Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski prekršajni sud u Splitu

    Split, Domovinskog rata 4

    Broj: 8. Pp-4321/2021-19

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Ingrid Buzdovačić Fiorentini uz sudjelovanje zapisničarke Vernese Guć u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenice S. G. i dr., po optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II. policijske postaje, broj: 511-12-24- 05-5-365-1/2021, zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), nakon glavne rasprave zaključene 27. rujna 2022., 30. rujna 2022. objavio i

    p r e s u d i o  j e :

    I.

    Prvookrivljenica. S. G., kćer D., rođena ..., iz S.,

    D. r. br. 38, OIB: …, državljanka Republike Hrvatske,

    kažnjavana (zbog prometnih prekršaja), koju brani A. G., odvjetnik u S., M. š. 55,

    Trećeokrivljenik: P.-K. G., sin I., rođen ..., iz

    S., D. r. b r . 38, OIB: ., državljanin Republike Hrvatske,

    nekažnjavan, kojeg brani J. T., odvjetnik u S., D. r. br. 29 A,

    k r i v i  s u

    što su 13. travnja 2021. u 10:35 sati, u Splitu, u dvorištu zgrade u Ulici D. rata br. 38, remetili javni red i mir na način da je prvookrivljenica S. G. vikala i vrijeđala R. A. pogrdnim riječima: "Jebem vam mater", vukla ga rukama za remen hlača, majicu i nogu, a trećeokrivljenik P.-K. G. je vikao i vrijeđao

    R. A. riječima: "Smeće bosansko",

    čime su počinili prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega se na temelju istog propisa

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU 756,00 (sedamsto pedeset šest) kuna / 100,34 eura svakom, a što je protuvrijednost kunske valute u iznosu 200 DEM po srednjem tečaju DEM HNB na dan 31. prosinca 2001. te eurske konverzije po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna.

    Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenici plate po dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    Na temelju čl.139.st.3. i čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu po 750,00 (sedamsto pedeset) kuna / 99,54 eura svaki, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

    II.

    Na temelju čl.181.t.5. Prekršajnog zakona

    protiv drugookrivljenika R. A., sina Š., rođenog ..., iz

    S., V. 116, OIB: …, državljanina Republike Hrvatske,

    kažnjavanog, kojeg brani D. M., odvjetnik u S., V. kbr. 75,

    o d b i j a  s e  o p t u ž b a

    što je iste prigode kao pod I. fizički napao P.-K. G. udarajući ga jedanput zatvorenim dlanom (šakom) u predjelu brade,

    čime je počinio prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    Obrazloženje

    1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II. policijska postaja, pod brojem: 511-12-24-05-5-365-1/2021, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja iz izreke ove presude.

    2. Uredno pozvani okrivljenici nisu pristupili na ročišta glavne rasprave od 14. lipnja 2021. i 13. srpnja 2021. na kojima su imali pravo iznijeti obranu, pa je na drugom ročištu od 13. srpnja 2021. pristupljeno izvođenju dokaznog postupka.

    3. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenice S. G. od 15. travnja 2021., a u kojem prvookrivljenica S. G. izjavljuje da se ne smatra odgovornom, da su navodi koji joj se stavljaju na teret neistiniti i nepotpuni. Da je drugookrivljenik R. Aščić došao na njen prozor da ga provali.

    4. U dokaznom postupku pročitan je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika P.- K. G. od 15. travnja 2021., a u kojem drugookrivljenik P.-K. G.

    izjavljuje da on nije vikao, da ga je drugookrivljenik R. A. jedanput udario šakom u glavu. Da je tada malo povišenim tonom rekao: "Bosansko smeće."

    5.1. U dokaznom postupku ispitan je svjedok F. P. koji je iskazao da je predstavnik stanara u stambenoj zgradi na adresi D. r. 38 u S. Da je

    bio u svom stanu i čuo buku, viku, u naravi ženski glas. Da je izašao da vidi što se događa i da je u portunu zgrade zatekao okrivljenike. Da je prvookrivljenica S. G. i dalje vikala, a da ne može precizirati što je vikala. Da je to trajalo desetak minuta do dolaska policije. Da je prvookrivljenica S. G. svojim tijelom sprječavala drugookrivljenika R. A.da uđe u jednu prostoriju koju je on do tada koristio. Da je zatim u dvorište otišao trećeokrivljenik P.-K. G., a za njim drugookrivljenik R. A.. Da on nije išao za njima i da ne zna što se u dvorištu događalo, da je samo čuo da je trećeokrivljenik P.-K. G. rekao:

    "Udario me."

