Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-751/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. Č., OIB: …, iz K., kojeg zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u K., protiv protustranke I. C., OIB: …, iz K., koju zastupa punomoćnik A. V., odvjetnik u K., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-49/2019-15 od 17. svibnja 2022., dana 3. listopada 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja M. Č. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini poslovni broj R1-49/2019-15. od 17. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem odlučeno je:

"Uređuje se međa između nekretnine predlagatelja M. Č. k.č.br. 930 šuma N. B. od 542 čhv upisana u z.k. ul. 1315 k.o. H. i nekretnina protustranke I. C. k.č.br. 929/2 oranica u N. B. od 1 j 227 čhv upisane u z.k.ul. 473 k.o. H. i k.č.br. 931/4 šuma u N. B. od 198 čhv upisane u zk. ul. 691 k.o. H. prema posljednjem mirnom posjedu na način da međa prolazi točkama A, B, C, D i E koje u naravi čine željezne cijevi, koje su kao takve označene na skici izmjere sudskog vještaka, a koja čini sastavni dio ovog rješenja.

II. Upozoravaju se stranke da nakon što je sud u postupku uredio među da svaka stranka može dokazivati pravo vlasništva u parničnom postupku i zahtijevati da se u skladu s istim uredi međa u rokovima prema čl. 103. Zakona o vlasništvu u drugim stvarnim pravima.

III. Nalaže se protustranci I. C. da naknadi predlagatelju M. Č. trošak ovog postupka u iznosu od 2.883,92 kn(dvijetisućeosamstoosamdesettri kune i devedesetdvije lipe), u roku od 15 dana."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. U žalbi ističe kako iskaz svjedoka D. C. treba cijeniti u kontekstu činjenice da je isti suprug protustranke. Nadalje, sud prvog stupnja prihvaća iskaz svjedoka M. P. navodeći da je taj iskaz istinit i životno uvjerljiv, a pritom zaobilazi odlučan navod tog svjedoka koji je istaknuo da iskazuje o čest. zem. 931/4, na kojoj međašna linija nikada nije bila sporna među strankama. Među strankama je sporna međašna linija između točaka B, C, D i E, odnosno između čest. zem. 930, u vlasništvu predlagatelja i čest. zem. 929/2, u vlasništvu protustranke i za utvrđivanje te sporne međašne linije nemoguće je koristiti iskaze svjedoka, jer niti jedan nema o tome saznanja, a iskazi stranaka su proturječni pa je jedini logičan, životno uvjerljiv I moguć način utvrđivanja činjenica neposredno opažanje. Prilikom očevida na licu mjesta jasno je utvrđeno razlika u kulturi nekretnina stranaka. Tako nekretnina predlagatelja u naravi predstavlja šumu, koja je po svom sastavu, starosti, veličini stabala i ostalog raslinja, u potpunosti identična s obje strane jarka po čijoj sredini je uređena međa. Za razliku od nekretnine predlagatelja nekretnina protustranke predstavlja oranicu, koja se proteže do zapadne međe u odnosu na nekretninu predlagatelja te je iskrčena, osim u pojasu označenom plavom bojom skice mjerenja, gledano u smjeru istoka od sredine jarka gdje je sud utvrdio međašnu liniju. Pojas koji se proteže od međašne linije u smjeru zapad – istok od navedenih točaka u naravi predstavlja identičnu šumsku površinu kao i ostatak nekretnine predlagatelja. Iskaz protustranke da ruši i siječe stabla samo koliko joj je potrebno i ono što joj radi sjenu je nelogičan, jer nije posječeno niti jedno visoko i staro stablo koje bi činilo sjenu. Da se radi o krčenju radi sjene tada bi šuma sigurno bila posječena barem do ruba jarka, jer tek u tom slučaju ne šteti usjevima. Ne može se ispitati zbog čega sud prvog stupnja prihvaća iskaz protustranke i zainteresiranog svjedoka – njezinog supruga, koji su potpuno kontradiktorni, s jasno uočljivom razlikom u načinu uživanja. Popisuje trošak sastava žalbe.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19), na koju u žalbi sadržajno ukazuje predlagatelj, budući da pobijano rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.

6. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. istoga Zakona.

7. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja uredio je među prema posljednjem mirnom posjedu između nekretnine predlagatelja i to čest. zem. 930 k.o. H. i nekretnina protustranke i to čest. zem. 929/2 i čest. zem. 931/4, obje k.o. H. na način da međa prolazi točkama A, B, C, D i E, koje su kao takve označene na skici izmjere sudskog vještaka, te upozorio stranke da svaka od njih može dokazivati svoje pravo vlasništva u parničnom postupku i zahtijevati da se u skladu s istim uredi međa u rokovima prema čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15 - pročišćeni tekst - dalje ZVDSP).

8. Odredbom čl. 103. st. 1. ZVDSP propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

9. Prema odredbi čl. 103. st. 2. ZVDSP sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, s tim da prema stavku 3. istoga članka ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. navedenog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza i postupajući po uputi iz ukidnog rješenja ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-192/2018 od 15.veljače 2019., utvrdio da je u posljednjem mirnom posjedu dijela čest. zem. 930 k.o. H., koji se proteže od linije označene u skici vještaka mjernika točkama 1, 2, 3 i 4 do sredine jarka označene u skici točkama B, C, D i E, protustranka koja je na tom dijelu putem svog supruga vršila sječu drva, dok je u odnosu na među između čest. zem. 930 i čest. zem. 931/4, obje k.o. H. utvrdio kako obje stranke negiraju posjed sporne površine, slijedom čega je u tom dijelu prihvatio iskaz protustranke i odredio među sredinom jarka, u skici vještaka mjernika označenoj točkama A i B.

11. Predlagatelj u žalbi ne osporava uređenu među između nekretnine u njegovom vlasništvu oznake čest. zem. 930 i nekretnine u vlasništvu protustranke oznake čest. zem. 931/4 (između točaka A-B), dok smatra pogrešno uređenim među između nekretnine u njegovom vlasništvu oznake čest. zem. 930 i nekretnine u vlasništvu protustranke oznake čest. zem. 929/2, koja je označena točkama B, C, D i E, s tvrdnjom da sporna površina u tom dijelu predstavlja identičnu šumsku površinu kao i ostatak nekretnine predlagatelja, dok nekretnina protustranke predstavlja oranicu.

12. Pravilno je sud prvog stupnja, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, na temelju iskaza saslušanih svjedoka i stranaka u postupku utvrdio da je sredina jarka, kako u nespornom dijelu (između nekretnina čest. zem. 930 i čest. zem. 931/4), tako i u dijelu između nekretnina oznake čest. zem. 930 i čest. zem. 929/2, bila granica do koje je protustranka sa svojom obitelji uživala svoju nekretninu, te da se radilo o prirodnoj međi koju su poštovali i raniji vlasnici.

13. Naime, iako u svom iskazu prednik protustranke, svjedok M. P., ističe da kada je govorio da do sredine jarka kosi svoju nekretninu te da bi jedan vlasnik stabla sjekao sa jedne strane jarka, a drugi vlasnik s druge strane jarka, kako je iskazivao o čest. zem. 931/4, valja napomenuti kako je ovaj svjedok saslušan na ročištu u zgradi suda i to prije održavanja očevida na licu mjesta, pa nije mogao točno pokazati o kojoj nekretnini iskazuje, a činjenicu da je protustranka, odnosno njen suprug sjekao drva u šumi na spornoj površini potvrđuju saslušani svjedoci A. H., V. F. i J. H., kojima nije poznato kako ide međa između nekretnine predlagatelja prema nekretnini protustranke u istočnom dijelu prema čest. zem. 929/2. Osim toga, u postupku je nesporno na temelju izjava samih stranaka da je predlagatelj protiv protustranke podnio tužbu zbog smetanja posjeda upravo ovog spornog dijela, sa kojom tužbom je pravomoćno odbijen, te je na taj način potvrđen miran posjed protustranke na tom dijelu nekretnine.

14. Stoga je pravilno sud prvog stupnja u smislu odredbe čl. 103. st. 3. ZVDSP uredio spornu među prema posljednjem mirnom posjedu.

15. U smislu odredbe čl. 103. st. 5. ZVDSP od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, s tim da prema stavku 6. istoga članka i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

16. U tom pravcu pravilno je sud prvog stupnja upozorio stranke, te pravilno primjenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijane odluke, kao i Paragraf 283 Zakona o sudskom vanparničnom postupku („Službene novine“ broj 175-XLV od 1. kolovoza 1934. godine), čija pravna pravila se primjenjuju u Republici Hrvatskoj na temelju odredaba Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. („Narodne Novine“, broj 73/91), prilikom donošenja odluke o troškovima postupka.

17. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 3. listopada 2022.

Sutkinja

Katija Hrabrov