Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Pr-6972/2021-14

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Splitu

    Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac

    21000 Split

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. U., OIB: … iz S.,

    zastupan po punomoćniku D. G., odvjetniku iz S.,

    protiv tuženika M. m. d.o.o., OIB: …, iz S., zastupan po punomoćniku D. M., odvjetniku u S., radi utvrđenja, nakon

    održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 9. lipnja 2022., u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja V. L. te zamjenika punomoćnika tuženika V. L. , a po objavi presude dana 3. listopada 2022.

    p r e s u d i o  j e

    I. Usvaja se djelomično tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

    Utvrđuje se da je Odluka tuženika o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika kojom je radni odnos tužitelja kod tuženika prestao dana 26. srpnja 2021. nedopuštena.

    II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

    "Utvrđuje se da je Očitovanje tuženika na Zahtjev za zaštitu prava radnika od 31. kolovoza 2021. nedopušteno, te da radni odnos kod tužitelja kod tuženika nije prestao.

    Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe vrati tužitelja na rad na poslove kormilara na brodu i omogući mu obavljanje poslova temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 13. lipnja 2021."

    III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

    Obrazloženje

    1.U tužbi koja je podnijeta ovom sudu dana 15 . rujna 2021. tužitelj navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 1. srpnja 2021. na pola radnog vremena. Tužitelj da je kod tuženika bio ukrcan na m/b " B. p. " te da je radio na poslovima kormilara na brodu. Tužitelj da je dana 04. kolovoza 2021.g zaprimio Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika, kojom da mu je tuženik otkazao predmetni ugovor o radu na određeno vrijeme i kojom odlukom da je radni odnos tužitelja kod tuženika prestao dana 26. srpnja 2021.g. Iako u svojoj odluci o otkazu ugovora o radu tuženik ne navodi datum donošenja odluke, u istoj da navodi da je radni odnos tužitelja kod tuženika prestao dana 26. srpnja 2021.g, s tim da pečat na poštanskoj kuverti u kojoj je predmetna odluka otpremljena tužitelju ima datum 27. srpnja 2021.g., stoga da učinak odluke o otkazu ugovora o radu da ne može nastupiti prije dostave takve odluke radniku. Tužitelj da je predmetnu odluku o prestanku radnog odnosa zaprimio dana 04. kolovoza 2021.g., a da je tužitelj po ovom punomoćniku protiv gore citirane odluke tuženika o prestanku radnog odnosa tužitelja (redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika), dana 18. kolovoza 2021.g podnio zahtjev za zaštitu prava protiv takve odluke poslodavca, a koji zahtjev da je tuženik zaprimio dana 23. kolovoza 2021.g. Tuženik da je po svom punomoćniku dana 31. kolovoza 2021.g odbio tužiteljev zahtjev za zaštitu prava, a koje očitovanje tuženika je punomoćnik tužitelja zaprimio dana 03. rujna 2021.g pa da tužitelj u zakonskom roku podnosi ovu tužbu. Iz samog naziva, ali i obrazloženja odluke o otkazu ugovora o radu tužitelja, kao i iz sadržaja očitovanja tuženika na tužiteljev zahtjev za zaštitu prava radnika, da je nesporna činjenica da je tuženik donio odluku o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelja na određeno vrijeme uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika. Odredbom članka 118. Zakona o radu jasno da je propisano da se ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može redovito otkazati, samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom. Pregledom Ugovora o radu na određeno vrijeme potpisanog dana 13. lipnja 2021.g

    između tužitelja i tuženika, kojim da se zasniva radni odnos tužitelja kod tuženika za period od 01. srpnja 2021.g do 30. rujna 2021.g, da je jasno kako stranke nisu predvidjele mogućnost redovnog otkaza tog ugovora o radu, što samo po sebi čini već predmetnu odluku o otkazu ugovora o radu nedopuštenom. Nadalje, u obrazloženju svoje odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, tuženik da navodi kako je razlog takve odluke činjenica da tužitelj nije pet dana došao na posao bez da se poslodavcu javio i opravdao svoju odsutnost, a što da nije točno i da isto proizlazi iz kronologije događaja koji su prethodili ovakvoj nezakonitoj i nedopuštenoj odluci poslodavca. a) dana 21. srpnja 2021.g u okviru obavljanja svojih svakodnevnih poslova i radnih zadataka na motornom brodu „B. p. “ tužitelj da je pao i zadobio ozljedu desnog koljena. Zbog bolova u desnom koljenu tužitelj da se idućeg dana javio svojoj doktorici koja mu je preporučila mirovanje i stavljanje hladnih obloga na koljeno;