    5.2. Na pitanje suda svjedok F. P. je odgovorio da nije nazočio nikakvom fizičkom napadu.

    5.3. Na pitanja branitelja prvookrivljenice S. G. i zamjenika branitelja trećeokrivljenika P.-K. G. svjedok F. P. je odgovorio da drugookrivljenik R. A. nije vikao. Da su ne samo on već i svi drugi vidjeli da trećeokrivljenik P.-K. G. na bradi i vratu ima ozljedu u vidu rane. Da se

    sjeća da ga je uvečer vidio s ovratnikom.

    5.4. Na pitanje trećeokrivljenika P.-K. G. sastoji li se predmetni događaj od dva dijela, svjedok F. P. je odgovorio da on zna samo što se događalo dijelom u portunu, a da mu nije poznato što se događalo u dvorištu.

    5.5. Na pitanje zamjenika branitelja drugookrivljenika R. A. svjedok F.

    P. je odgovorio da su portun i dvorište sastavni dio zgrade, koje koriste svi stanari, a da se radi o stambenoj zgradi koja ima prizemlje, tri kata i potkrovlje, ukupno 7 stanova.

    5.6. Zamjenik branitelja drugookrivljenika R. A. se protivio iskazu svjedoka

    F. P. kao substitivnom i subjektivnom iskazu, usmjerenom isključivo u smjeru pomaganja prvookrivljenici i trećeokrivljeniku u ovom postupku. Da svjedok navodi kako je prvookrivljenica S. G. zatvarala vrata predmetnog stana, a iz pregledane snimke proizlazi kako drugookrivljenik R. A. uz pomoć bravara pokušava otvoriti prozor stana, a da ga prvookrivljenica S. G. u tome onemogućava, vrijeđa, prijeti, vuče za nogu i galami. Iz iskaza ovog svjedoka proizlazi da je prvookrivljenica S. G. vikala i galamila, a da ovaj svjedok ne spominje bilo kakvo remećenje javnog reda i mira od strane njegovog branjenika R. A.. Da ovaj svjedok u svom iskazu također navodi da što se tiče mjesta događa, da se ne radi o javnom mjestu već o prostoru koji je u funkciji zgrade, prema tome da nema govora o remećenju javnog reda i mira na javnom mjestu.

    5.7. Trećeokrivljenik P.-K. G. se također protivio dijelu iskaza svjedoka

    F. P. navodeći da je svjedok pobrkao dva različita događaja, da se događaj u portunu zbio godinu dana prije, a da se predmetni događaj zbio u dvorištu.

    6.1. U dokaznom postupku ispitan je svjedok F. B. koji je iskazao da je drugookrivljenik R. A. njegov poznanik, a da se on bavi proizvodnjom i montiranjem prozora. Da ga je drugookrivljenik R. A. nazvao i zamolio da mu dođe otvoriti jedan prozor s griljom, navodeći da je prozor zablokiran. Da ga je kritičnog dana drugookrivljenik R. A. doveo ispred prozora u dvorište, da je otvorio grilje, a da je onda prvookrivljenica S. G. i počela vikati da je to njeno, da su na njenom posjedu. Da je nosila hrpu papira. Osim što je vikala, da je tukla nogama po njegovom alatu. Da je zaključio da je sve ovo neobično, da je pokupio alat i otišao. Da nije čuo ni vidio što se poslije događalo.

    6.2. Na pitanja branitelja prvookrivljenice S. G. svjedok F. B. je odgovorio da je prvookrivljenica S. G. tvrdila da je stan njen, a drugookrivljenik R. A. da je njegov. Da je za dvije sekunde otvorio grilje, a kako je već rekao, zaključivši da je sve ovo neobično, da je otišao. Da zna da je prvookrivljenica S. G. zvala policiju, ali da ne može precizirati je li to bilo prije ili nakon što je skinuo grilje.

    6.3. Na pitanja zamjenika branitelja drugookrivljenika R. A. svjedok F.

    B. je odgovorio da nije čuo da je drugookrivljenik R. A. vikao, vrijeđao,

    prijetio, galamio ili tukao nekoga. Da mu prvookrivljenica S. G. nije pokazala vlasnički list kojim bi dokazala svoje pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Da mu je drugookrivljenik R. A. prije dolaska na nekretninu govorio da je on njen vlasnik.

