K-1035/2021

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Vuki Adžiću Kataliniću, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Čerkez, u kaznenom postupku protiv okrivljenog B. K., zbog kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. KO-DO-4540/2020 od 27. kolovoza 2020., nakon javno provedene rasprave 27. rujna 2022., bez prisutnosti okrivljenika, a u prisutnosti zamjenice ODO-a u Splitu Marije Mandarić, 30. rujna 2022. objavio je i

p r e s u d i o

OKRIVLJENI: B. K., OIB:… . , sin pok. V. i Marije,

rođene Š., rođen ….. u Ljubljani, Republika

Slovenija,  državljanin  Republike  Hrvatske,  s  prijavljenim prebivalištem u S., K. Z. …., sa završenom

srednjom  trgovačkom  školom,  trgovac,  hrvatski  ratni  vojni umirovljenik, s mirovinom u iznosu od 3.000,00 kn, bez imovine, razveden, otac jednog djeteta, protiv njega se vodi drugi kazneni postupak, osuđivan,

k r i v  j e

I. što je, u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 29. srpnja 2020., u S., P. B. 26, u obiteljskom stanu, u cilju da ustraši i ponizi svoju majku M. K., protivno čl. 4. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15.) i čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine br. 70/17. i 126/19.), govorio joj da napusti kuću te je šakom udarao po glavi i govorio joj da će je ubiti, što je sve kod nje izazvalo strah za njenu sigurnost te je dovelo u ponižavajući položaj,

dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece - nasilje u obitelji - djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11.

III. Stoga se okrivljeni Bernard Križaj, na temelju čl. 179.a KZ/11,

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

IV. Na temelju čl. 54. KZ/11, okrivljeniku se u kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 29. srpnja do 13. studenog 2020.

V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12.

- Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22, dalje: ZKP/08), okrivljenik je dužan snositi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 3000,00 kn (tri tisuće kuna) ili 398,17 € (tristo devedeset osam eura i sedamnaest centi), od čega iznos od 2000,00 kn predstavlja trošak provođenja sudskopsihijatrijskog vještačenja, dok iznos od 1000,00 kn predstavlja sudski paušal.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u S. podiglo je optužnicu br. KO-DO- 4540/2020 od 27. kolovoza 2020. protiv okrivljenog B. K., zbog kaznenog djela iz čl. 179.a KZ/11. Navedena optužnica je potvrđena rješenjem br. Kov-605/2020 od 17. rujna 2020.

2. Presudom ovog suda br. K-961/2020 od 23. listopada 2020. imenovani okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela i u bitnom osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 godine, a koja odluka je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Puli – Pola br. Kž-79/2021 od 1 srpnja 2021. te je predmet upućen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U ponovljenom postupku rasprava od 27. rujna 2022. održana je na temelju članka 404. st. 5. ZKP/08 bez prisutnosti okrivljenika, kojem se poziv nije mogao uručiti jer je promijenio adresu a o tome nije obavijestio sud te je već bio ispitan i očitovao se o optužbi, s tim da sud njegovu prisutnost nije smatrao nužnom.

3.1. Naime, za okrivljenika se poziv za raspravu vratio neuručen s napomenom dostavljača "nepoznat", iako mu je prema uvidu u podatke JRO MUP RH (list 264) prebivalište i dalje prijavljeno na istoj adresi, a terenskom provjerom od strane PP S. izvršenom 18. listopada 2021. (listovi 229-230) utvrđeno je da živi u Z. na nepoznatoj adresi, dok je na dan rasprave neposrednom provjerom telefonskim putem kod Odjela matičnih evidencija Zatvora u Splitu utvrđeno da se okrivljenik ne nalazi u toj zatvorskoj ustanovi, kao niti u bilo kojoj drugoj takvoj ustanovi na području RH, jer bi to bilo vidljivo kroz informacijski sustav.

4. Na raspravi je pročitano okrivljenikovo očitovanje o optužbi s rasprave od 28. rujna 2020. (list 161) kada je izjavio da se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret te da će svoju obranu dati na kraju dokaznog postupka.

4.1. U daljnjem tijeku postupka iz spisa je kao nezakoniti dokaz izdvojen iskaz svjedokinje G. Š. s rasprave od 20. listopada 2020. (listovi 167-168), budući da ona propustom suda nije bila propisno upozorena sukladno čl. 285. st. 3. ZKP/08. Naime, prema toj odredbi je svjedokinja Š. kao sestra okrivljenika trebala biti upozorena da ne mora svjedočiti, a ako ipak odluči svjedočiti taj se njen iskaz, bez obzira na kasniju odluku, može koristiti kao dokaz u postupku. Protiv ovog rješenja posebna žalba nije bila dopuštena jer je sud bio odlučio odmah nastaviti s raspravom.