    b) tužitelj da je iduća dva dana (22. srpnja i 23. srpnja 2021.g) izostao sa posla, ali da je o tome uredno obavijestio zapovjednika broda „B. P.“ B. A. (o čemu tužitelj posjeduje dokaze u vidu poruka koje su upućene zapovjedniku broda);

    c) dana 24. srpnja 2021.g, tužitelj da se vratio na posao i ukrcao na brod te je tog dana uredno radio (o čemu tužitelj posjeduje i fotografije kao dokaz da je tog dana bio na svom radnom mjestu)

    d) kako je tužitelju desno koljeno i dalje bilo otečeno i bolno te da nije mogao nastaviti sa radom idućih dana, tužitelju da je utvrđena privremena nesposobnost za rad počev od 25. srpnja 2021.g (od kada tužitelj ne dolazi na posao);

    e) s obzirom da poslodavac nije želio izvršiti prijavu ozljede na radu tužitelja, ista da je izvršena na zahtjev tužitelja od strane njegove izabrane doktorice unutar zakonskog roka od osam dana te je tužitelj o tome obavijestio poslodavca. Slijedom gore navedenog, jasno da je da su razlozi koje su navedeni u obrazloženju odluke o redovitom otkazu ugovora o radu tužitelja uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika netočni. Tužitelj da je svoj izostanak sa posla dana 22. i 23. srpnja 2021.g uredno opravdao zapovjedniku svog broda (B. A.), a da se vratio na posao dana 24. srpnja 2021.g (pa nema govora o tome da je izostao sa posla pet dana zaredom). Kako mu zdravstveno stanje nije bilo bolje, da mu je liječnik otvorio bolovanje počev od 25. srpnja 2021.g. Sukladno odredbama članka 117. ZR-a, privremena nenazočnost na radu zbog ozljede da nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Nadalje, odredbama članka 38. ZR-a jasno da je propisano da radniku koji je pretrpio ozljedu na radu, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Tužitelj da je naknadno dostavio svom poslodavcu i dokaze o privremenoj nesposobnosti za rad kao i dokaze da je izvršena prijava ozljede na radu. Zaključno,

    tuženik da nije prije donošenja predmetne odluke o redovitom otkazivanju uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika omogućio tužitelju iznošenje njegove obrane, niti da je pisanim putem za vrijeme trajanja radnog odnosa tužitelja kod tuženika upozorio tužitelja da krši bilo kakve obveza iz radnog odnosa.

    2.U odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda dana 25. listopada 2021. tuženik navodi da u tužbi nisu iznesene odlučne činjenice za predmet spora, a ni tužbeni navodi da nisu potkrijepljeni odgovarajućim dokazima koji da bi se mogli analizirati i ocijeniti sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku. Tuženik i tužitelj da su doista, dana 13. lipnja 2021., sklopili Ugovor o radu na određeno vrijeme, kojim da je ugovoreno da tužitelj kao radnik započinje s radom dana 1. srpnja 2021. Ugovor da je zaključen s trajanjem do 30. rujna 2021. Dakle, da se radi o Ugovoru o radu sklopljenog na određeno razdoblje i to od svega 3 mjeseca. Navodi da treba posebice uzeti u obzir činjenicu da je tužitelj faktički odradio dvadesetak dana po Ugovoru koji da je sklopljen za rad na manje od pola radnog vremena. U predmetnom slučaju da je tuženik, sasvim opravdano i zakonito, uslijed skrivljenog ponašanja tužitelja, otkazao ugovor o radu i to iz razloga jasno navedenih u odluci o otkazu. Naime, tužitelj da nije 5 dana uzastopno došao na posao bez da je poslodavcu javio i opravdao svoju odsutnost, te da se poslodavcu povrh svega nije javljao ni na kontakt telefon koji da je dostavio pri zaposlenju. Nadalje tužiteljevi navodi iz same tužbe da su u većoj mjeri međusobno kontradiktorni budući da tužitelj tvrdi kako je dana 24. srpnja 2021. bio na poslu, nakon što je izostao s posla prethodna dva dana, a liječnička dokumentacija koju dostavlja uz predmetnu tužbu da je nastala tek 28. i 29. srpnja 2021., dakle nakon što je tuženik već donio odluku o otkazu ugovora o radu. Također, tužitelj tvrdi da je dana 21. srpnja 2021. pretrpio navodnu ozljedu na radu, no u dostavljenoj liječničkoj dokumentaciji od strane samog tužitelja da je navedeno kako je isti navodnu ozljedu pretrpio dana 2. srpnja 2021. pa da sve to govori u prilog kako manjkavosti dokumentacije dostavljene uz tužbu, tako i samih tvrdnji ovog tužitelja. Zaključno se ističe da je odluka o otkazu ugovora o radu ovom tužitelju zakonita i pravilna.

