Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž-833/2022-2

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu mr. sc. Ivanu Tironiju, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) S. L., iz Z., pod 2) T. R., iz Z. i pod 3) M. H. iz Nizozemske, svi zastupani po punomoćniku A. K., odvjetniku u S., protiv tuženika M. A. iz O. G., zastupanog po punomoćnici I. Š., odvjetnici u S., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj: 54 Psp-139/2017 od 19. travnja 2022., dana 4. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj: 54 Psp-139/2017 od 19. travnja 2022., pa se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje:

1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio rješenje slijedećeg sadržaja:

„I. Time što je bez znanja i pitanja tužiteljica, samovlasno i protupravno srušio postojeći kameni suhozid na sjevernom dijelu čest. zem. 731/7 k.o. O. uz južnu granicu čest. zem. 731/5 k.o. O. te na mjestu toga suhozida izgradio zid tehnike beton – kamen koji je na Geodetskoj skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B., dipl.ing. geod. ožujak 2019. godine kao sastavnog dijela Elaborata toga vještaka, vještačenjem br: Vj-21/2019, Split 29. ožujka 2019. prikazan i označen linijom A-B u dužini 3,40 m a koji Elaborat vještaka zajedno sa Geodetskom skicom čini sastavni dio ovog rješenja, tuženik je zasmetao tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu prava prolaza preko čest. zem. 731/7 k.o. O. i to onog dijela u navedenoj Geodetskoj skici označenog kao lik A-B-O-G-A, pa se nalaže tuženiku da uklopi opisani zid sa navedene parcele, kao i da se ubuduće kloni naprijed opisanog i sličnog smetanja , sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Dužan je tuženik u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljicama troškove ovog postupka u iznosu od 6.675,04 kn.“

2. Tuženik je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja podnio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, koji su žalbeni razlozi predviđeni odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19. i 80/22., dalje ZPP), u svezi sa odredbom članka 381. ZPP-a. Tuženik predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno podredno da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Tužiteljice nisu podnijele odgovor na žalbu tuženika.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet razmatranja ovog drugostupanjskog suda jest ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane odluke kojom je prvostupanjski sud usvojio tužbeni zahtjev sadržaja kako je to navedeno u obrazloženju ovog drugostupanjskog rješenja. Iz činjenica koje su tužiteljice navele kao pravnu osnovu tužbe, te obrazloženja pobijanog rješenja nedvojbeno proizlazi kako je prvostupanjski je sud usvajanjem tužbenog zahtjeva pružio tužiteljicama zatraženu posjedovnu zaštitu prava stvarne služnosti puta.

6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako prvostupanjski sud smatra da su tužiteljice pod 1) S. L., pod 2) T. R. i pod 3) M. H. bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta i to preko dijela poslužne nekretnine čest. zem. 731/7 k.o. O., koji dio je na skici sudskog vještaka za geodeziju D. B., dipl. ing., od 29. ožujka 2019., označen slovima A-B-O-F-A, a u korist čest. zem. 731/5 k.o. O., kao povlasne nekretnine. Nadalje prvostupanjski sud zaključuje kako je tuženik znao da tužiteljice koriste predmetni put kako bi došli do nekretnine označene kao čest. zem. 731/5 k.o. O., u čijem su posjedu. Pored toga prvostupanjski sud smatra kako je tuženik tijekom 2017. u vrijeme kada tužiteljice nisu bile u O. Gornjem, gdje se nalazi predmetna nekretnina, sagradio sada sporni dio kameno - betonskog zida koji je na navedenoj skici vještaka D. B. od 29. ožujka 2019. označen dužinom AB. Konačno, prvostupanjski sud zaključuje da je gradnjom spornog zida tuženik zasmetao tužiteljice u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta, konkretno onemogućio ih da spornim putem (kao dijelom poslužne nekretnine) dolaze do vlastite – povlasne nekretnine. Slijedom navedenog prvostupanjski sud pruža tužiteljicama zatraženu posjedovnu zaštitu na način da prihvaća tužbeni zahtjev odnosno donosi rješenje sadržaja kako je to navedeno u obrazloženju ove drugostupanjske odluke.

7. Odredbom članka 10. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09.,143/12. i 152/14. dalje ZVDSP-a), određeno je kako osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Odredbom stavka 5. istog članka određeno je kako je s posjedom stvari izjednačeno faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona.

8. Odredbom članka 16. stavak 1. ZVDSP-a je propisano da kada posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.

9. Nadalje, odredbom članka 21. stavak 1. ZVDSP-a, propisano je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu , bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Također odredbom članka 22. stavak 1. ZVDSP-a propisano je kako je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

10. Posjed stvari je faktično postojanje vlasti neke osobe glede određene stvari (bez obzira je li njoj ta stvar i pravno pripada). S druge pak strane posjed prava, a to je u našem pravnom poretku samo posjed stvarne služnosti, jest stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (bez obzira je li ona ovlaštenik tog prava ili nije).

11. Odredbom članka 441. ZPP-a propisano kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Također je propisano kako je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

12. Tuženik u žalbi u bitnome osporava utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda da bi tužiteljice bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta.

13. Razmatrajući sadržaj pobijanog rješenja, žalbu tuženika, kao i dokaznu građu koja se nalazi u spisu za reći je slijedeće.