    6.4. Na pitanje prvookrivljenice S. G. svjedok F. B. je odgovorio da je bila zbrka i da mu ona nije bila u mogućnosti pokazati papir kojim bi dokazala da je prostor vlasništvo njenog supruga.

    6.5. Na pitanja drugookrivljenika R. A. svjedok F. B. je odgovorio da

    je prvookrivljenica S. G. imala papire u ruci i da je on bio na mjestu događaja između 5 do 10 minuta. Da je vidio da je netko snimao događaj, ali da ne zna tko.

    6.6. Na pitanja trećeokrivljenika P.-K. G. svjedok F. B. je odgovorio da nije znao da mu je potrebno predočiti vlasnički list da otvori vrata ili prozor. Da se prozor otvara s unutrašnje strane, a kad nemaš drugu mogućnost, s vanjske strane. Da je prvookrivljenica S. G. sve vrijeme govorila da je prostor u vlasništvu njenog muža. Dok je on bio u dvorištu, da trećeokrivljenik P.-K. G. tu nije bio.

    7.1. U dokaznom postupku ispitan je svjedok V. D. koji je iskazao da je dan prije kritičnog događaja drugookrivljenik R. A. pokušao ući u stan na adresi D. r. kbr. 38 u S., ali da nije uspio jer je brava bila blokirana. Da se stoga dogovorio s bravarom da sutra dođe otvoriti vrata, a da je njega zamolio da bude s njim i da zajedno odu do II. policijske postaje da to prijavi. Da je drugookrivljenik R. A. zaista prijavio II. policijskoj postaji, a da je zatim s njim otišao na adresu D. r. kbr. 38 gdje je došao i bravar. Da bravar nije mogao otvoriti vrata pa da su otišli u dvorište kako bi otvorio prozor. Da bravar nije otvorio prozor, da ga je otvorio drugookrivljenik R. A. i kada je pokušao ući kroz prozor u stan, da je došla prvookrivljenica S. G. i odmah se počela derati: "Šta vi tu radite, ovo je moje, vi nemate pravo to raditi" nešto u tom smislu. Da je tu bilo pogrdnih riječi, ali da ih se ne može sjetiti. Da je počela vući drugookrivljenika R. A. s leđa, a da je on to ignorirao. Da je pokušavao kroz prozor ući u stan,

    a da ga je ona gurala, vukla unatrag s obje ruke hvatajući ga u predjelu leđa. Da je netko to snimao i da je netko zvao policiju. Da je ovo trajalo 10-15 minuta dok nije došla policija. Da je policajac tražio od drugookrivljenika R. A. da izađe iz stana kako bi od njega uzeo podatke. Kad je policija već bila tu, da je došao trećeokrivljenik P.-K. G., a da nije vidio da bi se on u dvorištu ponašao na neprimjeren način. Međutim, kada je drugookrivljenik R. A. već bio u drugom službenom policijskom vozilu, da je trećeokrivljenik P.-K. G. vikao drugookrivljeniku R. A.: "Jebem ti mater bosansku." Da se sjeća da je s njim bio i dječak koji je također vikao. Da između njih nije bilo fizičkog kontakta. Da je on nazočio cijelom događaju, od prve do posljednje minute, tako da je sve vidio i čuo. 7.2. Na pitanja branitelja prvookrivljenice S. G. svjedok V. D. je odgovorio da se prvookrivljenica S. G. odmah derala, da se ne može sjetiti je li imala papire kod sebe. Da je drugookrivljenik R. A. otvorio prozor, da ne može precizirati je li to bilo alatom kojeg je donio bravar ili silom, da se ne sjeća je li prozor otvorio nogom. Da ga je prvookrivljenica S. G. vukla i čupala nazad kad je otvorio prozor. Da nije primijetio da je trećeokrivljenik P.-K. G. bio krvav.

    7.3. Na pitanja zamjenika branitelja drugookrivljenika R. A. svjedok V. D. je odgovorio da je bravar htio otvoriti prozor, ali da ga je u tome onemogućila prvookrivljenica S. G. na način da mu je zabranila pristup prozoru, pa da je bravar odustao od otvaranja prozora i da je to razlog zašto je drugookrivljenik R. A. otvorio prozor. Da drugookrivljenik R. A. ni u jednom trenutku ni na koji način nije reagirao, da je on čak bio iznenađen kako se uspio suzdržati, a s obzirom da je prvookrivljenica S. G. cijelo vrijeme njega vukla i vikala.

