Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj 15 Gž Zk-55/2021-2

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao sud drugog stupnja, po sucu Vesni Gašparuš- Horvat, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Općine R. iz R., OIB: …, protiv protustranke S. d.o.o., K., S. N., OIB: …, radi uknjižbe prava građenja na nekretnini kč. br. 461 k. o. D., odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Z-10048/2020 od 28. rujna 2020., 3. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj Z-10048/2020 od 28. rujna 2020. i predmet vraća prvostupanjskome sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Karlovcu – Zemljišnoknjižnom odjelu, brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-13511/2020 u zk. ul. 619 k. o. D..

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor ovdje žalitelja kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta toga suda poslovni broj Z-8321/2020 od 6. kolovoza 2020. (točka 1. izreke) te je određena zabilježba odbijenog prigovora na kč. br. 461 upisanoj u zk. ul. 619 k. o. D. 1.

2. Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene procesnog prava.

3. Žalba je osnovana.

4. Donošenjem pobijanoga rješenja prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19).

5. U ovoj zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelj je zahtijevao uknjižbu prava građenja na temelju ugovora o osnivanju prava građenja od 3. veljače 2020., solemniziranog kod javnog bilježnika M. B. iz Z. pod poslovnim brojem … i Dodatka br. 1 Ugovoru o osnivanju prava građenja, solemniziranog kod istog javnog bilježnika pod brojem OV- 6347/2020.

6. Prvostupanjski je sud odbio predmetni prijedlog u bitnome uz obrazloženje da na ugovorima koji su temelj upisa nije ovjeren potpis osobe čije se pravo u ovom slučaju opterećuje te da stoga nisu ispunjene pretpostavke za dopuštanje upisa. Pobijanu odluku prvostupanjski je sud donio pozivajući se na odredbe čl. 59. st. 3. i čl. 67. st. 1. t. 7. Zakona o javnom bilježništvu (''Narodne novine'', broj 78/93, 2994, 162/98, 16/07, 7509 i 120/16 – dalje: ZJB) i čl. 57. st. 6. ZZK.

7. Predlagatelj u žalbi ponavlja tvrdnju da sud ne razumije pojam potvrde, odnosno solemnizacije privatne isprave jer da se u konkretnom slučaju njegov prijedlog za upis temelji na solemniziranim privatnim ispravama i da stoga njegov potpis na istima nije bilo potrebno dodatno ovjeravati jer je potvrdom (solemnizacijom) navedenih isprava od strane javnog bilježnika potvrđen kompletan sadržaj tih isprava.

8. Međutim, prvostupanjski je sud pravilno ocijenio isprave dostavljene uz prijedlog te pravilno zaključio da iste ne ispunjavaju pretpostavke za dopuštanje traženog upisa (uknjižbe prava građenja).

8.1. Naime, iz potvrde javnog bilježnika poslovni broj Ov-2169/2020 od 13. veljače 2020., kao i potvrde broj OV-6347/2020 od 9. lipnja 2020., proizlazi da je samo jedna stranka predmetnog ugovora podnijela navedene privatne isprave na potvrdu i to nositelj prava građenja, S. d.o.o. K. te da su jedino tom sudioniku pravnog posla isprave pročitane i da je taj sudionik upozoren da potvrđena privatna isprava ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, a navedenu činjenicu pravilno je utvrdio i prvostupanjski sud.

9. Odredbom čl. 56. ZJB propisano je da se, osim zakonom određenih, svi drugi ugovori mogu pred javnim bilježnikom sastaviti u obliku javnobilježničkog akta, i bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja, tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. Prema st. 2. toga članka, pravno je valjan i javnobilježnički akt sastavljen u nazočnosti samo nekih ugovaratelja ako je u aktu naznačeno da svi ugovaratelji nisu bili istodobno nazočni, uz uvjet da su svi ugovaratelji akt potpisali pred javnim bilježnikom koji ga je sastavio, te da su u odnosu na sve ugovaratelje u potpunosti poštivane odredbe članka 57. i 58. ZJB.