14. Ono što je u predmetnoj parnici prije svega pravno relevantno jest to jesu li tužiteljice bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti predmetnog puta (čest. zem. 731/7 k.o. O.). U tom smislu u ovoj parnici nije pravno relevantno da li tužiteljice imaju mogućnost dolaska do nekretnine čest. zem. 731/5 k.o. O.(koju drže u posjedu/suposjedu) i na koji drugi način, a ne samo prolaskom po spornom putu.

15. Prvostupanjski sud, kao što je već navedeno, smatra kako su tužiteljice bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta i to preko dijela poslužne nekretnine čest. zem. 731/7 k.o. O., koji dio je na skici sudskog vještaka za geodeziju D. B., dipl. ing., od 29. ožujka 2019., označen slovima A-B-O-F-A, a u korist čest. zem. 731/5 k.o. O., kao povlasne nekretnine. Ovaj posjed prava tuženik da je oduzeo tužiteljicama gradnjom kameno - betonskog zida koji je na predmetnoj skici lica mjesta označen dužinom AB. Naime na ovaj način da im je onemogućio pristup predmetnim putem na nekretninu čest. zem. 731/5 k.o. O..

16. Međutim, pored navedenog prvostupanjski je sud utvrdio i u obrazloženju pobijanog rješenja naveo i to kako se na mjestu sadašnjeg spornog zida nalazio niski kameni suhozid. Prvostupanjski sud se pri tome poziva i na iskaz svjedoka I. J. te navodi kako su tužiteljice ranije do svoje nekretnine čest. zem. 731/5 k.o. O. dolazile na način da su prelazile preko niskog kamenog suhozida na gomilu, a potom preko gomile da su pristupale na vlastitu nekretninu.

17. Da bi tužiteljice uspjele u ovoj parnici morale su pored ostalog dokazati, da su bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti prolaska preko čest. zem. 731/7 (u naravi put) do svoje nekretnine, ovo sve do gradnje spornog kameno

– betonskog zida. Za reći je kako bi posljednji mirni posjed u konkretnom slučaju značio to da su tužiteljice spornim putem mogle neometeno prolaziti (pješke ili pješke i automobilom). No, ako je na spornom putu, a na mjestu na kojem se sada nalazi sporni kameni – betonski zid, neposredno prije gradnje istog, postojao niski kameni suhozid, pa tužiteljice do vlastite nekretnine dolazile preskačući istog, tada se postavlja pitanje jesu li bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta. Naime, pod pretpostavkom da su tužiteljice morale preskakati čvrstu prepreku koja je eventualno postojala na putu prije gradnje spornog kameno – betonskog zida, takvo postupanje ne bi se bezrezervno moglo podvesti pod pravni pojam mirnog posjeda prava stvarne služnosti prolaskom.

18. Za donošenje valjane pravne ocjene jesu li tužiteljice, prije gradnje spornog kameno – betonskog zida od strane tuženika, prolazile spornim putem do vlastite nekretnine, odnosno bile u mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta, trebalo je potpuno i točno utvrditi činjenično stanje. U tom je smislu prvostupanjski sud trebao na nedvojben način utvrditi kada je srušen raniji niski kameni suhozid koji je prema utvrđenjima prvostupanjskog suda postojao na mjestu na kojem se sada nali sporni kameni – betonski zid. Također bilo je potrebno utvrditi na koji su točno način tužiteljice dolazile do vlastite nekretnine, pod pretpostavkom da su to činile i za vrijeme postojanja kamenog suhozida. Ukazuje se svrsishodnim utvrditi, bar otprilike, dimenzije kamenog suhozida, posebno njegovu visinu. Nadalje je za reći kako je za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom postupku trebalo utvrditi od kakvog je značenja za posjedovanje prava stvarne služnosti puta, činjenica da se upravo na spornom putu nalaze klizna željezna vrata na liniji F-O-E, kako je to prikazano na predmetnoj skici lica mjesta vještaka D. B. iz ožujka 2019. godine.

19. Kako prvostupanjski sud navedene sporne činjenice, a od kojih ovisi odgovor na pitanje, jesu li tužiteljice prije gradnje spornog kameno - betonskog zida bile u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti predmetnog puta, nije utvrdio na nedvojben način, to je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno. Na ovaj je način ostvaren žalbeni razlog predviđen odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. ZPP-a. Stoga je pobijano rješenje trebalo ukinuti odnosno odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, a ovo u suglasju sa odredbom članka 380. točka 3. ZPP-a.

20. Samo usput je svrnuti pozornost prvostupanjskom sudu i na slijedeće. Tužiteljice su u tužbenom zahtjevu označile sporni dio puta, za koji traže posjedovnu zaštitu prava stvarne služnosti, kao lik A-B-O-F-A, a kako to proizlazi iz predmetne skice lica mjesta (str. 33. spisa). No prvostupanjski sud u izreci pobijane odluke, označava, očiglednom pogreškom u pisanju slova, predmetni lik A-B-O-G-A, što je pogrešno.

21. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud razmotriti primjedbe istaknute u ovom drugostupanjskom rješenju, te će potom ponovno dati pravnu ocjenu svih izvedenih dokaza, a po potrebi će izvesti i nove dokaze na okolnost utvrđenja pravno relevantnih činjenica, na koje je ukazano u ovoj drugostupanjskoj odluci, naravno ako takvih dokaznih prijedloga bude.

22. Konačno, sud će nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članka 7., 8. i 221.a ZPP-a i uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu kao i o troškovima postupka.

U Splitu, 4. listopada 2022.

Sudac:

mr. sc. Ivan Tironi, v. r.