    7.4. Na pitanja zamjenika branitelja trećeokrivljenika P.-K. G. svjedok

    V. D. je odgovorio da je prijatelj s drugookrivljenikom R. A.

    petnaestak godina. Kad je drugookrivljenik R. A. išao prijaviti ulazak u stan u II. PP, dok je bio u Policijskoj postaji, da je on bio u dvorištu, dakle, da nije bio s njim dok je to prijavljivao. Da je u dvorištu na licu mjesta događaja stajao u blizini vrata dvorišta i stalno gledao u smjeru drugookrivljenika R. A.. Da mu ništa nije zaklanjalo pogled. Da ne zna je li na prozoru kojeg je drugookrivljenik R. A. otvorio bila brava.

    7.5. Na pitanje prvookrivljenice S. G. svjedok V. debeljak je odgovorio da nije vidio da je drugookrivljenik R. A. nju odgurnuo, a da je stalno bio tu.

    7.6. Na pitanje drugookrivljenika R. A. svjedok V. D. je odgovorio

    da je isti policajac bio na mjestu događaja njegovoj prijavi što napraviti i nakon predmetnog događaja.

    7.7. Zamjenik branitelja trećeokrivljenika P.-K. G. je prigovorio iskazu svjedoka V. D. kao subjektivnom i neistinitom jer je dugogodišnji prijatelj

    s drugookrivljenikom R. Aš. i ima razloga govoriti mu u prilog. Da je osim toga ostalo nejasno kako svjedok na udaljenosti od 2 metra vidi ono što odgovara drugookrivljeniku R. A., a ne vidi što mu ne odgovara, poput klasičnog,

    nasilnog provaljivanja kroz prozor i to na način da je prozor izbijen iz ležišta pa je notorno da je takva radnja stvorila veliku buku i što je bilo upadljivo.

    8.1. U dokaznom postupku ispitan je svjedok policijski službenik F. Lj. koji je iskazao da je kritične prigode od strane operativnog dežurstva upućen na intervenciju na adresu D. r. k b r . 38 u S. zbog imovinskopravnog spora oko jednog stana ili apartmana u prizemlju. Kad je došao na lice mjesta, da je zatekao gospođu i gospodina koji je ušao u apartman. Da je gospođa vikala i galamila, a da gospodin nije rekao ni riječ. Da su u međuvremenu na lice mjesta stigli gospođin suprug i djeca. Da je cijela obitelj vikala i galamila, da je to bila histerija, da pri tom misli da su vikali i galamili do granice zdravog razuma. Da su kolegica i on jedva smirili situaciju. Da se događaj zbio u prizemlju stambene zgrade. Da se sjeća da se kroz zgradu dolazilo u dvorište, a iz kojeg se ulazilo u sporni stan. Da napominje da se spomenuta vika i galama nastavila i na ulici kada su gospodina koji je navodno provalio u stan sjedali u vozilo i sprovodili u policijsku postaju.

    8.2. Na pitanje trećeokrivljenika P.-K. G. je li vidio da je on bio krvav,

    svjedok policijski službenik F. Lj. je odgovorio da nije vidio je li drugookrivljenik R. A. udario trećeokrivljenika P. K. G., jer se to navodno desilo

    u dvorištu, a kada su oni bili u hodniku, ali da je vidio da je trećeokrivljenik P.- K. G. imao ogrebotinu na licu ili na vratu, da se ne sjeća točno.

    8.3. Na pitanja branitelja prvookrivljenice S. G. i zamjenika branitelja trećeokrivljenika P.-K. G. svjedok policijski službenik F. Lj. je

    odgovorio da nije vidio da bi trećeokrivljenik P.-K. G. tu ogrebotinu imao kada je došao. Da misli da je dolaskom na lice mjesta zatekao oštećene grilje na spornom stanu.

    8.4. Na pitanje zamjenika branitelja drugookrivljenika R. A. svjedok policijski službenik F. Lj. je odgovorio da drugookrivljenik R. A. ni u jednom trenutku niti jednim ponašanjem nije remetio javni red i mir.

    8.5. Na pitanje zamjenika branitelja drugookrivljenika R. A. je li u trenutku privođenja čuo da je trećeokrivljenik P.-K. G. vrijeđao drugookrivljenika

    R. A. riječima: "Smeće jedno bosansko, đubre", svjedok je odgovorio da se ne sjeća točno riječi, ali da zna da je trećeokrivljenik P.-K. G. vrijeđao drugookrivljenika R. A. dok se nisu vozilom udaljili, da je to vrijeđanje trajalo. Da je zapamtio da je čak maloljetni sin vrijeđao drugookrivljenika R. A. uz odobravanje roditelja, a što ga je posebno dojmilo.