    3. U dokaznom postupku sud je pregledao Ugovor o radu na određeno vrijeme od dana 13. lipnja 2021. , Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem zaposlenika, Zahtjev za zaštitu prava od dana 18. kolovoza 2021., očitovanje na zahtjev za zaštitu prava radnika od 31. kolovoza 2021., whatsapp poruke, potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad, Prijava o ozljedi na radu, potvrda o primitku, karton pacijenta, rješenje HZZO od 7.

    listopada 2021., Viber komunikacija sa B., specifikacija poziva i sms tužitelja-

    srpanj 2021., prijava HZZO, Obavijest Državnog inspektorata Područni ured S.,

    Služba za radne odnose, Zapisnik o inspekcijskom pregledu broda B. p. , elektronički potpis, svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti člana posade pomorskog broda, brodica i jahti, sms i mail korespondencija, Zahtjev za provođenje nadzora od 13. kolovoza 2021., izvadak sa e-građani, saslušanje tužitelja, saslušanje zz tuženika , Zapisnik o obavljenom inspekcijskom pregledu broda, rješenje HZZO od 7. listopada 2021., sms korespondencije te pozivi(list

    spisa 135-153), saslušanje svjedoka B. A., F. M..

    4.Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan. 5.

    Među strankama nije sporno:

    - da je tužitelj bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 1. srpnja 2021. na pola radnog vremena do 30. rujna 2021.

    - da je dana 4. kolovoza 2021. zaprimio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem zaposlenika, kojom odlukom mu je radni odnos kod tuženika prestao dana 26. srpnja 2021.,

    - da je tužitelj dana 18. kolovoza 2021. podnio Zahtjev za zaštitu prava protiv takve odluke poslodavca koji je tuženik svojim očitovanjem od dana 31. kolovoza 2021. odbio.

    Kao sporno ostalo je za raspraviti :

    - da li su odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu kao i očitovanje tuženika na zahtjev za zaštitu prava nedopušteni, te sukladno tome da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao, te zahtjev tužitelja da ga tuženik vrati na poslove kormilara na brodu i omogući mu obavljanje poslova temeljem Ugovora o radu od 13. lipnja 2021.

    6. U svom iskazu na ročištu od dana 23. ožujka 2022. tužitelj navodi da je sa tuženikom zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme i to za pola radnog vremena tri sata dnevno za vremenski period 1. srpnja 2021. do 30. rujna 2021. za radno mjesto kormilara na brodu. On da je počeo raditi 1. srpnja 2021. i to na brodu B.p.

    . koji da je služio za jednodnevne izlete turista i to na liniji S.- ukrcaj pred lučkom kapetanijom, zatim da je brod dolazio na Š. u luku N. oko 10,00 sati ujutro, nakon toga da je brod vozio do K. i vraćao se negdje oko 17,00 sati u

    S.. On da je bio zaposlen za rad na kormilu što da je uključivalo da je tokom vožnje broda za kormilom, a prilikom pristajanja broda brod bi preuzimao kapetan, a on da bi također sudjelovao pri sidrenju, odvozu i privezu broda zajedno sa mornarom. Tog dana 21. srpnja 2021., na brodu da je bio ukrcan kapetan B. A., a po papirima da je trebao biti ukrcan i upravitelj stroja P., ali da ga nije bilo na brodu. Na brodu da je bio i vlasnik broda F. M. i zz tuženika P., koji da se kasnije sa sidrišta K. udaljio sa kćeri i njenom prijateljicom na hitni prijem zbog ozljede. Zatim da je bio R., kao pomoćni radnik, zatim mornar M. K. koji

