Poslovni broj: Usž-652/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, mr.sc. Inge Vezmar Barlek i Mirjane Čačić, članica vijeća, te sudske savjetnice Dijane Filipčić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. Š. iz B., kojeg zastupa opunomoćenik Z. V., odvjetnik u B., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda V., Ispostave u K., K., radi rekonstrukcije objekta, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3269/20-6 od 30. studenoga 2021., na sjednici vijeća održanoj 30. rujna 2022.
p r e s u d i o j e
I Poništava se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-3269/20-6 od 30. studenoga 2021.
II Poništava se rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda V., Ispostave u K., KLASA: UP/I-362-02/20-02/1075, URBROJ: 443- 02-04-17/22-20-1 od 23. listopada 2020.
Obrazloženje
1. Osporavanom presudom Upravnog suda u Zagrebu odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1075, URBROJ: 443-02- 04-17/22-20-1 od 23. listopada 2020.
2. Predmetnim rješenjem tuženika tužitelju je naređeno da uskladi izvođenje građevinskih radova na k.č.br. 1111/1 k.o. K. u K., s odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) te ostalim propisima kojima se uređuje gradnja; građevinskim radovima se rekonstruira dio prizemne stambeno- poslovne građevine nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 14,97x11,87 m, katnosti prizemlje, zidova od opeke, betonskih temelja, višestrešnog drvenog krovišta pokrivenog crijepom te se ujedno radi prenamjena stambenog prostora u poslovni. Rok za usklađivanje je 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja (točka 1. izreke). Tužitelju je utvrđena i obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta i postavljanjem posebnog službenog znaka na pročelje predmetne građevine (točka 2. izreke) koja je, osim radova koji se izvode radi izvršenja tog rješenja, na snazi do izvršnosti rješenja o obustavi inspekcijskog postupka (točka 3. izreke), uz upozorenje da će ga se na sprječavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k.č.br. 1111/1 k.o. K., ako nastavi graditi odnosno izvoditi radove nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom (točka 4. izreke).
3. Prvostupanjski upravni sud je rješenje tuženika ocijenio zakonitim radi čega je presudio na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21., dalje: ZUS).
4. Protiv osporavane odluke žalbu je izjavio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede pravila postupka. U žalbi u bitnom navodi kako je građevinski inspektor donio pobijano rješenje o obustavi gradnje na gradilištu za renoviranje stambeno- poslovnog objekta dimenzija 11,00 x 8,50 m u K., na k.č.br. 1111/1 k.o. K. te zatražio ishođenje nove građevinske dozvole. Za navedeno renoviranje već je bila izrečena mjera obustave gradnje rješenjem od 27. studenoga 2019. Projektna dokumentacija, koja se sastoji od arhitektonskog, građevinskog i elektro projekta, je nakon izrade dostavljena građevinskom inspektoru na uvid te je utvrđeno da su ispunjeni svi uvjeti za nastavak građevinskih radova. Stoga je građevinski inspektor obustavio postupak rješenjem od 3. lipnja 2020. Predmetna rekonstrukcija izvršena je prema navedenoj postojećoj projektnoj dokumentaciji i to točno kako je projektom odobreno, što se može utvrditi na licu mjesta. Očevid je ponovno izvršen 16. listopada 2020. te je potom doneseno predmetno rješenje od 23. listopada 2020. o ponovnom zatvaranju gradilišta u kojem je navedeno da su izvedeni svi građevinski radovi, uključujući i soboslikarske, osim prednjeg dijela fasade koji je potrebno pokrpati. U predmetnom rješenju navedeno je da nedostaje strojarski projekt, međutim, tužitelj posebno napominje kako je navedeni projekt napravljen naknadno jer u početnoj fazi radova strojarski radovi nisu bili predviđeni. Kao razlog zatvaranja gradilišta navedeno je pogrešno utvrđivanje stvarnog zatečenog izvedenog stanja