    8.6. Na daljnje pitanje branitelja prvookrivljenice i zamjenika branitelja trećeokrivljenika svjedok odgovara: Dolaskom na lice mjesta mislim da sam zatekao oštećene "grilje" na spornom stanu.

    9. U dokaznom postupku pročitan je nalaz hitnog prijema KBC Split, Klinike za kirurgiju, Hitnog kirurškog prijema od 13. travnja 2021. u 13:30 sati na ime drugookrivljenika R. A., a iz kojeg proizlazi da mu je dijagnosticirana površinska ozljeda trbušne šupljine, donjeg dijela leđa i zdjelice.

    10.1. U dokaznom postupku pregledana je videosnimka sadržana na CD-u koji je priložen uz optužni prijedlog, a iz koje proizlazi da prvookrivljenica S. G. viče i galami: "Ajde mene makni kad si faca, šta je tvoje… jebem vam mater." Da je drugookrivljenik Renato Aščić gurnuo prvookrivljenicu S. G. koja stoji ispred prozora i da drugookrivljenik R. A. ulazi kroz prozor u sobu, da ga prvookrivljenica S. G. povlači za remen hlača i majicu te za nogu, a da drugookrivljenik R. A. ulazi u sobu, a prvookrivljenica S. G. pada na

    tlo. Zatim drugookrivljenik R. A. pokušava zatvoriti prozor, a prvookrivljenica S. G. stavlja svoju ruku i viče: "Ajde razbij mi ruku."

    10.2. Branitelj trećeokrivljenika P.-K. G. je napomenuo da je snimku priložila prvookrivljenica S. G., a da je snimao netko iz njene obitelji.

    10.3. Branitelj drugookrivljenika R. A. u podnesku od 23. srpnja 2021. je naveo da je iz audiovizuelne snimke razvidno da prvookrivljenica S. G. predmetne prigode stoji ispred prozora stana u posjedu drugookrivljenika R. A. i tako mu fizički priječi ulazak u stan uz popratne uvrede i psovke. Da je na taj način drugookrivljenik R. A. onemogućen u pristupu navedenom stanu te da je prisiljen koristiti se institutom samopomoći i odgurnuti prvookrivljenicu S. G. s prozora kako bi ušao u stan. Međutim, da ni tada prvookrivljenica S. G. ne staje u svom protupravnom postupanju prema drugookrivljeniku R. A. te ga hvata za hlače i remen na hlačama, majicu, nogu, sve popraćeno uvredama i psovkama. Po ulasku drugookrivljenika R. A. u stan i njegovom pokušaju da zatvori prozor stana, prvookrivljenica S. G. gura ruku prema prozoru i provocirajući proziva drugookrivljenika R. A. da joj slomio ruku. Da nema nikakve dvojbe da je prvookrivljenica S. G. počinila prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a da drugookrivljenik R. A. nije nikome uputio niti jednu riječ, a kamo li nekoga udario i remetio javni red i mir.

    11. U dokaznom postupku pročitana je medicinska dokumentacija na ime trećeokrivljenika P.-K. G.:

    - nalaz hitnog prijema KBC Split, Klinike za kirurgiju, Hitnog kirurškog prijema od 13. travnja 2021. u 14:50 sati, a iz kojeg proizlazi da mu je dijagnosticirana ozljeda mišića i tetiva u području vrata,

    - nalaz hitnog prijema KBC Split, Klinike za maksilofacijalnu kirurgiju, Hitne ambulante od 13. travnja 2021. u 13:40 sati, a iz kojeg proizlazi da mu je dijagnosticirana površinska ozljeda glave,

    - nalaz hitnog prijema KBC Split, Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata, Hitne ambulante od 13. travnja 2021. u 12:31 sati, a iz kojeg proizlazi da mu je dijagnosticirana kontuzija grla,

    - dijagnostički nalaz KBC Split, Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata, Poliklinike i dnevne bolnice od 13. travnja 2021. u 12:31 sati, a iz kojeg proizlazi da mu je dijagnosticirana površinska ozljeda glave.