4.2. Potom je ispitana svjedokinja G. Š. te su pročitani iskazi osoba ispitanih pred istim sucem - svjedokinje M. K. i vještakinje Sanje Batina (listovi 165-168). U dokazne svrhe pročitani su i pregledani izvješće Centra za socijalnu skrb S. podružnice S. od 13. srpnja 2020. (listovi 12-13), dopis okr. upućen potonjem tijelu od 5. ožujka 2019. (list 14), dopisi CZSS S., podružnice S. od 7. lipnja 2020. i 20. veljače 2020. (listovi 15-16) te liječnička dokumentacija za žrtvu M. K. (listovi 101-105).

4.3. Odbijeni su kao nevažni dokazni prijedlozi obrane za ispitivanje svjedoka V. K. i N. Š., vezano za okolnosti odnosa između okrivljenika i njegove majke, budući da oni nisu očevici predmetnih događaja, kao što je odbijen i prijedlog za ispitivanje psihijatra dr. D. L., koji bi bio dobro upoznat sa zdravstvenim stanjem okrivljenika i njegove majke, jer se radi razjašnjenja pitanja ubrojivosti okrivljenika u vrijeme počinjenja djela provodi psihijatrijsko vještačenje, a koje se ne može povijeriti liječniku koji ga je ranije liječio, dok zdravstveno stanje oštećenice nije potrebno vještačiti.

4.4. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvod iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 218), a potom je pročitana je i njegova obrana iznijeta na raspravi od 20. listopada 2020. (list 169), kao i zapisnici o njegovom ispitivanju pred policijskim službenikom PP S. od 30. srpnja 2020. (listovi 18-21 i 28) te pred državnim odvjetništvom od istog datuma (listovi 42-46).

5. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljeni B. K. počinio kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179.a KZ/11 upravo na način opisan u izreci.

6. Naime, navedeno kazneno djelo čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

7. U postupku nije bilo sporno da okrivljenik živi s majkom – oštećenom M. Križaj u obiteljskom stanu u S., P. B. 26, te da je u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 29. srpnja 2020. između njih bilo verbalnih sukoba.

7.1. Ovo proizlazi, kako iz obrane okrivljenika, tako i iz drugih izvedenih te prethodno pobrojanih dokaza.

8. Međutim, bilo je sporno je li okrivljenik u spomenutom razdoblju, u cilju da je ustraši i ponizi, oštećenicu verbalno napadao i vrijeđao nazivajući je pogrdnim imenima, govorio joj da napusti kuću te je šakom udarao po glavi i govorio joj da će je ubiti.

9. Naime, prlikom iznošenja svoje obrane (listovi 18-21, 28, 42-46 i 169) okrivljeni B. K. u bitnom navodi da živi s majkom u obiteljskoj kući i brine se o njoj, kuha joj, liječi je, sprema sve što treba po kući. Majku nikad nije verbalno ili fizički napadao, niti je tukao. Upravo suprotno, majka je njega fizički napadala. Majka je psihički bolesna, ali ne zna njenu točnu dijagnozu. Naime, iz njenog ponašanja je vidljivo da ima ozbiljne psihičke tegobe, često radi štetu po kući, pa zbog toga zna doći do verbalnih konflikata odnosno nesuglasica, ali nije točno da joj je ikad prijetio ubojstvom, pa čak joj nije govorio niti pogrdne riječi, osim možda neku psovku ili nešto u smislu stara baba i slično. Nikad joj nije govorio da napusti kuću. Većina toga što je oštećenica u svom svjeočenju rekla nije točno, ne zna zbog čega ona neistinito iskazuje, vjerojatno je razlog što je ona psihički bolesna i vjerojatno ima nekakve fantazije ili vizije. Ona govori da uvijek čuje glazbu, pa čak i za vrijeme njenog ispitivanja. Vezano za njene navode da je okrivljenik razbijao po kući, radi se o tome da je ona potpuno izokrenula situaciju, on je zapravo renovirao sobu i izbacio stare neupotrebljive stvari, nakon čega je postavio novi parket i uredio zidove, a osim toga je postavio nove pločice i adaptirao balkon. Ona zbog svojih psihičkih tegoba ne razlikuje popravljanje od razbijanja. Dakle, njeno psihičko stanje je takvo da ne prikazuje realno stanje stvari pa joj se ne može vjerovati. Nije točno da je okrivljenik htio nju smjestiti u Dom za starije i nemoćne, upravo je inicijativa Centra za socijalnu skrb bila da joj se oduzme poslovna sposobnost, to je bilo inicirano još 2015. i nakon što je proceduru pokrenuo taj centar, okr. je zaista podnio zahtjev da se ona liši poslovne sposobnosti. Istina je da ju je vodio kod psihijatra, a to je bilo u cilju da se ona počne liječiti. Sestra Gordana Šaškor uzima majčinu mirovinu, pa vjerojatno zbog toga svjedoči protiv njega, inače ne zna zbog čega bi govorila njemu na štetu. Nije mu jasno zbog čega je majka ovlastila sestru za podizanje morovine na ne njega, iako on živi s majkom. On mnogo novca troši kako na liječenje majke tako i na potrebne popravke i adaptaciju kuće u kojoj žive. Brat Srećko Križaj također iz interesa svjedoči protiv njega. Već su se vodili postupci što kazneni što prekršajni vezano za njegove konflikte s majkom. Njegova majka je u posljednjih godinu dana sigurno 20 puta zvala policiju, policajci bi i došli ali bi vidjeli da tu nema ničega, čak su njemu govorili da znaju da mu nije lako s majkom koja je u ovakvom stanju.

