Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-688/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Tatjane Radaković Bašić, predsjednice vijeća, Milke Vraneš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Vesne Britvec, kao članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice N. B., OIB: …, C.1 , 2. tužitelja J. B., OIB: …, C. , 3. tužitelja V. Ć., OIB: …, K. N., i 4. tužiteljice Z. Ć., OIB: …, K. N., svi zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu M. B. i G. L., u S., protiv tuženika pod 1. Ž. M., OIB: …, K. N., zastupane po punomoćniku J. D., odvjetniku u K. L. i 2. S. S., pok. M., zastupanog po privremenom zastupniku, Z. M., odvjetniku u S., radi utvrđenja prava stvarne služnosti, odlučujući o žalbi 1. – 4. tužitelja (dalje: tužitelji) izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-6140/2017 od 23. lipnja 2022. u dijelu pod točkom I. (I., II. i III.), na sjednici vijeća održanoj 3. listopada 2022.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana, ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj: P-6140/2017 od 23. lipnja 2022. u dijelu pod točkom I. (I., II. i III.) i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne rasprave.

II. Odluka o žalbenom trošku ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se na teret nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, 866 m2, put 472 m2, oranica 394 m2, zk.ul. 747, k.o. K. N., kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine označene kao čest. zem. 363, oranica, 2834 m2, zk.ul. 3645, k.o. K. N., vlasništvo N. B. rođ. Ć., C. , OIB: …, J. B., C. , OIB: …, V. Ć., K. N., OIB: … i Z. Ć., K. N., OIB: …, kao povlasne nekretnine, pravo stvarne služnosti kolnika na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, 866 m2, put 472 m2, oranica 394 m2, zk.ul. 747, k.o. K. N., a koji dio je na „Skici lica mjesta br. 2, Tematska skica“, u Nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, G. z. d.d. S., izrađenom po A. B., ing. geod., broj predmeta: 2/19-6 od dana 03. svibnja 2019. godine označen zelenom bojom i definiran točkama 7-8-9-10-11-12-7, površine 395 m2.

II. Ovlašćuju se N. B. rođ. Ć., C.1 , OIB: …, J. B., C. , OIB: …, V. Ć., K. N., OIB: … i Z. Ć., K. N., OIB: …, temeljem ove Presude, a po pravomoćnosti iste, pri zemljišnim knjigama nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava stvarne služnosti kolnika na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, 866 m2, put 472 m2, oranica 394 m2, zk.ul. 747, k.o. K. N., a koji dio je na „Skici lica mjesta br. 2, Tematska skica“, u Nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke, G. z. d.d. S., izrađenom po A. B., ing. geod., broj predmeta: 2/19-6 od dana 03. svibnja 2019. godine označen zelenom bojom i definiran točkama 7-8-9-10-11-12-7, površine 395 m2 i to na teret nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, 866 m2, put 472 m2, oranica 394 m2, zk.ul. 747, k.o. K. N., kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine označene kao čest. zem. 363, oranica, 2834 m2, zk.ul. 3645, k.o. K. N., kao povlasne nekretnine, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Dužni su tuženici M. Ž., K. N., OIB: … i S. S. pok. M., u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, solidarno, naknaditi tužiteljima N. B. rođ. Ć., C.1 , OIB: …, J. B., C.1 , OIB: …, V. Ć., K. N., OIB: … i Z. Ć., K. N., OIB: …, cjelokupni parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do konačne isplate, a koje se obračunavaju primjenom prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijski trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3 postotna poena određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br: 35/05, 41/08, 125/11,78/15, 29/18)."

II. Odbija se zahtjev tuženice pod 1. za naknadu parničnog troška."

2. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom I. (I., II. i III.) u pravovremenom roku žale se tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Tužitelji u žalbi predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženike u cijelosti uz obvezu na naknadu ukupnog parničnog troška uvećanog za trošak sastava žalbe u iznosu od 2.025,00 kuna ili podredno da ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu tužitelja odgovor nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Opravdano tužitelji u žalbi ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) iz razloga jer pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama nisu jasni i određeni, odnosno o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6. Predmet spora je utvrđenje postojanja, na teret nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, 866 m2, put 472 m2, oranica 394 m2, zk. ul. 747, k.o. K. N., kao poslužne nekretnine, a u korist nekretnine označene kao čest. zem. 363, oranica, 2834 m2, zk. ul. 3645, k.o. K. N., kao povlasne nekretnine, pravo stvarne služnosti kolnika na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, koji je u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke od 3. svibnja 2019. označen zelenom bojom i definiran točkama 7-8-9-10-11-12-7, površine 395 m2, stečenog na temelju dosjelosti.