    12. U dokaznom postupku pročitana je privatna tužba privatnog tužitelja P. K. G. protiv okrivljenika R. A. zbog kaznenog djela iz čl.117.st.1. Kaznenog zakona te je obavljen uvid u priloženu medicinsku dokumentaciju i fotografije glave trećeokrivljenika P.-K. G.. Iz privatne tužbe proizlazi da je trećeokrivljenik u ovom postupku P.-K. G. podnio privatnu tužbu protiv drugookrivljenika u ovom postupku R. A. što je 13. travnja 2022. oko 10:35

    sati u S., u dvorištu stambene zgrade anagrafske znake D. r. kbr. 38 u cilju da P.-K. G. tjelesno ozljedi zatvorenim dlanom ruke (šakom) udario

    P.-K. G. u predjelu glave i vrata nanijevši mu pri tom površinsku ozljedu glave u vidu razderotine glave u submandibularnom području desno, dakle drugog tjelesno ozlijedio i time počinio kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom – djelo opisano i kažnjivo po čl.117.st.1. Kaznenog zakona. Citiranom privatnom tužbom pred Općinskim sudom u Splitu 15. lipnja 2021. pokrenut je kazneni postupak broj: K-749/2021, a koji je u tijeku.

    13. Branitelj prvookrivljenice S. G. i zamjenik branitelja trećeokrivljenika P.-

    K. G. u završnom govoru naveo je da je prvookrivljenica S. G.

    svojim postupanjem štitila svoju imovinu tj. koristila se najblažim sredstvom samopomoći. Nakon što je drugookrivljenik R. A. nogom nasilno razbio prozor, da se počela derati, vrištati i ostalo, čime je pokušala spriječiti drugookrivljenika R. A. u njegovom nezakonitom i nasilnom postupanju. Da je trećeokrivljenik P.-K. G. isto reagirao nakon što ga je drugookrivljenik R. A. zatvorenim dlanom (šakom) bez povoda udario u bradu i vrat te da je njegova reakcija najmanje moguća u tom trenutku, a s čime bi se trebali složiti svi nazočni u sudnicu jer je pitanje što bi bilo da je trećeokrivljenik P.-K. G.,

    nakon što je udaren od strane drugookrivljenika R. A., upotrijebio neko teže sredstvo od navodne uvrede. Da zbog svega navedenog obrana smatra da u konkretnom slučaju postoje razlozi isključenja protupravnosti te predlaže okrivljenike osloboditi prekršajne odgovornosti. Da također predlaže sudu da se sukladno čl.10. Prekršajnog zakona obustavi prekršajni postupak protiv drugookrivljenika R. A.

    14. Zamjenik branitelja drugookrivljenika R. A. u završnom govoru je naveo da se pažljivom analizom svih dokaza koji su provedeni na glavnoj raspravi, prije svega misleći na DVD snimku predmetnog događaja, kao i analizom činjenica koje su utvrđene provedenim dokaznim postupkom, za zaključiti je da nema niti jednog dokaza koji bi upućivao na zaključak da bi drugookrivljenik R. A. počinio predmetno prekršajno djelo. Dapače, iz svih provedenih dokaza i utvrđenih činjenica da nedvojbeno proizlazi zaključak da drugookrivljenik R. A. nema nikakve veze s remećenjem javnog reda i mira niti da je na bilo koji način sudjelovao u izvršenju predmetnog prekršaja. Što se tiče postupanja drugih okrivljenika u ovom postupku, da je razvidno, posebice iz video snimke koju je prvookrivljenica S. G. dostavila u spis predmeta, da ista kritične prigode stoji ispred prozora stana u posjedu drugookrivljenika R. A. i fizički mu priječi ulazak u stan uz popratne psovke i uvrede. Da je time njegov branjenik bio potpuno onemogućen pristupu svome stanu, nakon čega se koristio institutom samopomoći kako bi ušao u stan. Da nakon toga prvookrivljenica S. G. hvata njegovog branjenika za hlače, viče, psuje i galami na istog, te u njegovu pokušaju da zatvori prozor stana namjerno gura ruku prema prozoru provocirajući ga da joj slomi ruku. Da navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka F. P. kojeg je za potrebe postupka predložila obrana prvookrivljenice S. G. Da svjedok F. P. navodi kako je prvookrivljenica S. G. ta koja je cijelo vrijeme vikala i galamila, posebno ističući da drugookrivljenik R. A. ničim nije remetio javni red i mir. Što se tiče iskaza svjedoka V. D., da je za napomenuti kako je isti svjedok do u detalje naveo sve što se na predmetnoj snimci zapravo i vidi, a da je to da drugookrivljenik R. A. na stalno vikanje, galamu i vrijeđanje prvookrivljenice Silvane Galić ni na koji način nije reagirao pa da je svjedok V. D. ostao iznenađen kako se isti uspio u toj situaciji suzdržati. Ono što je posebno za napomenuti je iskaz svjedoka F. Lj., policijskog službenika, nepristrane osobe koja nema nikakvog smisla iskazivati bilo kakvu neistinu. Da svjedok F. Lj. u svom iskazu navodi da takvu količinu histerije koju je kritične prigode zatekao na predmetnoj adresi u svojem dugogodišnjem stažu nije doživio, misleći na postupanje prvookrivljenice S. G. i trećeokrivljenika P.-K. G.. Da je svjedok