10. S druge strane, oštećena M. K. (listovi 99-100 i 166-167) u osnovi tvrdi da se okrivljenik - njen sin prije 12 do 13 godina vratio u kuću. Međutim, kad je počeo živjeti s njom postajao je sve više i više agresivan, poslao ju je u Dom za starije i nemoćne, ali su je iz Doma poslali natrag i rekli joj da to nije za nju. Okrivljeniku nije bilo drago što se vratila, sve je njene stvari izbacio iz kuće, počeo je prisvajati prostorije, razbijati namještaj. Jednu večer je bio pijan i rekao joj je da će je ubiti, kao što je ubio i onu jednu u Z.. Stalno pušta glasnu muziku koja joj danju smeta a po noći od nje ne može spavati. Muzika još uvijek svira i sada. Nikad nije pokazao brigu za nju niti volju da zajednički normalno žive, traži od nje novac ako joj je što ostalo nakon plaćenih računa, on od svog novca nikad ništa nije dao za nju. Od kad je on došao živjeti s njom tukao ju je, gazio nogama i udarao šakama u glavu pa sigurno 1000 puta govoreći joj da šuti. Ovo kada ju je gazio nogama bilo je prije otprilike 2-3 godine. Nije odlazila na hitnu pomoć ili kod liječnika kada ju je sin udarao, jer se na to više naučila, svojoj kćerki nije govorila da je sin tuče. Zadnjih godinu dana ju je stalno vrijeđao i svašta joj vikao, da je kurva i gdje se ide kurvati. Govorio joj je i da će je ubiti, da će je izbaciti iz kuće, nema toga što joj nije rekao. Zadnjih godinu dana ju je udarao i pjenio se. On bi joj prijetio i govorio: "riješit ću te se ali ti neće biti lako". Dana 24. lipnja 2020. je došao kući, vikao je na nju i udarao je više puta jako šakom u glavu, cijeli se zapjenio i svašta vikao. Bilo je toga i ranije, puno puta ju je tukao. Tada je vikao na nju, prijetio i rekao da iseli iz kuće te ode vani i da će tu živjeti sa ženom. Rekao joj je da je brata istjerao a da će nju ubiti i da će tako on biti komodan sam u njenoj kući. On želi cijeli stan za sebe pored nje i njegovih brata i sestre. Često puta je dolazio kući pijan i ne bi znao otvoriti vrata. Znao je i često kockati. I nakon 24. lipnja 2020. ju je udarao i tukao. Ona mu sve oprašta kao majka, ali on je loš čovjek, on je lopov, lažov. U njemu nema ljudskosti ni karaktera. Takvog luđaka kao što je on nema na svijetu. Što se tiče kaznenog progona, zainteresirana je jedino za to da se više s okrivljenikom nikad ne susretne, ali mu ne želi ništa loše.