7. Tijekom postupka utvrđeno je kao nesporno:

- da su u trenutku podnošenja tužbe u zemljišnim knjigama na nekretnini označenoj kao čest. zem. 363, zk. ul. 3645, k.o. K. N. upisani kao suvlasnici B. N. rođ. Ć. za 1/4 dijela, B. J. za 1/4 dijela, Ć. V. za 1/4 dijela i Ć. Z. za 1/4 dijela,

- da su u trenutku podnošenja tužbe u zemljišnim knjigama na nekretnini označenoj kao čest. zem. 367, zk. ul. 747, k.o. K. N. bili upisani kao suvlasnici S. S., pok. M. za 1/2 dijela i M. Ž. za 1/2 dijela,

- da tužitelji i prije podnošenja tužbe koriste predmetni put preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. 367, a nakon izvršene diobe preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, k.o. K. N.,

- da u zemljišnim knjigama za nekretninu označenu kao čest. zem. 367, k.o. K. N. nije bio upisan teret postojanja prava služnosti prolaza preko te nekretnine u korist. čest. zem 363, k.o. K. N.,

- da iz zemljišne knjige i zk. ul. 747, k.o. K. N., proizlazi da se isti sastoji od više zemljišno knjižnih tijela i to čest. zem. 367/1, 367/2, 367/3, 367/4, 367/5 i 367/6,

- da je nekretnina označena kao čest. zem. 367/5, upisana kao C2 . put, površine 478 m2,

- da su kao suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. 747, k.o. K. N. uknjiženi T. C. u ½ dijela i A. C. u ½ dijela,

- da iz zk. ul. 747, k.o. K. N. proizlazi da je evidentirano cijepanje čest. zem. 367/5, u podčestice 367/5 i 367/6, te promjena oblika i površine na čest. zem. 367/1, po prijavnom listu zaprimljenom 29. lipnja 2021. pod brojem Z-25780/2021, sukladno rješenju od 20. travnja 2021., a sve to prije zaključenja glavne rasprave u ovom predmetu,

- da iz katastra nekretnina proizlazi da je u posjedovni list broj 4588, k.o. K. N., čest. zem. 367/5, upisana kao C.2 put, površine 478 m2,

- da iz preciziranog tužbenog zahtjeva tužitelja proizlazi da je identificirana povlasna nekretnina kao čest. zem. 367/5, 866 m 2, put 472 m2, oranica 394 m2, upisana u zk. ul. 747, k.o. K. N., dakle nekretnina koja je po svojoj ukupnoj površini, ali i u dijelu koja se odnosi na površinu puta različita od površine te nekretnine koja je upisana u zemljišnim knjigama u trenutku zaključenja raspravljanja.

8. Da je među strankama sporna osnovanost tužbenog zahtjeva u smislu stjecanja prava služnosti prolaza na temelju dosjelosti, te sadržaj tužbenog zahtjeva obzirom na stanje zemljišne knjige u vrijeme zaključenja glavne rasprave.

9. Polazeći od navedenog činjeničnog stanja i sadržaja odredbi članka 186. stavak 1., 220. stavak 1., 228. stavak 1., 229. stavak 1., te odredbe članka 10. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) prvostupanjski sud utvrđuje i zaključuje da nekretnina označena kao čest. zem. 367/5, k.o. K. N., kako je upisana u tužbenom zahtjevu nije identična nekretnini označenoj kao čest. zem. 367/5, k.o. K. N., kako je upisana u zk. ul. 747, nakon provedbe promjena oblika i površine po cijepanju čest. zem. 367/5 u pod čestice 367/5 i 367/6, dakle identifikacija te nekretnine ne odgovara identifikaciji prilikom radnje očevida na mjestu spora, a posebno činjenici da su u zemljišnim knjigama kao suvlasnici čest. zem. 367/5 u vrijeme zaključenja glavne rasprave upisani T. C. i A. C., svaki u ½ dijela, tj. osobe koje u predmetnoj parnici nemaju svojstvo parnične stranke, odnosno tuženika.