    F. Lj. posebno istaknuo da nije vidio bilo kakvo protupravno postupanje druogokrivljenika R. A., a što se tiče navodnih ozljeda koje je zadobio trećeokrivljenik P.-K. G., svjedok F. Lj. je istaknuo da ne zna od čega

    su zadobivene i kako je do njih došlo. Dakle, da je u ovako opisanoj činjeničnoj situaciji prijedlog branitelja da se drugookrivljenik R. A. oslobodi prekršajno pravne odgovornosti za terećeno prekršajno djelo, time da se primjenom načela "in dubio pro reo" ima smatrati da njegova krivnja nije dokazana pa se primjenom tog načela predlaže donošenje oslobađajuće presude za istog, a što se tiče drugo dvoje okrivljenika u ovom postupku nema nikakve dvojbe da su kritične prigode narušavali javni red i mir, to posebice misleći na prvookrivljenicu S. G. i da se stoga predlaže da se istima izrekne adekvatna sankcija sukladno ZPPJRM.

    15. Okrivljenici su se pridružili završnim govorima svojih branitelja, odnosno zamjenika branitelja.

    16. Nakon ovako provedenog postupka utvrđeno je da su prvookrivljenica S. G. i trećeokrivljenik P.-K. G. počinili prekršaj činjenično opisan i pravno označen pod točkom I. izreke ove presude zbog čega ih je trebalo proglasiti krivim i izreći im propisanu i primjerenu kaznu.

    17. Nesporno je da se predmetni događaj zbio u dvorištu stambene zgrade u S., u U. D. r. br. 38, a koje se smatra javnim mjestom. Naime, radi se o višestambenoj zgradi na pet etaža čije je dvorište dostupno svim stanarima, njihovim gostima, dostavljačima, u konkretnom slučaju i pružatelju usluga i policijskim službenicima pa ima karakter javnog mjesta.

    18. Nesporan je povod predmetnog događaja: Svi okrivljenici polažu pravo na stan u prizemlju i svoje obrane temelje na institutu samopomoći.

    19.1. Iz iskaza svjedoka F. P. i F. B. proizlazi da je prvookrivljenica S. G. vikala, a oni nisu mogli precizirati što je vikala. Iz iskaza svjedoka V. D. proizlazi da je prvookrivljenica S. G. vikala i on

    precizira da se derala i da je bilo pogrdnih riječi. Iz iskaza svjedoka policijskog službenika F. Lj. proizlazi da je prvookrivljenica S. G. vikala i galamila.

    19.2. Iz snimke dijela predmetnog događaja također proizlazi da je prvookrivljenica S. G. vikala i da je pri tom psovala: "Jebem vam mater", a čime je dokazana optužba da je prvookrivljenica S. G. vikala i vrijeđala drugookrivljenika R. A. pogrdnim riječima.

    20. Iz iste snimke proizlazi da, u trenutku kada je drugookrivljenik R. A. ulazio u sporni stan kroz prozor, da je prvookrivljenica S. G. drugookrivljenika R. A. vukla rukom za remen hlača, za majicu i nogu. Pri tom je prvookrivljenica S. G. izgubila ravnotežu i pala na tlo pa je u tom smislu netočna tvrdnja optužbe da je uslijed povlačenja drugookrivljenik izgubio ravnotežu i pao na tlo. Iz snimke ne proizlazi da je prvookrivljenica S. G. drugookrivljenika R. A. udarila jedan put nogom u stražnjicu. Nedokazane činjenice izostavljene su iz izreke ove presude.