    da je kao mornar radio i pri posluživanju hrane i sve druge poslove koji su bili potrebni te momak M. koji da je posluživao piće i pomagao isto kod posluživanja hrane, kao i kuhar N. S.. Isti da je bio upoznat kod zaključivanja ugovora kojeg da je zaključio kao umirovljenik na pola radnog vremena sukladno zakonu obzirom da je umirovljen kao hrvatski branitelj, da će kod ručka također pomagati kod posluživanja turista, na što da je u pravilu i pristao. Tog dana da je bilo na brodu oko 100-tinjak turista po njegovoj procjeni, te da se ozlijedio upravo u vrijeme ručka, a na sebi da je imao cipele sa gumenim džonom, dokerice, kada je pomagao kod raspremanja stolova i u trenutku kada je nosio tacnu, prilikom ulaska u salon kako je pod bio mokar, na isti da je ugazio lijevom nogom, te je izgubio ravnotežu i sa tacnom koja da mu nije pala iz ruke, da se dočekao sa lijevim laktom i desnim koljenom. Očevidci njegovog pada da su bili kapetan A. i vlasnik F. M., da

    su ga zatekli na podu, ukoliko nisu vidjeli pad, da su vidjeli da je bio na podu. Navodi da je odmah rekao da ga boli koljeno, a čim se ustao te da je otišao u kuhinju stavljati hladne obloge. Nekako da je izdržao do kraja radnog vremena. Kako je držao hladne obloge i povišeno držao nogu i nije puno hodao, da nije primijetio da mu je koljeno nešto značajno otečeno, ali navečer kad je došao kući koljeno da mu je oteklo i on da se sutradan javio svojoj liječnici 22. srpnja. Ona da mu je konstatirala povredu koljena te prepisala gel, zavoj i mirovanje te povišeni položaj noge. Isti da je sutradan dana 22. srpnja poslao kapetanu broda A. poruku da ga boli koljeno i da neće moći doći na posao kao i za 23. srpnja, obzirom da mu stanje nije bilo bolje. Kako je stavio ortozu i uzeo analgetike 24. srpnja da je pokušao raditi. Obzirom kako ga je 22. srpnja nazvao zapovjednik A. i tražio od njega dokumente kako bi ga iskrcao s broda iz tog razloga kada je došao raditi 24. srpnja da je snimio svoje prisustvo na brodu o čemu da je priložio i fotografije. Međutim, kako mu je stanje bilo gore da se ponovno javio svojoj liječnici i tada da su utvrdili da nije ni prijavljen po ugovoru o radu. O tome da li je poslodavcu i na koji način prijavio ozljedu na radu, smatra da je prijavio sms porukama koje da je poslao kapetanu A., međutim kada je utvrdio sa doktoricom da nije prijavljen na HZZO temeljem ugovora, da je kontaktirao telefonski oca od vlasnika broda te tražio da ga se prijavi sukladno ugovoru i da mu se omogući prijava ozljede na radu. S njim da se i našao i on da mu je uručio obrasce za prijavu ozljede na radu, međutim u istom momentu da mu je prijetio ne samo otkazom ugovora o radu već i drugim prijetnjama o čemu da se vode drugi postupci. Nakon toga njegova doktorica da je izvršila prijavu ozljede na radu o čemu da je i donijeto rješenje od HZZO-a međutim isto da je naknadno po žalbi tuženika ukinuto te da je postupak još u tijeku, odnosno da novo rješenje nije donijeto. Isti da je naknadno kada je bio prijavljen otvorio bolovanje sa danom 25. srpnja, naime iako se doktorici javio i ranije ona da mu je dana 28.srpnja mogla otvoriti tek retroaktivno unazad tri dana bolovanje dakle od 25. srpnja, koje da je trajalo do kraja tog mjeseca, obzirom da dalje nije moglo trajati zbog internih propisa HZZO-a. Te doznake da je sukladno zakonu i dostavio tuženiku. Nakon toga da je 4. kolovoza primio odluku o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja i neopravdanog izostanka pet radnih dana na što da je uložio zahtjev za zaštitu prava i pokrenuo ovaj postupak. Napominje da za takvu odluku nije bilo zakonskog osnova jer da prije nije bio upozoren na bilo kakvo kršenje obveze iz radnog odnosa. Koliko mu je poznato kod tuženika odnosno na brodu B. p. e da nije vođena nikakva evidencija o radu posade i rasporedu članova posade kao ni Brodski dnevnik. Iako da je imao ugovor o radu za tri sata dnevno isti da je praktički radio od 9 – 17,00 svaki dan, a razliku da mu je poslodavac isplaćivao na ruke. O tome je li kao zaposlenik broda morao postupati po naređenju zapovjednika, navodi da je to bila obaveza posade na brodu.