10. Nakon toga sud konačno zaključuje s obzirom da je za presuđivanje u konkretnom slučaju odlučno zemljišnoknjižno stanje u trenutku zaključenja glavne rasprave, to slijedom naprijed opisanih utvrđenja prvostupanjski sud smatra da tužbeni zahtjev po svojoj identifikaciji nekretnine koja je predmet spora ne odgovara zemljišnoknjižnim oznakama i opisu te nekretnine, niti katastarskim oznakama i opisu, zbog čega čak i u slučaju prihvaćanja istog presuda ne bi bila podobna za upis u zemljišne knjige, niti u pogledu predmetne nekretnine i identifikacije dijela iste koji bi predstavljao put, zbog promjene oblika i površine, pa dalje niti u pogledu upisanih suvlasnika koji nemaju pasivnu legitimaciju u predmetnom sporu, to prvostupanjski sud, slijedom svega naprijed napisanog i utvrđenog, pri tom ne ulazeći u činjenični i pravni osnov tužbenog zahtjeva u vidu utvrđivanja tužiteljevog stjecanja prava stvarne služnosti na osnovu kupoprodaje i dosjelosti smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan zbog čega je kao takav u cijelosti i odbijen.

11. Suprotno ovakvom zaključku prvostupanjskog suda tužitelji se opravdano u žalbi pozivaju na naprijed citiranu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. točka 11. ZPP-a, pri čemu tvrde da je prvostupanjska presuda nejasna i protivna strogim zakonskim odredbama.

12. Prije svega tužitelji ističu da u provedenom postupku, a posebno iz iskaza svjedoka, ali i stranaka, očevida na licu mjesta, te dostavljene dokumentacije nesporno proizlazi činjenica postojanja prava služnosti na teret utužene, poslužne nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, k.o. K. N., a u korist nekretnine označene i opisane kao čest. zem. 363, k.o. K. N., povlasne nekretnine u vlasništvu tužitelja. Pri tome tužitelji posebno naglašavaju da ni sam sud ne drži spornom činjenicu da tužitelji koriste i prije podnošenja tužbe predmetni put preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. 367, a nakon izvršene diobe preko dijela nekretnine označene kao čest. zem. 367/5, k.o. K. N., a što je i prvostupanjski sud utvrdio u točki 17. obrazloženja presude. Nadalje, tužitelji tvrde da su u prilog tome iskazivali svi svjedoci saslušani tijekom postupka, kako oni koje su predložili tužitelji, tako i oni koje su predložili tuženici, odnosno svi su iskazivali da su tužitelji kao i njihovi prednici oduvijek koristili predmetni put, te ih u tome nikada nitko nije smetao.

13. Tužitelji posebno u žalbi naglašavaju da je predmetni put, jedini put kojim bi tužitelji, kao i njihovi pravni prednici, mogli doći do vlastite nekretnine, odnosno vlastite kuće, a što je vidljivo iz stanja spisa, ali i provedenog vještačenja, pa odbijanjem tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je ne samo povrijedio odredbe parničnog postupka, već pogrešno primijenio mjerodavno materijalno pravo na konkretan pravni problem čime je pobijanom presudom onemogućio tužiteljima prolaz jedinim putem koji isti mogu koristiti za pristup vlastitoj nekretnini, a što je potpuno neživotno i nelogično.