11. Svjedokinja G. Š. (listovi 97-98, 167-168) u osnovi ističe da je okrivljenik u tri navrata zvao Hitnu pomoć u namjeri da oštećenicu smjesti na psihijatriju, ali liječnici nisu smatrali da je potrebna hospitalizacija, što proizlazi iz priloženih nalaza. Zadnji put 29. srpnja 2020. je psihijatrija zvala policiju, nakon čega su oni priveli okrivljenika. Sljedeći dan je policija odvela oštećenicu kući. Kada je svjedokinja došla kod nje, oštećenica joj je ispričala da je okrivljenik želi istjerati iz kuće, ali nije rekla da ju je tukao. Bilo je i prije problema ovakve prirode i kada bi svjedokinja nazvala kući okrivljenik bi na nju agresivno vikao zašto zove govoreći da joj je draža stara baba i svašta bi psovao. Svjedokinja je puno puta bila prisutna kada bi okrivljenik psovao i vikao na oštećenicu. Svjedokinja zna da je okrivljenik udarao oštećenicu jer joj je ona to govorila, a i rekla je njenom mužu koji radi u brodogradilištu da joj napravi kacigu jer da je sin stalno udara po glavi. Sve se to događalo u zadnjih godinu dana. Koliko svjedokinja zna u posljednjih godinu dana je okrivljenik vikao oštećenici "bacit ću te nizbrdo, kenjo stara, babo stara", a svjedokinji bi rekao zašto je ne odvede kod sebe. Oštećenica ne potiče sukobe, ne razbija predmete po kući. Oštećenica se sama brine o sebi, svjedokinja joj plaća račune, a kada je bila karantena svjedokinja je donosila hranu majci, a okrivljenik bi to pojeo. Oštećenica ima psihičke tegobe u skladu s njenim godinama, ali nije luda jer se može brinuti sama o sebi, zna kuhati, oprati, ali jedino ne zna obavljati plaćanje računa. Oštećenica je starija, slabo čuje, nikad nije primijetila da ima neka priviđenja. Svjedokinja vodi majku kod doktora kada treba i uzme terapiju koja joj je propisana. Svjedokinji nije poznato da je oštećenica napala osobu s kojom je boravila u domu na Z.. Svjedokinja dolazi kod oštećenice otprilike dva puta mjesečno i kad god dođe uvijek je svađa između okrivljenika i majke jer on viče i provocira. Oštećenica je dala svjedokinji punomoć za mirovinu jer je sumnjala da je sin krade. Otkada je okrivljenik u istražnom zatvoru niti jednom joj oštećenica nije rekla da ne može spavati od glazbe, a to joj je prije znala govoriti. Jedne prilike tijekom 2019. godine svjedokinja je zatekla okrivljenika kod majke u stanu kako leži na fotelji u alkoholiziranom stanju.

12. Prema nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. S. B. (listovi 85-92 i 166) u bitnom proizlazi da okrivljenik ispunjava dijagnostičke kriterije za posttraumatski stresni poremećaj kronificiranog tijeka, trajne promjene osobnosti, a konzumacija alkohola je na dijagnostičkoj razini zlouporabe (dakle, povremena konzumacija a ne ovisnost). Uzimajući u obzir te elemente, njegove sposobnosti shvaćanja svog postupanja i vladanja svojom voljom u vrijeme počinjenja kaznenog djela bile su smanjene (što se više odnosi na voljne nego na intelektualne funkcije) u običnoj mjeri.

13. Razmatrajući ovakav sadržaj izvedenih dokaza, sud vjeruje iskazu oštećene M. K., koji je uvjerljiv i detaljan (bez obzira na njene određene psihičke tegobe koje su vidljive iz nalaza na listovima 101-105 spisa) te potkrijepljen iskazom svjedokinje G. Š., koja potvrđuje da joj je oštećenica govorila o nasilnom ponašanju okrivljenika prema njoj, kao što je i sama svjedočila vikanju, vrijeđanju i psovanju oštećenice od strane potonjeg, kako osobno tako i telefonom. U prilog ovome ide i psihijatrijski nalaz i mišljenje, kojeg sud također prihvaća kao logičnog i argumentiranog, a u kojem se između ostalog navodi da su u psihičkom statusu okrivljenika prisutni emocionalna nestabilnost, sniženi prag tolerancije na frustraciju, napetost nemir, razdražljivost i dr.

14. Prema tome, sud utvrđuje da su se inkriminirani događaji odvili upravo na način kako to u svom svjedočenju opisuje oštećenica, a što korespondira s činjeničnim opisom optužnice. Dakle, utvrđeno je da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju svojoj majci - oštećenoj M. K. govorio da napusti kuću te je šakom udarao po glavi i govorio joj da će je ubiti, što je sve kod nje izazvalo strah za njenu sigurnost te je dovelo u ponižavajući položaj.

15. S druge strane, nije za prihvatiti obranu okrivljenika, kada on sve ovo poriče (osim što dopušta mogućnost da joj je rekao neku psovku), jer je neuvjerljiva, suprotna prije navedenim dokazima te evidentno usmjerena na njegovu ekskulpaciju.