    7. U svom iskazu na ročištu dana 23. ožujka 2022., zz tuženika M. P. navodi da je tužitelj sukladno zaključenom ugovoru o radu trebao početi s radom na brodu B. P. na radnom mjestu kormilar od 1. srpnja 2021., međutim da brod nije odmah plovio, prva plovidba da je započela 8. ili 9. srpnja, do tada da je praktički bio slobodan, iako da mu je i to bilo plaćeno. Isto tako od 9. srpnja – do 21. srpnja dan ili dva da se nije radilo, odnosno da se nisu svi dani radili. O tome kako je radio tri sata dnevno, a brod je radio više od tri sata od isplovljavanja, oni da su se s tužiteljem dogovorili obzirom da je umirovljenik da odradi tri sata, a ostalo da bude na brodu bez radnih obveza, zbog čega da je zaposlen jedan radnik više, iz razloga jer je kormilara bilo nemoguće naći, a tužitelj da je imao reference za isto. Što se tiče plovidbe broda, odnosno od momenta od kada je tužitelj bio ukrcan na isti, on da je cijelo vrijeme bio na brodu, odnosno većinu, osim što da je 21. srpnja kako je tužitelj naveo morao otići kad su došli na K. zbog obiteljskih razloga. Što se tiče 21.

    srpnja istom da je poznato pošto se vratio na brod kad je došao u S., taj dan da je cijela posada koju je tužitelj precizirao u svom iskazu jednoglasno zatražila da će se iskrcati oni s broda ili tužitelj jer da ne mogu više podnositi iz razloga što ih je previše maltretirao da nije priseban, da je konzumirao alkohol, iako je na brodu alkohol bio strogo zabranjen za posadu. Upravo taj dan da je isti sačekao tužitelja kad se iskrcao s broda i da ga isti nije upoznao s nikakvom ozljedom da mu se dogodila, već da je s njim popričao i upoznao sa stavom posade te se s njim dogovorio da je najbolje da se iskrca s broda i rastali se prijateljski i suglasno dogovorili otkaz ugovora o radu. Međutim, kako se sva dokumentacija nalazila na brodu, isti da je sutradan pokušao uzeti dokumentaciju s broda ali ista da nije bila na brodu, te da ga nije mogao odjaviti, iskrcati, pa da ga je pokušao i to pet dana telefonski da riješe ugovor, ali da mu se nije javljao. O tome da li mu je poznato da je 22. srpnja, poslao sms poruku kapetanu da ne može doći zbog bolova u koljenu na posao, odnosno da je bio u komunikaciji s istim, njemu da to nije poznato niti da ga je kapetan o tome obavijestio. Isti da je kapetana zadužio da stupi u kontakt s tužiteljem i dođe do papira, ali da mu je kapetan rekao da nije uspio stupiti u kontakt s njim, a što se tiče sms poruka koje su priložene vjerojatno da je to bilo kasnije. Što se tiče prijavljivanja tužitelja na HZZO o sklopljenom ugovoru, da u ovih 12 godina od kada radi da su sve prijave išle uredno, a što se tužitelja tiče da zna da je bilo problema oko vrste mirovine koju prima, o čemu ga je kontaktirala radnica iz knjigovodstva, te da je spojio tužitelja s istom kako bi se to otklonilo i isti uredno prijavio. Što se tiče predmetnog otkaza, kako je rekao nakon što pet dana nije uspio kontaktirati tužitelja, nakon što mu je djelatnica u knjigovodstvu rekla da isti nije otvorio bolovanje, njemu da je 26. srpnja otkazan ugovor o radu zbog neopravdanog izostanka s posla. On da je baš upozorio kad se pisala odluka da se ne spominje alkoholiziranost kako tužitelj ne bi imao daljnjih problema, s tim da tužitelja nije upozorio na njegovo ponašanje pismeno, osim usmeno na konzumiranje alkohola. O tome da li je uredno vođena evidencija o radu posade, brodski dnevnik, kao i zapisi o satima rada i odmoru posade odnosno evidenciji koja je zakonom propisana, po njegovim saznanjima da je to u ovlasti kapetana broda, te da smatra da je istu i vodio. Zna da je inspekcijom utvrđeno drugačije, to da je dužnost kapetana, a on da zapisnik o inspekcijskom pregledu broda nije pročitao. O tome da li je tužitelj došao raditi 24. srpnja isti da ga taj dan nije vidio na brodu, ali da je čuo od posade da je bio taj dan prije isplovljavanja, te vjerojatno tada snimio svoje prisustvo na brodu, međutim taj dan da nije isplovio s brodom. Isti da nije stupio u kontakt te ga nije zatekao. Nije mu poznato da li ga je itko obavijestio da ga traži. Napominje da je tužitelj vrlo malo radio poslove kormilara, to da su radili isključivo mornari i on, on je radio poslove oko sidrenja, bio na provi broda kod spuštanja i dizanja sidra i kad su se vraćali kod privezivanja broda, stoga da je on zaposlen kao kormilar zbog formalno-pravnih razloga nego što je stvarno radio. O tome da li je u opisu radnog mjesta tužitelja bilo posluživanja, pomoć oko posluživanja ili raspremanja stolova nakon ručka gostiju, navodi da to nije bilo u opisu njegovog radnog posla i da nije to trebao obavljati obzirom da su zaposlena druga tri djelatnika, a niti da su on ili kapetan takve naloge davali tužitelju.