14. Slijedom navedenog tužitelji smatraju da je njihov tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti, a pobijana presuda teško povređuje Ustavom zajamčena prava. Pri tome tužitelji se posebno pozivaju na iskaz svjedoka I. G., P. B., M. C., te iskaze samih stranaka, a iz kojih iskaza nedvojbeno proizlazi da su prednici tužitelja, ali i tužitelji već dugogodišnji, odnosno više desetljeća u posjedu navedenog puta, te da istog nesmetano koriste i uživaju u potpunosti kao i svi drugi vlasnici susjednih nekretnina, pri čemu posebno treba imati u vidu činjenicu da je predmetni put već generacijama jedini put do kuće tužitelja, odnosno prethodno do kuće prednika tužitelja, te bez toga puta nema drugog načina da isti pristupe vlastitoj nekretnini.

15. Ovi žalbeni navodi tužitelja, po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, u cijelosti dovode u pitanje činjenična utvrđenja i pravne zaključke prvostupanjskog suda, a time pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske presude.

16. Naime, prema stanju spisa, nije sporno da su tužitelji dana 18. prosinca 2017. podnijeli tužbu radi utvrđenja prava stvarne služnosti na teret nekretnine označene kao čest. zem. 367, a u korist nekretnine 363, sve k.o. K. N., a isto tako nije sporno da su tužitelji nakon podnošenja tužbe zabilježili spor na poslužnoj nekretnini i to pod poslovnim brojem Z-45596/2017 dana 20. prosinca 2017.. Dakle, predmetna zabilježba spora glasi na čest. zem. 367, k.o. K. N., odnosno na česticu koja je bila obuhvaćena prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom i to prije parcelacije.

17. Naknadno su tuženici prvi put isparcelirali predmetnu nekretninu, te je očevidom na licu mjesta i samim vještačkim nalazom vještaka A. B. točno označen predmet spora, po kojem vještačkom nalazu su tužitelji precizirali svoj tužbeni zahtjev.

18. Nakon toga, a netom prije zaključenja glavne rasprave i bez znanja tužitelja, tuženici su ponovno isparcelirali predmetnu nekretninu, što proizlazi iz rješenja od 20. travnja 2022.. Međutim, u tom katastarskom postupku tužitelji nisu bili ni pozvani, a niti su imali saznanja o takvoj parcelaciji, a iz čega proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno i neosnovano zaključio da je naknadna parcelacija razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva iz razloga jer da postavljenim tužbenim zahtjevom ne bi mogao biti ishođen upis u zemljišnu knjigu, te osobe koje su sada upisani kao vlasnici nisu osobe koje su upisane u zemljišnoj knjizi kao vlasnici nekretnine.

19. Naime, prvostupanjski sud u ovom predmetu nije imao u vidu činjenicu da su tužitelji nakon podnošenja predmetne tužbe zabilježili spor na poslužnoj nekretnini to pod poslovnim brojem Z-45596/2017, dana 20. prosinca 2017. i da predmetna zabilježba spora glasi na česticu zem. 367, k.o. K. N., tj. česticu koja je bila obuhvaćena prvotno postavljenim tužbenim zahtjevom i to prije naprijed opisanih parcelacija predmetne nekretnine.

20. Dakle, iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud predmetu spora imao pogrešan pravni pristup.

21. Prema odredbi članka 81. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), koji zakon se primjenjuje na konkretan slučaj, propisano je da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava (dakle prava vlasništva ili nekog drugog stvarnog prava ili glede obveznih prava koji se upisuju u zemljišnu knjigu), vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava.

22. Učinak zabilježbe spora je da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora već stigao zemljišnoknjižnom sudu pa u slučaju ako tužitelj uspije u tom sporu isti ima pravo tražiti svoj upis u prvenstvenom redu kojemu je bilo osigurano zabilježbom spora i ima pravo tražiti brisanje svih upisa koji su izvršeni u zemljišnoj knjizi nakon toga, ako su suprotni s tim novim upisom. Iz toga slijedi da zabilježba spora ne sprečava niti jedan zemljišnoknjižni upis koji bi došao iza nje, ako su za te upise ispunjene pretpostavke za upis.