postojeće građevine, odnosno površine poslovnog prostora u odnosu na stambeni. S tim u vezi ističe kako su navedeni dokazi o veličini poslovnog prostora prije renoviranja nepotpuni i netočni. Naime, glavni projekt je izrađen sukladno pravomoćnoj i izvršnoj uporabnoj dozvoli od 3. prosinca 2019. za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. U navedenoj dozvoli nije određena veličina stambenog ni poslovnog dijela navedenog objekta. Tužitelj je navedeni objekt kupio 18. ožujka 2019. od S. S. koji je dao i pisanu izjavu o veličini poslovnog i stambenog objekta, a koja se nalazi u prilogu. Nadalje, činjenično stanje glede objekta utvrdio je projektant koji je izradio glavni projekt prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17., 34/18., 36/19. i 98/19.) koji je u ranijem postupku tuženik prihvatio. Dakle, projektna dokumentacija izrađena je na temelju postojeće uporabne dozvole i zatečenog stanja. Navodi i da se nije žalio na veličinu poslovnog prostora iz rješenja o komunalnoj naknadi od 11. lipnja 2019. za 2019. i 2020. jer je već tada projektna dokumentacija bila u izradi te nije bilo potrebe za žalbu. Zaključuje, dakle, da je tuženik rješenjem od 3. lipnja 2020. dozvolio nastavak radova na osnovi dostavljene projektne dokumentacije, da bi za četiri i pol mjeseca te iste radove ponovno obustavio u fazi kada su radovi na objektu završeni. Predmetno rješenje tuženika smatra posljedicom nedozvoljenog utjecaja susjeda koji želi nekretninu tužitelja povoljno kupiti. Zbog svega navedenog Sudu predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i riješiti upravnu stvar na način da poništi rješenje tuženika od 23. listopada 2020.
5. Tuženik, iako pozvan sukladno odredbi članka 71. stavka 3. ZUS-a, nije dostavio odgovor na žalbu.
6. Žalba je osnovana.
7. Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu članka 73. stavka 1. ZUS-a, koju stranke protiv presude upravnog suda mogu podnijeti zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 66. stavak 1. ZUS-a), ovaj Sud nalazi da se pobijana odluka prvostupanjskog suda, uz obrazloženje kakvo je njome dano, ne može ocijeniti zakonitom.
8. Predmet ocjene zakonitosti u ovom upravnom sporu je rješenje tuženika od 23. listopada 2020. kojim je tužitelju naloženo usklađenje radova izvedenih na rekonstrukciji stambeno-poslovne zgrade na k.č.br. 1111/1 k.o. K. s građevinskim propisima, uz obustavu daljnje gradnje, a u bitnom zbog nepravilnosti glavnog projekta na temelju kojeg je gradnja izvršena.
9. Prvenstveno treba reći da odredbe Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., dalje: ZDI) ne daju ovlaštenje građevinskom inspektoru preispitivati pravilnost, odnosno zakonitost, glavnog projekta. Međutim, sve kada bi građevinski inspektor i imao takvo ovlaštenje, Sud nalazi kako mjera koja je tužitelju naložena (usklađenje s građevinskim propisima) ne odgovara svrsi mjere usklađenja iz članka 112. ZDI-ja budući da navedeni zakonski članak predviđa, između ostalog, ovlaštenje građevinskog inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem narediti investitoru odnosno vlasniku građevine rok u kojemu je obvezan uskladiti gradnju s glavnim projektom i drugim propisima ili pravilima struke koji se odnose na građenje građevine ako utvrdi da se građevina koja se može graditi bez građevinske dozvole gradi protivno glavnom projektu, propisima odnosno pravilima. Dakle, a kako u konkretnom predmetu nije utvrđena gradnja protivna glavnom projektu, to Sud ne nalazi da je tužitelju zakonito izrečena predmetna mjera usklađenja.
10. Prema tome, prvostupanjski sud je zbog navedenih razloga propustio rješenje tuženika ocijeniti nezakonitim i s tim u vezi primijeniti članak 58. stavak 1. ZUS-a, radi čega Sud osporavanu presudu također nalazi nezakonitom.
11. Valjalo je, dakle, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 30. rujna 2022.
Predsjednica vijeća
Marina Kosović Marković, v.r.
