Republika Hrvatska

Županijski sud u

Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 2 Kž-383/22-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Enke Moković, kao predsjednice vijeća, te Hrvoja Viskovića i Sandre Radanović, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Silvane Čubrilo, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog J. S., zbog kaznenog djela iz čl. 117. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – pročišćeni tekst, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja M. M. S. protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-970/18-6 od 9. lipnja 2022. godine, po čl. 475. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08), u sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba privatnog tužitelja M. M. S. kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvog stupnja.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu broj K-970/18-6 od 9. lipnja 2022. godine, prema okrivljeniku J. S. temeljem čl. 452. toč. 6. ZKP/08 odbija se optužba da bi počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tje4lsnom ozljedom iz čl. 117. st. 1. KZ/11.

1. 1. Na temelju čl. 149. st. 3. ZKP/08 svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio privatni tužitelj putem punomoćnika E. S., odvjetnika u S., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene kaznenog zakona, navodeći da djelo zbog kojeg je okrivljenik u prekršajnom postupku oglašen krivim ne konzumira i kaznenu odgovornost jer se Kaznenim zakonom štite veće i važnije društvene vrijednosti. U ovom slučaju se radi o kaznenom djelu protiv života i tijela, što nije bilo u prekršajnom postupku, zbog toga nema mjesta primjeni načela "ne bis in idem". Stoga predlaže da se prihvati žalba, ukine prvostupanjska presuda te predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. S pravom je prvostupanjski sud zaključio kako je ovdje riječ o presuđenoj stvari, te primjenom načela ne bis in idem donio odbijajuću odluku. Naime, Europski sud za ljudska prava je u svojoj praksi uspostavio kriterije procjene je li u svakom konkretnom slučaju moguće zaključiti o postojanju optužbe i postupka u kaznenopravnom smislu i pretpostavlja tri osnovne komponente za procjenu – 1) klasifikaciju određenog ponašanja u nacionalnom pravu, 2) narav konkretnog djela i 3) stupanj ozbiljnosti zapriječene sankcije pri čemu su komponente 2) i 3) alternativne.

5. 1. U ovom konkretnom slučaju u bitnome postoji činjenična podudarnost između sadržaja činjeničnog opisa kaznenog djela koje je inkriminirano optužnim aktom i činjeničnog opisa prekršaja u pravomoćnoj presudi Prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Imotskom poslovni broj Pp J-2800/18 od 6. rujna 2018. godine - riječ je o identičnom događaju, koji se odigrao na istom mjestu (kafić B. na adresi Š. S. R. 2 u I.), u isto vrijeme (12. srpnja 2018. godine oko 1,45 do 2,00 sati) nakon kraće prepirke s oštećenikom, udario ovoga čašom u glavu i time mu nanio lakše tjelesne ozlijede glave i otvorenu ranu uha. Dakle, riječ je o jednom jedinstvenom događaju koji se ne može sadržajno i vremenski podijeliti na različite cjeline.

6. Propisivanjem prekršaja prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira štiti se ljudsko dostojanstvo i javni red, što i inače spada u sferu kaznenopravne zaštite, cilj prekršajne odredbe je u bitnome, kao kod kaznenopravne zaštite pravedno kažnjavanje počinitelja, te specijalna i generalna prevencija.

7. Dakle, ne samo da postoji gotovo identičan činjenični supstrat, već je i svrha sankcioniranja u kaznenom i prekršajnom postupku u bitnom isti. Obzirom na navedeno već sama osuda okrivljenika u prekršajnom postupku predstavljala bi presudu i u kaznenom postupku, a kako prema čl. 11. st. 1. ZKP-a nitko ne može biti suđen za kazneno djelo za koje je već bio osuđen i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka, a isto načelo je izraženo i u čl. 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

8. Slijedom svega naprijed navedenog, a sukladno čl. 483. st. 1. ZKP/08 trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zadru, 3. listopada 2022. godine

ZAPISNIČAR

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Silvana Čubrilo, v. r.

Enka Moković, v. r.