    21. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika proizlazi da je trećeokrivljenik P.- K. G. drugookrivljeniku R. A. povišenim tonom rekao: "Smeće bosansko", a što su svakako vrlo uvredljive riječi. Iz iskaza svjedoka policijskog službenika F. Lj. proizlazi da je trećeokrivljenik P.-K. G. također

    vikao i vrijeđao, iako se ne sjeća riječi. Na osnovu iznijetog, s dovoljno sigurnosti smatra se dokazanim da je trećeokrivljenik P.-K. G. vikao i vrijeđao drugookrivljenika R. A.

    22. Opisanim ponašanjem prvookrivljenica S. G. i trećeokrivljenik P.-

    K. G. su ostvarili zakonska obilježja prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    23. Mišljenje je ovog suda da nitko od okrivljenika pravo na zaštitu spornog posjeda u konkretnom slučaju nije smio ostvariti putem samopomoći. Naime, pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom, a kako bi se posjed zaštitio od samovlasti i kako bi se spriječilo nasilje s ciljem održavanja javnog reda i društvenog poretka. Institut samopomoći je izuzetak, a u konkretnom slučaju ne samo da nije bio nužan nego je doveo do remećenja javnog reda i mira.

    24. Odredbom čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, da će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana.

    25. Pri izboru vrste i mjere kazne prvookrivljenici S. G. i trećeokrivljeniku P.-

    K. G. uzete su u obzir sve okolnosti iz čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona koje utječu na izbor vrste i mjere kazne počinitelju. Pri tome su kao olakotne cijenjene okolnosti što do sada nisu kažnjavani zbog prekršaja iz oblasti javnog reda i mira pa im je izrečena, po ovlaštenom tužitelju predložena alternativno blaže propisana novčana kazna, odmjerena u iznosu koji se smatra primjerenim stupnju krivnje, opasnosti djela i njihovom imovinskom stanju.

    26. Prvookrivljenica S. G. i trećeokrivljenik P.-K. G. su upozoreni

    da će se na temelju čl.152.st.3. Prekršajnog zakona novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako plate po dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom presudom.

    27. Budući da su prvookrivljenica S. G. i trećeokrivljenik P.-K. G.

    proglašeni krivim, na temelju čl.139.st.3. Prekršajnog zakona dužni su naknaditi trošak prekršajnog postupka, a koji na temelju čl.138.st.2.t.3.a) Prekršajnog zakona predstavlja paušalnu svotu suda koja je na temelju čl.138.st.3. istog Zakona određena u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.

    28. Drugookrivljeniku R. A. optužnim prijedlogom se stavlja na teret da je fizički napao trećeokrivljenika P.-K. G. udarajući ga jedanput zatvorenim dlanom ruke (šakom) u predjelu glave. Ove činjenice sadržane su u privatnoj tužbi trećeokrivljenika P.-K. G. kao privatnog tužitelja protiv drugookrivljenika

    R. A. kao okrivljenika. Iako je privatna tužba podnijeta 15. lipnja 2021., dakle,

    prije započinjanja ovog prekršajnog postupka, ovaj sud je nažalost za istu saznao tek na ročištu od 29. lipnja 2022. i na taj način nepotrebno vodio postupak glede činjenica koje nisu smjele biti predmet raspravljanja.

    29. Europski sud za ljudska prava je u nizu presuda iznio mišljenje da istovremeno vođenje dva postupka (pa tako i prekršajnog i kaznenog postupka) u odnosu na isti činjenični supstrat predstavlja povredu načela "ne bis in idem".

    30. Slijedom iznijetog, ovaj sud zaključio je da vođenje kaznenog postupka protiv drugookrivljenika R. A. zbog kaznenog djela iz čl.117.st.1. Kaznenog zakona predstavlja okolnost koja isključuje prekršajni progon protiv drugookrivljenika R. A. zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog pod točkom II. izreke ove presude pa je na temelju čl.181.t.5. Prekršajnog zakona trebalo donijeti formalnu presudu kojom se optužba protiv drugookrivljenika R. A. odbija, a meritorno će se o njegovoj krivnji odlučiti u kaznenom postupku.

    Split, 30. rujna 2022.

    Zapisničarka:

    Sutkinja:

    Vernesa Guć (v.r.)

    Ingrid Buzdovačić Fiorentini (v.r.)

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude ovlašteni tužitelj i okrivljenici imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi putem Općinskog prekršajnog suda u Splitu u 2 primjerka bez pristojbe.

    Presuda se dostavlja: ovlaštenom tužitelju, okrivljenicima i braniteljima

    Za točnost otpravka ovlaštena službenica Vernesa Guć

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.