16. Napominje se da je sud iz činjeničnog opisa optužnice ispustio navode da je okrivljenik oštećenicu "učestalo verbalno napadao i vrijeđao nazivajući je pogrdnim imenima" budući da ovakvi navodi, iako su točni jer proizlaze iz prihvaćenih dokaza (odlomak 13.), nisu konkretizirani u dovoljnoj mjeri da za njih okrivljenik bude proglašen krivim – u optužnici nije navedeno koje točno riječi bi okrivljenik oštećenici izgovarao i u kojim situacijama.

17. Na utvrđeni način je okrivljenik postupio protivno blanketnim normama - članku 4. Obiteljskog zakona, prema kojem je solidarnost temeljno načelo obiteljskog života, svi članovi obitelji moraju se uzajamno poštovati i jedan drugom pomagati, nasilje u obitelji predstavlja posebno tešku povredu ovog načela, a prevencija, suzbijanje i sankcioniranje svih vrsta nasilja u obitelji uređuje se posebnim zakonom - te članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prema kojem je propisano da je nasilje u obitelji tjelesno nasilje, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, spolno uznemiravanje, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

18. Napominje se da je sud dopunio pravni opis kaznenog djela iz optužnice, kojim inače nije vezan, i to na način da je, u skladu s ranije citiranim zakonskim opisom kaznenong djela (odlomak 6.), unesen tekst "a time nije počinjeno teže kazneno djelo".

19. Dalje je sud zaključio da je okrivljenik kazneno djelo počinio s izravnom namjerom jer, kada se na način opisan u izreci ponašao prema svojoj majci, bio je svjestan da time kod nje može izazvati osjećaj straha za njezinu sigurnost i dovesti je u ponižavajući položaj, što je i htio učiniti.

20. Vezano za ubrojivost okrivljenika, tijekom postupka je, kako je već spomenuto, provedeno njegovo sudskopsihijatrijsko vještačenje, iz kojeg proizlazi da je on u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv u običnoj mjeri, što sud prihvaća.

21. Stoga je okrivljeni B. K. kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci presude.

22. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela – KZ/11, s tim da naknadna izmjena i dopuna tog propisa nije blaža za okrivljenika pa je nije trebalo primjenjivati.

23. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je u olakotnom smislu okrivljeniku cijenio nezainteresiranost žrtve za njegov kazneni progon, činjenicu da je on otac jednog djeteta te njegovu (običnu) smanjenu ubrojivost u vrijeme počinjenja djela.

23.1. S druge strane, okrivljeniku je u otegotnom smislu uzeto u obzir to što je on do sada pred ovim sudom triput bio osuđivan, i to prema presudama br. K-1253/2014 od 29. sivbnja 2015. i br. K-86/2017 od 8. ožujka 2018. zbog kaznenih djela prijetnje, koja su u oba slučaja bila počinjena na štetu iste žrtve kao i u ovom postupku - njegove majke M. K. (preslike presuda: listovi 60-69), kao i presudom br. K-452/2017 od 25. studenog 2019. zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede u pokušaju. Također je okrivljeniku u otegotnom smislu valoriziran i dug period počinjenja kaznenog djela, i to nešto više od godinu dana, što govori o njegovoj upornosti.

23.2. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora od jedne do tri godine), a posebno to što na okrivljenika dosad izricane sankcije (od čega jednom uvjetna osuda, a dvaput zatvorske kazne), nisu djelovale specijalnopreventivno, sud smatra kako se svrha kažnjavanja u odnosu na njega može postići samo osudom na kaznu zatvora.

23.4. Stoga je okrivljenik, na temelju čl. 179.a KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, jer je za očekivati da će navedena kaznena sankcija utjecati prije svega na njega da ubuduće više ne čini kaznena djela te na sve građane da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo.

24. U skladu s čl. 54. KZ/11, okrivljeniku je u kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru do 29. srpnja do 13. studenog 2020.

25. Konačno, kako je okrivljenik proglašen krivim i ima primanja, sud ga je, u skladu s čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, obvezao na snašanje troškova postupka u ukupnom iznosu od 3000,00 kn ili 398,17 €. Od toga iznos od 2000,00 kn predstavlja trošak provođenja sudskopsihijatrijskog vještačenja (pisani nalaz i mišljenje), dok iznos od 1000,00 kn predstavlja sudski paušal, koji je određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te broj poduzetih sudskih radnji.

26. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 30. rujna 2022.

S U D A C

Vuko Adžić Katalinić

v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud u Puli - Pola.

DNA:

- ODO-u u Splitu,

- okrivljenom B. K., S., K. Z. 117a,

- oštećenoj M. K., S., P. B. 26 (po pravomoćnosti),

- u spis.