23. Dakle, radi postojanja zabilježbe da se vodi spor glede poslužne nekretnine (kao u konkretnom slučaju), ista zabilježba spora ima učinak prema svim naknadnim stjecateljima knjižnog prava nakon što je prijedlog za zabilježbu zaprimljen kod nadležnog suda. Prema tome, suprotno shvaćanju prvostupanjskog suda zabilježba spora djeluje i u odnosu na bilo kakvu moguću promjenu u odnosu na čestice koje su obuhvaćene tužbenim zahtjevom, što više djeluje čak i u odnosu na upisane terete, slijedom čega bi tada tužiteljima dosuđeno pravo dobilo ono mjesto u prvenstvenom redu koje bi mu bilo osigurano zabilježbom, a sve sukladno naprijed citiranoj odredbi ZZK-a.

24. Obzirom da se u konkretnom slučaju zabilježba spora odnosi čak i na prvotnu neisparceliranu česticu označenu kao 367, k.o. K. N., proizlazi da bi njezin učinak bio da pravomoćni ishod parnice ima učinak prema svim nastalim promjenama (parcelacijama, spajanjima i sl., kao i u novoupisanim osobama), nakon što je zabilježen spor na čest. zem. 367, k.o. K. N., te bi u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva, dosuđeno pravo imalo mjesto u prvenstvenom redu koje mu je osigurano zabilježbom, a zbog čega ovaj sud smatra da zbog pogrešnog pravnog pristupa predmetu spora nije pravno utemeljeno stajalište prvostupanjskog suda.

25. Naglašava se da se zabilježba spora ne sprječava nositelja knjižnog prava na koje se odnosi zabilježba da i nakon provedene zabilježbe raspolaže tim knjižnim pravom. Sva su raspolaganja međutim uvjetna i ovise o ishodu spora koji je zabilježen. Ako postupak glede kojeg je dopuštena zabilježba spora završi ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis knjižnog prava glede kojeg je provedena zabilježba spora, istovremeno s provedbom upisa promjene knjižnog prava na način i u opsegu kako je to određeno tom odlukom izbrisat će se po službenoj dužnosti svi upisi nakon provedene zabilježbe spora ako su u suprotnosti s novim upisom.

26. Slijedom iznesenog, za zaključiti je da je pogrešna odluka prvostupanjskog suda, jer u slučaju kada bi tužbeni zahtjev bio usvojen, tada bi tužitelji, a radi postojanja zabilježbe spora imali pravo predmetnu služnost upisati u zemljišnoj knjizi, neovisno o naknadnim promjenama, jer bi njihovo pravo imalo prvenstveni red, a koje mu upravo navedena zabilježba spora osigurava.

27. Stoga se dodatno naglašava da je pogrešno mišljenje prvostupanjskog suda da tužbeni zahtjev ne obuhvaća nekretninu koju bi trebao obuhvatiti i da presuda čak i u slučaju prihvaćanja tužbenog zahtjeva tužitelja ne bi bila podobna za upis u zemljišne knjige, niti u pogledu predmetne nekretnine i identifikacije dijela iste koji bi predstavljao put, zbog promjene oblika i površine, a niti u pogledu upisanih suvlasnika koji nemaju pasivnu legitimaciju u predmetnom sporu.

28. Dakle, iz svega naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud u donošenju pobijane presude, počinio naprijed citiranu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, te je zbog pogrešnog pristupa predmetu spora činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a što je rezultiralo i pogrešnom primjenom materijalnog prava, pa je stoga valjalo temeljem odredbe članka 369. stavak 1. ZPP- a prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu radi provođenja nove glavne rasprave tijekom koje će prvostupanjski sud ukloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ukazuju ovo ukidno rješenje i žalba tužitelja, zatim će pravilnim pravnim pristupom predmetu spora ponovno i pravilno ocijeniti sve u postupku provedene dokaze pri čemu će imati u vidu zabilježbu spora određenu po prijedlogu tužitelja, kao i njen učinak na sam tijek ovog postupka, a potom će donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja.

29. Odluka o troškovima povodom žalbe tužitelja ostavljena je za konačnu odluku temeljem odredbe članka 166. stavak 3. ZPP-a.

30. U ne pobijanom dijelu pod točkom II. izreke kojim je odbijen tužbeni zahtjev 1. tužene za naknadu parničnog troška prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Gospiću, 3. listopada 2022.

Predsjednica vijeća:

Tatjana Radaković Bašić, v.r.