    8. U svom iskazu na ročištu dana 9. lipnja 2022. svjedok B. A. navodi da je on bio kapetan na brodu B. p. kada je na istom brodu bio ukrcan tužitelj koji da je obavljao poslove kormilara. Tužitelj da je obavljao sve poslove koji predstavljaju službu palube, a što bi predstavljalo čišćenje i pranje palube broda, posluživanje putnika na brodu te po potrebi i poslove kormilarenja brodom obzirom da se radilo o kraćim relacijama, pa da je te poslove najčešće obavljao on, a dodatne naredbe od njega da nije dobivao, odnosno da iste nije izvršavao. O tome što je tužitelj konkretno radio na brodu da može reći ništa. Točno je da je isti s njim razmjenjivao poruke koje su priložene spisu međutim obavijest kojom ga obavještava da ne može doći na posao da je poslana 22. srpnja 2021. u 8:00 sati, a da oni isplovljavaju od 8:00 do 8:30 sati. Tog dana 21.srpnja 2021. godine isti da nije zamijetio da je tužitelj pao niti da je bilo kakvih naznaka o tome, a niti mu se on osobno potužio ili mu se javio u svezi sa tim. Taj dan on da nije radio nikakve poslove vezano za pružanje bilo kakvih usluga putnicima, posluživanje i slično, a inače kako je već naveo da nije ništa radio. Nakon te obavijesti da ne može doći na posao 22. srpnja 2021., on da se više nije pojavio na poslu te da nije došao raditi ni 24. srpnja 2021. godine. Nakon što je njega tužitelj obavijestio porukom da zbog zdravstvenih problema ne može doći na posao, on da o tome nije nikoga obavijestio. O tome je li uredno vodio brodski dnevnik kao i raspored posade na brodu, ističe da je sve uredno vodio stoga da mu nije jasno kako je inspekcija utvrdila suprotno. Na brodu da nije zatečen raspored rada posade jer da isti nije bio izrađen. Inače da po njegovom mišljenju iako je on upoznat sa zapisnikom o obavljenom inspekcijskom pregledu i utvrđenju inspekcije to da se može i drugačije tumačiti. Navodi da su autentične poruke koje je izmjenjivao s tužiteljem i koje su priložene u spisu.

    9. U svom iskazu na ročištu dana 9. lipnja 2022. svjedok F. M. navodi da je suvlasnik broda B. P., te da je i on sa ostalom posadom svako ljeto ukrcan na brodu i radi sve poslove po potrebi. Što se tiče tužitelja da je on u toj sezoni 2021. bio ukrcan na brodu B. P. kao kormilar i da je radio u pravilu poslove prilikom priveza broda i nekad nešto ukoliko je bilo potrebno za poslove broda, a nekada da je kormilario. Što se tiče događaja od 21. srpnja 2021. godine isti da je tada bio na brodu i ukupno da je bilo njih oko 6 od posade uključujući kapetana i tužitelja taj dan. Na brodu da su otprilike krcali 50-70 turista i tim se turistima na tom jednodnevnom izletu nudi piće i ručak koje praktički obavlja cijela posada, te da se svi ti poslovi mogu obaviti sa manje ljudi, konkretno to da sada radi troje ljudi tako da tužitelj nije bio dužan obavljati te poslove. Istom da nije poznato da li je se on javljao kapetanu broda i opravdao svoj izostanak 22. srpnja 2021., niti da ga je kapetan o tome obavijestio napominje da je pokušao zvati tužitelja u više navrata, ali da mu se nije javljao. Navodi da nisu točni navodi tužitelja da mu je dana 21. srpnja 2021. pomogao da se podigne niti mu je poznato da se taj dan tužitelj ozlijedio na brodu. O tome da li mu je poznato da li se na brodu uredno vodila dokumentacija sukladno zakonu, brodski dnevnik, raspored rada posade i slično, navodi da mu to nije poznato jer da je to bila dužnost kapetana, ali da se ispostavilo da on nije to uredno vodio jer da im je inspekcija našla dosta prekršaja vezano za to. Poznato mu je da tužitelj nije odmah bio prijavljen putem HZZO-a, ali prijava da nije prolazila tako da je on prijavljen tek mjesec dana nakon ukrcaja na brod. Naknadno da su saznali da tužitelj nije bio sposoban za rad radi čega da nije prolazila prijava na HZZO-u.

