REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3806/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića, Damira Kontreca i Gordane Jalšovečki, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik dr. sc. Davor Bubalo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-3924/2021-2 od 21. veljače 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovnog broja P-1291/2016 od 21. svibnja 2021., u sjednici održanoj 4. listopada 2022.
r i j e š i o j e:
Tuženiku se dopušta podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Pž-3924/2021-2 od 21. veljače 2022., u dijelu pod toč. I i III izreke, u odnosu na pitanja:
"A) Je li za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad su izvršavane isplate mirovine ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (ZOMO/98) i u vrijeme isplata (ZOMO/98 i ZOMO)?
B) Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima koju kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode - koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o obveznim osiguranjima u prometu - mjerodavne odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili Zakona o mirovinskom osiguranju ( ZOMO/98 i ZOMO)?".
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspio u sporu.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
3. Odgovor na taj prijedlog nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), koji se primjenjuje u ovome predmetu temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 80/2022), ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 2. ZPP-a zbog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja, s obzirom na to da se, u pogledu tih pitanja, pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci temelji na shvaćanju koje je u svojoj osnovi nepodudarno sa pravnim shvaćanjem koje je izrazio revizijski sud u nizu svojih odluka (tako npr. u recentnijoj - Rev 3660/2018 od 12. siječnja 2022., ali i prije toga u Rev 1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev 5292/2019- 2 od 16. lipnja 2020. etc.)
5. Stoga je, na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. podst. 1., u vezi čl. 387. st. 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
6. Odgovor na pitanje koje je u prijedlogu naznačeno pod „C“ ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja i u pogledu njega se ne može dati takav općeprimjenjiv odgovor kojim bi se uspostavio jedinstven pravni standard. Dakle, to pitanje se ne može kvalificirati kao pravno pitanje u smislu čl. 385.a ZPP-a, zbog čega nije bilo mjesta dopuštenju revizije u pogledu tog pitanja.
7. Pravnim pitanjima koja su u prijedlogu naznačena pod „D“ i „E“ se propituje imaju li određene isprave – na temelju kojih su nižestupanjski sudovi utvrdili činjenično stanje – snagu javne (ili samo privatne) isprave pa se u tome smislu u osnovi propituje i njihova dokazna snaga. Međutim, nižestupanjski sudovi svoje pravno shvaćanje niti utvrđenja činjeničnog stanja nisu utemeljili na ijednoj ispravi kojoj su pridali svojstvo javne pa se ta pitanja ukazuju neodlučnim za odluku u sporu, zbog čega nije bilo mjesta dopuštenju revizije u pogledu tih pitanja.
Zagreb, 4. listopada 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
Broj zapisa: eb312-ac9d7
Kontrolni broj: 02947-15e29-24be7
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