9.1. Nadalje, prema odredbi čl. 59. st. 1. ZJB, ako nisu u pitanju pravni poslovi iz čl. 53. ZJB, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika pa tako potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima čl. 54. ZJB ima snagu i ovršnog javnobilježničkog akta. Prema st. 2. toga članka, javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama čl. 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je. Prema st. 3. navedene odredbe, ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave (čl. 43. do 48.) i propisima o sadržaju javnobilježničkog akta (čl. 69. st. 1. t. 2., 4. i 6.) te ako su ju potpisali sudionici iz čl. 69. st. 1. t. 2. ZJB, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja navedena u čl. 69. t. 1., 3. i 5. ovoga Zakona.

9.2. Sadržaj javnobilježničkog akta propisan je odredbom čl. 69. ZJB. Prema toj odredbi javnobilježnički akt, između ostaloga, mora sadržavati i podatke o sudionicima (t. 2.) te naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2. (t. 3) i potpis osoba pod točkom 1. i 2. (javnog bilježnika i sudionika pravnog posla).

10. Kako iz dostavljenih isprava proizlazi da ugovaratelji nisu bili istodobno nazočni sastavljanju navedenog akta, već da je bio nazočan samo nositelj prava građena, a iz sadržaja navedenih isprava ne proizlazi da je predlagatelj predmetne akte potpisao pred javnim bilježnikom koji ga je sastavio, a niti je utvrdio njegovu istovjetnost, onda dostavljene isprave u odnosu na predlagatelja, kao osobe čije se pravo vlasništva ograničava, nemaju snagu javne isprave. Posljedično tome, te isprave ne ispunjavaju sve (posebne) pretpostavke koje moraju biti ispunjene za provedbu predloženog zemljišnoknjižnog upisa na temelju javne isprave jer nisu sastavljene u propisanom obliku (čl. 60. st. 1.a ZZK, u vezi s čl. 59. st. 1. i 3., čl. 69. st. 1. t. 2., 3. i 7. i čl. 56. ZJB). Stoga predlagatelj neosnovano u žalbi tvrdi suprotno.

10.1. S obzirom da je predlagatelj, kao vlasnik predmetne nekretnine, svojim pravom na toj nekretnini mogao raspolagati i na temelju privatne isprave, u konkretnom slučaju bilo je moguće dopustiti uknjižbu na temelju navedenih isprava pod uvjetom da je predlagatelj na istima ovjerio svoj potpis. No, kako istinitost njegova potpisa nije ovjerena, onda se ukazuje pravilnim zaključak prvostupanjskoga suda da navedene isprave ne ispunjavaju (posebne) pretpostavke za provedbu uknjižbe na temelju privatne isprave jer nije ovjerena istinitost potpisa osnivača prava građenja (čl. 57. st. 1. ZZK), kao osobe čije se pravo ograničava (čl. 59. st. 1.b ZZK). Stoga je pravilan i zaključak prvostupanjskoga suda da prijedlogu za uknjižbu (ni na temelju privatne isprave) nije moguće udovoljiti (čl. 118. st. 1. ZZK).

10.2. Međutim, odlučujući o osnovanosti predmetnog prigovora, prvostupanjski je sud ispustio iz vida odredbu čl. 61. st. 1. ZZK. Prema toj odredbi, ako isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu (čl. 57., 58., 59. i 60. ZZK), ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis (čl. 48. i 49. ZZK), na temelju te isprave dopustit će se predbilježba, ako ju je moguće provesti.

10.3. U smislu navedene odredbe, predbilježbu je moguće dopustiti i kad istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugo osobu, nije ovjerena na način propisan posebni zakonom.

11. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjski je sud propustio ocijeniti prigovor predlagatelja s obzirom na odredbu čl. 61. st. 1. ZZK pa je odgovarajućom primjenom odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK, valjalo ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskome sudu na ponovni postupak.

12. U ponovnom postupku prvostupanjski će sud ponovno ocijeniti predmetni prigovor, imajući u vidu razloge navedene u ovom rješenju.

13. Budući da je o žalbi odlučeno, ista više ne proizvodi pravne učinke pa je valjalo naložiti brisanje zabilježbe žalbe (točka II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja).

U Velikoj Gorici 3. listopada 2022.

Sudac

Vesna Gašparuš-Horvat, v.r.