    10. Analizom i ocjenom cjelokupnog dokaznog postupka, svih dokaza zajedno i svakog dokaza zasebno sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/93, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13 – u daljnjem tekstu ZPP), tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan. Temeljem članka 112. St. 1 toč. 3. Zakona o radu ((„Narodne novine“ broj 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu: ZR)), ugovor o radu prestaje između ostalog i istekom vremena na koje je sklopljen. Prema čl. 117. st. 1. ZR-a propisano je da privremena nenazočnost na radu zbog bolesti nije opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, a čl. 118. ZR-a, da se ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

    10.1.Pregledom kartona pacijenta ( list spisa 25) razvidno je da se tužitelj javio svojoj liječnici radi ozljede koljena u ambulantu 22. srpnja 2021., (list spisa 26) gdje je konstatirano da se ozlijedio na brodu dan ranije dakle, 21. srpnja, stoga je očita omaška liječnice kod pisanja dijagnoze za dan 28. srpnja 2021. Nije sporno da tužitelj nije bio prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te da mu je stoga bolovanje otvoreno od nedjelje 25. srpnja 2021., po prijavi poslodavca sukladno zakonskim mogućnostima. Dakle, ovaj sud smatra da je tužitelj dokazao da se zbog ozljede koju je zadobio izvršavajući poslove na brodu na kojem ga je angažirao tuženik po ozljeđivanju javio svojoj doktorici te naknadno, ne svojom krivnjom, otvorio bolovanje. Kako je već navedeno njegova doktorica nije mogla u trenutku prvog pregleda otvoriti tužitelju bolovanje, jer je prilikom pokušaja prijave ozljede na radu utvrđeno da tužitelj nije bio prijavljen na zdravstveno osiguranje, te ga je tuženik tek 26. srpnja 2021., prijavio na HZZO, te mu je status osiguranika priznat retroaktivno od 1. srpnja 2021. Tužitelju je otvoreno i bolovanje sa danom 25. srpnja 2021., te izvršena prijava ozljede na radu. Samim time i bez obzira na činjenicu što tuženik osporava da je tužitelj dana 24. srpnja 2021., došao na posao, iz priložene fotografije datuma 24. srpnja u 13,17 sati nedvojbeno proizlazi da tužitelj bio za kormilom (list spisa 16 i 17) dok je brod bio u plovidbi, a ne da je došao na brod slikao se i otišao, kako je naveo svjedok P. da je čuo od posade. Stoga tuženik nije dokazao da je tužitelj pet radnih dana uzastopce neopravdano izostao s posla na čime se temelji i Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem zaposlenika ( list spisa 7). U spornoj odluci se ni ne precizira kojih je to pet radnih dana uzastopce tužitelj neopravdano izostao s posla obzirom da tuženik nedvojbeno nije vodio nikakvu evidenciju o radu osoblja zaposlenih na predmetnom brodu. Isto tako iz priloženih kopija sms poruka razvidno je da je tužitelj o svom zdravstvenom stanju odnosno nesposobnosti za rad, obavijestio i kapetana broda B. A..

    Svjedok A. koji je u svom iskazu potvrdio vjerodostojnost samih sms poruka, u svome iskazu i dalje je osporavao činjenicu da se tužitelj ozlijedio na brodu, kao i rezultate inspekcijskog nadzora od 3. kolovoza 2021., (list spisa 121), u kojem je između brojnih utvrđenih nedostataka utvrđeno da kapetan nije vodio brodski dnevnik, a niti raspored rada i zapise o odmorima posade. Stoga iskazu svjedoka

    A. u preostalom dijelu, kao i iskazima ostalih saslušanih svjedoka od strane tuženika kao i zz tuženika, ovaj sud ne poklanja vjeru jer upravo suprotno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka posebno inspekcijskog nadzora iz kojeg nedvojbeno proizlazi da zakonom propisana dokumentacija na brodu B. p. nije vođena,

    između ostalog ni evidencija rasporeda i prisustva posade na brodu, a i sami saslušani svjedoci kontradiktorno i nevjerodostojno iskazuju. Glede opravdanosti bolovanja tužitelja, tuženik u ovom postupku nije dokazao da je pokrenuo postupak kontrole bolovanja, a da li je u konačnici tužitelju priznata ozljeda na radu ili nije, to nije od utjecaja na odluku u ovoj pravnoj stvari, obzirom da je ovdje predmet spora isključivo zakonitost, samim time i dopuštenost odluke tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja kao i očitovanja tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika. Slijedom navedenog, Odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem zaposlenika, kojim je radni odnos tužitelju prestao 26. srpnja 2021., je nedopuštena, a samim time i nezakonita, jer tuženik u ovom postupku nije dokazao da je tužitelj neopravdano izostao s posla uzastopce pet radnih dana. Valja napomenuti da tuženik sukladno čl. 118 ZR-a nije ni predvidio mogućnost redovitog otkazivanja u predmetnom ugovoru o radu na određeno vrijeme, a ukoliko stranke to nisu ugovorile što ovdje nije slučaj, to također ukazuje na nedopuštenost predmetnog otkaza. Svi drugi prigovori u smislu da li je tužitelju priznata ozljeda na radu ili nije kao i ostali u smislu da je tužitelj bio zaposlen iako nije bio radno sposoban, nisu od utjecaja na odluku ovog suda u odnosu na zakonitost samog otkaza, stoga nisu posebno ni obrazloženi.

    10.2.Nadalje, što se tiče očitovanja tuženika na zahtjev za zaštitu prava radnika od

    31. kolovoza 2021., valja istaći da je izjavljivanje zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu radniku procesna pretpostavka za ostvarivanje prava na sudsku zaštitu u ovim radnim sporovima, na što nije od utjecaja očitovanje poslodavca na isti ili izostanak očitovanja poslodavca, kao ni sam sadržaj očitovanja, osim što ovisno da li je očitovanje poslodavca zaprimljeno utječe na računanje roka za podnošenje tužbe.

    Samim time očitovanje poslodavca nije nezakonito, a samim time nije nedopušteno jer je očitovanje na zahtjev na zakonu osnovano, te tužitelj nije dokazao zbog čega bi očitovanje tuženika bilo nezakonito obzirom da sud ne ulazi u sadržaj tog očitovanja.

    10.3.U odnosu na ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, valja istaći da isti prestaje istekom roka na koji je sklopljen sukladno čl. 112.st.toč.3. ZR-a, te se radi o zakonitom načinu prestanka radnog odnosa. Po isteku tog roka poslodavac nema nikakvu obvezu s radnikom sklopiti novi ugovor o radu već je to njegovo autonomno pravo. Stoga, budući da je Ugovor o radu prestao na zakonit način ne postoji ni obveza tuženika u svojstvu poslodavca da tužitelja vrati na rad. Obzirom da je tužitelj imao zaključen Ugovor o radu na određeno vrijeme zaključno sa 30. rujna 2021. njemu je radni odnos prestao po sili zakona, stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u dijelu gdje tužitelj traži utvrđenje da radni odnos kod tuženika nije prestao i da ga tužitelj vrati na poslove kormilara na brodu i omogući mu obavljanje poslova temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme od 13. lipnja 2021. Slijedom navedenog, a temeljem čl. 112, 117 i 118. ZR-a, valjalo je odlučiti kao u toč. I i II izreke ove presude.

    11. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st.4. Zakona o parničnom postupku, ovaj sud smatra kako su stranke u približno jednakim dijelovima djelomično uspjele u ovoj parnici, stoga svaka stranka treba da snosi svoj parnični trošak.

    U Splitu, 3. listopada 2022.

    Sudac

    Jelena Kvarantan Karuza, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15

    dana od dana primitka pismenog otpravka iste.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.