Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 7 Gž Ovr-709/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ani Gradišek, u pravnoj stvari ovrhovoditelja M. J. iz R.-W. R., P. O., V., A., s prijavljenim prebivalištem u Republici Hrvatskoj, B., zastupan po punomoćniku T. B., odvjetniku u Z., protiv ovršenika S. Z. P., OIB: …, M. E. V., A., odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Poslovni broj Ovr-808/2018-3 od 2. siječnja 2019., dana 4. listopada 2022.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Poslovni broj Ovr-808/2018-3 od 2. siječnja 2019.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, u toč. 1. izreke odbije je prijedlog za priznanje stranih javnih isprava
Ugovora o nagodbi od 7. lipnja 2018., zaključenog u A. s potvrdom Javnog bilježnika T. M. iz M., V. i Potvrde o ovršnosti od 30. listopada 2018. s potvrdom istog javnog bilježnika.
Točkom 2. izreke, odbijen je prijedlog za ovrhu od dana 6. prosinca 2018., a toč. 3. izreke naloženo je ZK odjelu u Tisnom da izvrši zabilježbu odbijenog prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja M. J. od dana 6. prosinca 2018., na nekretninama u suvlasništvu ovršenika za 1/3 dijela upisanih u Z. U. k.o. M. B., oznake 318/1, 318/2, 541/2, 4465, 4468, 5710, 5711/1, 572 i 6053.
2. Rješenje pobija ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog pogrešne odluke o trošku. Predlaže, ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19-u daljnjem tekstu ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Predmet ovog izvanparničnog postupka je određivanje ovrhe temeljem Ugovora o nagodbi od 7. lipnja 2018. zaključenog između ovrhovoditelja i ovršenika u A. s potvrdom javnog bilježnika i Potvrde ovršnosti od 30. listopada 2018. Prije donošenja rješenja o ovrsi, ovrhovoditelj je predložio priznanje strane sudske isprave.
6. Prvostupanjski sud, odbija prijedlog ovrhovoditelja za priznanjem stranih javnih isprava-Ugovora o nagodbi od 7. lipnja 2018. i Potvrde ovršnosti od 30. listopada 2018. navodeći da isprava čije se priznanje traži ne predstavlja niti jednu ispravu navedenu u čl. 86. Zakona o rješenju sukoba zakona s propisima drugih zemljama u određenim odnosima (Narodne novine br. 53/91, 88/01-dalje ZRSZ). Nadalje, prvostupanjski sud navodi kako predmetna isprava predstavlja privatnu ispravu ovjerenu kod javnog bilježnika, a potvrda o ovršnosti izjavu ovršenika, ovjerenu kod javnog bilježnika, zbog čega navedene isprave ne ispunjavaju osnovni kriterij za priznanje. Sama činjenica da su stranke ugovorile da će se Ugovor o nagodbi smatrati solemniziranim javnobilježničkim aktom, i da je ovršenik svojom izjavom potvrdio da je isti stekao ovršnost, ne mijenja karakter navedene privatne isprave.
7. Ovakav zaključak je pravilan i prihvaća ga i ovaj žalbeni sud.
8. Neosnovano je pozivanje žalitelja na odredbu čl. 22. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14 – dalje OZ), odnosno na odredbu čl. 23. OZ kojom je propisano da je ovršna isprava između ostalog i ovršna javnobilježnička isprava.
10. U konkretnom slučaju iz spisa jasno proizlazi, a što je utvrdio i prvostupanjski sud da se u konkretnom slučaju radi o privatnoj ispravi na kojoj su ovjereni potpisi stranaka od strane javnog bilježnika. Ne radi se o solemniziranoj javnobilježničkoj ispravi, jer je iz Potvrda na listu 7 i listu 24 spisa jasno vidljivo da javni bilježnik nije ovjeravao niti potvrdio značenje, sadržaj ili svrhu dokumenta. Dakle ovjerio je samo potpise stranaka na predmetnim dokumentima.
11. Kod solemnizacije Ugovora javni bilježnik provjerava odgovara li ugovor propisanoj formi te objašnjava strankama smisao i posljedice tog pravnog posla dok prilikom ovjere potpisa, javni bilježnik samo potvrđuje da su stranke vlastoručno potpisale predmetni ugovor i pritom ne pojašnjava sadržaj istog, a što je bilo u konkretnom slučaju. Kako solemnizacijom ugovor dobiva snagu javnobilježničkog akta, a u konkretnom slučaju jasno proizlazi kako se ne radi o solemniziranom Ugovoru, to je pravilno prvostupanjski sud odbio zahtjev za priznanje stranih javnih isprava Ugovora o nagodbi i Potvrde ovršnosti.
12. Vezano uz žalbeni navod, da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, jer je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti Konvenciju o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. ("Narodne novine-Međunarodni ugovori" -broj 11/2011-dalje: Konvencija) valja navesti slijedeće; Nije sporno da su Republika Hrvatska i Australia stranke Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. i da je svaka država ugovornica na taj način oslobođena od legalizacije, pa tako i javnobilježničkih isprava i potvrda (čl. 1. st. 2. toč. c/ u svezi čl. 2. Konvencije). Međutim, pogrešno navodi žalitelj kako je u konkretnom slučaju za priznanje javne isprave dovoljna potvrda Apostilla, izdana od Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, te da nema mjesta primjeni ZRSZ.
13. Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe samo jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Na taj način se jedino izbjegava procedura nadovjere u postupku pune legalizacije, a što nije u nikakvoj vezi s postupkom priznanja strane sudske odluke ili druge javne isprave koja je s tom sudskom odlukom izjednačena. Nema mjesta poistovjećivanju postupka legalizacije s postupkom priznanja strane sudske odluke i isprava izjednačenih s njima. S tim u vezi neosnovan je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
14. Imajući u vidu navedeno, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.
U Zagrebu 4. listopada 2022.
Sudac
Ana Gradišek, v.r.
