu u kojem se u ovom postupku traži utvrđenje prava vlasništva u nalazu vještaka za geodeziju Rajka Radišića označena slovima D- F-J-G-D i omeđena crvenom bojom, površine 494 m², u naravi zaobilazna makadamska cesta,
- da su prije ovog postupka tužitelji pokrenuli parnični postupak koji se pred prvostupanjskim sudom vodio pod brojem P-7407/09 kojim su tražili utvrđenje prava vlasništva na cijeloj čestici 5933/5 k. o. [katastarska općina], osim u predmetnom dijelu,
- da je u tom postupku utvrđeno da su pokojni prednici tužitelja, pok. A i PT, utvrđeni kao obrađivači niza zemljišta među kojima je bila i sporna čest. zem. [katastarska čestica], da su tužitelji dokazali da su nasljednici istih, da su i svjedoci saslušani u tom postupku, a što su stranke prihvatile da se koristi u ovom postupku, iskazali kako su braća PT samostalno i neosporavano od trećih osoba na predmetnom zemljištu koje su koristili kao poljoprivredno zemljište obrađivali vinograd, uzgajali razno povrće, brali plodove voćaka te sjekli drva,
- da se kod Ureda državne uprava Splitsko-dalmatinske županije Službe za imovinskopravne poslove Ispostava Vis vodi postupak izvlaštenja nekretnina radi izgradnje zaobilaznice Grada Visa, da je priložena kompletna dokumentacija sukladno Zakonu o izvlaštenju, da je za predmetnu cestu bila izdana lokacijska, zatim građevinska dozvola, ali je u međuvremenu lokacijska poništena te je u tijeku izdavanje nove.
10. Drugostupanjski je sud preinačio prvostupanjsku presudu primjenom odredbe članka 373.a stavka 1. točke 2. ZPP nakon što je utvrdio da je na spornom dijelu predmetne nekretnine 2000. godine izgrađena cesta i da je, temeljem odredbe članka 2. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj 100/96, 76/98, 27/01, 114/01, 117/01, 65/02 i 180/04) javna cesta dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i u općoj je uporabi te se na javnim cestama ne može stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Kod činjenice da je predmetni dio nekretnine već javno dobro od općeg interesa, neovisno o tome što tako nije upisano u zemljišne knjige, već je upisano kao vlasništvo tuženice, i neovisno što, za sada ne postoji uporabna dozvola za spomenutu prometnicu, ocijenjeno je da zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenja prava (su)vlasništva i upis tog prava u zemljišnu knjigu nije osnovan.
11. Neutemeljeno tužitelji osporavaju pravilnost primjene materijalnog prava kod odbijanja tužbenog zahtjeva. Pri utvrđenoj činjenici da sporni dio predmetne nekretnine predstavlja cestu, zaobilaznicu [adresa], još od 2000. godine koja je namijenjena slobodnom provozu vozila većeg broja različitih korisnika, radi se o javnom dobru u općoj uporabi, neovisno o tome što nekretnina kao takva nije upisana u zemljišnoj knjizi. Naime, sukladno odredbi članaka 123. i 124. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 83/13, 148/13, 92/14 - dalje: ZC), javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kako one koje su evidentirane u katastru, tako i one čije stvarno stanje nije evidentirano u katastru predstavljaju javno dobro u općoj uporabi. Javne se ceste kao javno dobro u općoj uporabi (članak 3. stavak 1. ZC) ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim tim Zakonom (članak 3. stavak 2. ZC) što znači da one u pravilu ne mogu biti objekt prava vlasništva. Zbog toga je odbijanje tužbenog zahtjeva rezultat pravilne primjene materijalnog prava.
12. Tužitelji u reviziji posebno naglašavaju da je njihov pravni interes za pružanje pravne zaštite sa sadržajem kao u izreci u tome da u postupku izvlaštenja ostvare naknadu koja im pripada. U tom smislu revidentima valja odgovoriti da ovako postavljen tužbeni zahtjev ne predstavlja odgovarajući pravni put za pružanje takve pravne zaštite. Čak i ukoliko se radi o tome da je tužiteljima oduzet predmetni dio nekretnine na kojem je izgrađena ili se gradi cesta za slobodan promet vozila većeg broja različitih korisnika, bivši vlasnici (kao ni njihovi pravni slijednici) u tom slučaju ne mogu tražiti utvrđenje prava vlasništva niti povrat nekretnine, već isplatu tržišne vrijednosti nekretnine. Takvo je pravno shvaćanje ustaljeno u sudskoj praksi i izraženo je u nizu odluka revizijskog suda (primjerice Rev 2433/2018 i Revt- 298/2015), kao i u praksi Ustavnog suda RH (U-III-5723/2016 od 7. rujna 2019.).
13. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, reviziju je valjalo odbiti temeljem odredbe članka 393. ZPP radi čega je odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 4. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić
