Poslovni broj: 15 UsI-1067/22-8

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ljiljane Lijić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Ž. B., OIB:…, izO., , zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz Zajedničkogodvjetničkog ureda D. Š., I. K. R. i I. J., sa sjedištem uO., /I,

protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike

Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB 84891127540, Zagreb, Gruška 20, radi prigovora na novu katastarsku izmjeru, nakon javne i usmene rasprave zaključene 22. rujna 2022. godine u prisutnosti tužitelja i njegovog opunomoćenika, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 30. rujna 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-04/22-06/06, Urbroj: 541-11/2-22-2 od 23. ožujka 2022. godine i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Trogir, Klasa: UP/I 932-04/21-03/1, Urbroj: 541-28-02-07/2-21-2 od 17. studenog 2021. godine.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 5. svibnja 2022. godine protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-04/22-06/06, Urbroj: 541-11/2-22-2 od 23. ožujka 2022. godine, u podnesku zaprimljenom kod ovog suda 19. rujna 2022., te na raspravi održanoj pred ovim sudom 22. rujna 2022. tužitelj u bitnom najprije citira izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, a potom i njihova obrazloženja, nakon čega ističe kako tužbu podnosi s obzirom da smatra da su navedeni akti doneseni suprotno procesnim pravilima Zakona o općem upravnom postupku, a jednako tako da je došlo i do povrede materijalno pravnih propisa, prije svega neprimjenjivanja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navodi da je odluka o spajanju čestica k.č. br. 4178, u suvlasništvu tužitelja i k.č. br. 4181, k.o. O., donesena na temelju zahtjeva suvlasnika k.č.br. 4181, koje u postupku nije zastupao ovlašteni predstavnik suvlasnika ili njihov opunomoćenik. Naime, u postupku je za suvlasnike kč.br. 4181 zastupala K. M. koja uopće nije suvlasnik niti jedne kč.br. koje su predmet spajanja. Sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, ukoliko je stranka neuredno zastupana, potrebno je da upravno tijelo koje vodi postupak otkloni navedene nedostatke u zastupanju, a ukoliko se isti nedostatak ne otkloni, tada je nužno odbaciti takav zahtjev jer je podnesen i vodi se od strane neovlaštene osobe. Nadalje, u procesnom smislu, odlučivalo se o spajanju čestica u suvlasništvu tužitelja koji uopće nije bio stranka u postupku, niti je obaviješten o navedenom postupku pa nije imao mogućnosti već prilikom postupka donošenja odluke o spajanju čestica zaštititi svoja prava i interese, a koja su bila predmetom postupka. Navedenim nezakonitim postupanjem tijela prvog stupnja tužitelju je onemogućen pristup pred upravno tijelo, te ujedno time i sudjelovanje u upravnom postupku u kojem se odlučivalo o njegovim pravima i interesima, s tim da se tuženik kada je odlučivao o žalbi uopće nije očitovao na navedene žalbene procesne prigovore, te je suprotno ZUP-u donio odluku kojoj je prije toga prethodio nezakonito proveden postupak. U činjeničnom utvrđenju sporne odluke o spajanju čestica je navedeno da su vlasnici bili dužni vidljivim oznakama označiti granice zemljišta na kojem imaju pravo vlasništva (čl.27. Zakona o izmjeri). Upravo su tako tužitelji i ostali suvlasnici po ovlaštenom predstavniku suvlasnika A. L. i postupili, te je Uredu za katastar putem tvrtke Gi.dostavljen podatak o granicama spornih čestica ranije oznake 358/3 i 358/4 k.o. O.. Dakle navedene nekretnine su i ranije postojale kao zasebne, pa je odluka o spajanju suprotna navedenim oznakama zemljišta, a samim time i suprotna materijalno pravnoj odredbi čl. 27. Zakona o izmjeri na koju se katastar poziva. Nakon dostave gore navedenih podataka, spomenuta predstavnica suvlasnika je dana 1. prosinca 2018. prestala biti predstavnik suvlasnika i više nije mogla u ime tužitelja, a niti ostalih suvlasnika podnositi bilo kakve prijedloge. Nadalje iz obrazloženja upravnih akata, vidljivo je da upravna tijela uopće nisu prilikom odlučivanja primjenjivali materijalno pravne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koje se odnose na vlasništvo tužitelja na nekretnini koja je bila predmet upravnog postupka, a čime da je na štetu tužitelja povrijeđeno njegovo pravo vlasništva. Iako se katastarskom izmjerom ne uređuju imovinskopravni odnosi, promjenom objekta prava vlasništva kao u konkretnom slučaju, došlo je do direktne povrede imovinskih prava tužitelja i to u postupku u kojem tužitelj uopće nije sudjelovao. Naime, tužitelj kao suvlasnik na k.č. br. 4178, k.o. O. G., nije imao nikakvih vlasničkih prava na susjednoj čestici, s kojom je došlo do spajanja, niti su vlasnici susjedne navedene nekretnine k.č. br. 4181 k.o. O., imali vlasničkih prava na čestici u vlasništvu tužitelja. Međutim, spajanjem navedenih čestica sa svrhom ozakonjenja građevine koja se nalazi na susjednoj čestici, došlo je do povrede njegovih imovinskih prava. Ta povreda se ogleda s jedne strane u promjeni njegovog odgovarajućeg suvlasničkog dijela na sada novonastaloj čestici jer se na istoj pojavljuje znatno veći broj vlasnika posebnih dijelova. Nadalje to dovodi i do promjene njegovih prava u pogledu upravljanja zgradom kao objektom njegovog vlasništva, pa je suprotno pravnim interesima tužitelja moguće donositi drugačijom veličinom glasova odluke u pogledu načina korištenja i upravljanja predmetnom nekretninom, što ne odgovara pravnim interesima tužitelja. Naime, odredbama Zakona o vlasništvu i Zakona o zemljišnim knjigama, jasno je određeno da je za navedene vlasničke odnose nadležan isključivo sud, stranke u navedenim postupcima su tzv. nužni suparničari, te je nemoguće donositi bilo kakve odluke bez sudjelovanja svih u postupku, a navedenim postupanjem upravnih tijela, odlučeno je od strane nenadležnog tijela o imovinskim pravima tužitelja. Pored toga, odredbom čl. 41. Zakona o vlasništvu te čl. 87. istog Zakona određeno je da za poslove izvanredne uprave, odnosno izvanredne poslove je potrebna suglasnost svih suvlasnika, pa je postupanje bez te suglasnosti ništetno. Tužitelj posebno ističe da pravni stav upravnih tijela da su interesi ozakonjenja stambene zgrade suvlasnika čestice 4181, jači od vlasničkih prva tužitelja i ostalih vlasnika k.č. br. 4178 k.o. O., suprotan Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, i navedeni interes ne može predstavljati razlog da se u procesnom i u materijalno pravnom smislu donose nezakonite odluke, na štetu vlasništva tužitelja. Sukladno navedenom, ukoliko Ured za katastar nije u mogućnosti upisati u katastar promjenu u pogledu k.č. br. 4181, k.o. O., koja se odnosi na ozakonjenje stambene zgrade, , broj 12, to ne može biti razlogom da se navedeni upis provede povredom vlasničkih prava tužitelja na susjednoj nekretnini. lako to nije bitno za ovaj postupak jasno je da zapravo niti sama odluka koju je donijelo upravno tijelo u postupku ozakonjenja nije zakonita jer je neprovediva, suprotna prisilnim propisima, a pogotovo se ne može provoditi suprotno vlasničkim pravima tužitelja. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnom naveo kako u cijelosti ostaje kod navoda obrazloženja osporenog akta i predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 22. rujna 2022. godine čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. 29/17. i 110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili tužitelj i njegov opunomoćenik, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti, na kojoj je opunomoćenik tužitelja u bitnom ostao kod navoda iz tužbe, podneska od 19. rujna 2022. te pri tužbenom zahtjevu, pa kako nije imao daljnjih dokaznih prijedloga predložio je zaključiti raspravu i donijeti presudu kojom se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev tužitelja, a konačno popisao je trošak spora u ukupnom iznosu od 6.250,00 kn uz prijedlog da sud naloži tuženiku da naknadi trošak spora tužitelju u naznačenom iznosu.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, podnesak tužitelja od 19. rujna 2022. te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

6.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

8.Naime, prvostupanjskim rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina T., Klasa: UP/I 932-04/21-

03/1, Urbroj: 541-28-02-07/2-21-2 od 17. studenog 2021. godine, odbijen je prigovor tužitelja izjavljen na novu katastarsku izmjeru k.o. O., koji se odnosio na spajanje katastarskih čestica 358/3 i 358/4 k.o. O. (k.č. br.4178 i k.č. br. 4181-nova katastarska izmjera), te je rješenje donijeto pozivom na odredbu čl. 55. st. 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/08) i čl. 33. Pravilnika o izlaganju na javni uvid elaborata katastarske izmjere („Narodne novine“, broj: 59/20)

9.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-04/22- 06/06, Urbroj: 541-11/2-22-2 od 23. ožujka 2022. godine, odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja u bitnom iz razloga što je i tuženik bio stajališta kako je tužiteljev prigovor pravilno odbijen, uslijed čega je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

10.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo pravilno i zakonito postupilo kada je svojim rješenjem odbilo prigovor tužitelja izjavljen na novu katastarsku izmjeru k.o. O., koji se odnosio na spajanje katastarskih čestica 358/3 i 358/4 k.o. O. (k.č. br.4178 i k.č. br. 4181-nova katastarska izmjera), kao i je li tuženik zakonito postupio kada je osporenim rješenjem obio njegovu žalbu izjavljenu protiv tog rješenja uz razloge koji su obrazloženi u obrazloženju osporenog akta tuženika, uslijed čega je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

11.Prema odredbi članka 45. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 16/07, 124/10, 121/16 i 9/17) odluku o katastarskoj izmjeri, odnosno tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u sporazumu s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa, prema stavku 3. nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera, odnosno tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz stavka 1. ovog članka vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta na kojemu imaju pravo vlasništva, druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara), prema st. 5. nositelji prava na zemljištu pismenim se putem pozivaju na obilježavanje granica zemljišta, te prema st. 8. pogreške koje nastanu zbog neobilježavanja granica zemljišta ispravit će se na trošak nositelja prava na zemljištu.

Prema odredbi članka 46. stavaka od 5. do 10. istog Zakona, osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pismeno potvrđuju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije predočeni, te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka. Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora, te se po izjavljenom prigovoru obvezatno obavlja terenski uviđaj. Ako je temeljem obavljenog terenskog uviđaja potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, promijenjeni se podaci ponovno izlažu, te će se neosnovani prigovori odbiti rješenjem donesenim u upravnom postupku, protiv kojeg je dopuštena žalba.

12.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja istu odbio i time potvrdio prvostupanjsko rješenje, ovo stoga što je i ovaj sud stajališta kako prigovor tužitelja izjavljen na novu katastarsku izmjeru k.o. O., koji se odnosio na spajanje katastarskih čestica 358/3 i 358/4 k.o. O. (k.č. br.4178 i k.č. br. 4181-nova katastarska izmjera) nije osnovan, uslijed čega sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

13.Sud nalazi potrebnim najprije navesti kako je iz spisa predmeta razvidno da je tužitelj pisanim putem izjavio prigovor dana 21. rujna 2021., na spajanje k.č. 358/3 i 358/4 k.o. O., te je zatražio razdvajanje spojene katastarske čestice 4178 (stare k.č. 358/3, 1349, 1348 i 358/4) k.o. O. na k.č. 4178 i 4181 k.o. O., međutim i po stajalištu ovog suda navodi iz citiranog prigovora tužitelja, kao ni prigovori koje iznosi u tužbu u ovom sporu nisu, niti mogu biti od važnosti za konkretnu upravnu stvar.

14.Naime, prije svega je za kazati kako je odredbom čl. 27. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina katastarska izmjera određena kao prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka kojima je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidentiranje posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrada katastarskog operata katastra nekretnina, pri čemu se granice katastarskih čestica snimaju onakve kako su ih na terenu obilježile zainteresirane stranke, a obveza je stranaka da dogovorno obilježe granice između svojih posjeda, te izvoditelj geodetskih radova nije ovlašten pokazivati, odnosno iskolčavati među po zahtjevu stranaka za potrebe nove katastarske izmjere, već je dužan tako obilježenu medu snimiti.

15.Prema podacima spisa razvidno je da su prema stanju dosadašnje katastarske evidencije u k.o. O. evidentirane k.č.br. 358/3 (dvorište od 517m²) u posjedovnom listu broj 6294, k.č.zgr. br. 1349 (kuća, izvan, od 130 m²) u posjedovnom listu broj 6294, k.č.br. 358/4 (dvorište od 302 m²) u posjedovnom listu broj 5213 i k.č.zgr. br.1348 (kuća, izvan, od 122 m2) u posjedovnom listu broj 5213. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama vidljivo je da je na temelju zahtjeva podnositelja C. d.d. V.i od 7. rujna 1998. donijeto rješenje o promjeni klasa: UP/I-

936-02/1998-01/256 od 7. listopada 1998., kojim je na k.č. br. 358/3 prijavljena k.č.zgr. br.1349 i kojim je na k.č. br. 358/4 prijavljena k.č.zgr. br. 1348 uz provedbu etažnog nacrta za svaku katastarsku česticu zasebno. Ista promjena je provedena i u zemljišnoj knjizi uz zabilježbe od 13. listopada 1998, broj Z-1607/98 kojom je zabilježeno da kod upisa čestica zgrada nije priložena uporabna dozvola.

16.Nadalje, u postupku nove katastarske izmjere k.o. O. koja je u tijeku,

predmetne nekretnine su evidentirane na način da k.č.br.358/4 i k.č.zgr.br.1348 prema dosadašnjoj evidenciji odgovara k.č.br.4178 prema novoj evidenciji, dok k.č.br. 358//3 i k.č.zgr. br. 1349 prema dosadašnjoj evidenciji odgovara k.č.br.4181 prema novoj evidenciji. U postupku ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade nadležni Upravni odjel za prostorno uređenje, Ispostava u T., donio je pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, klasa: UP/I-361-02/12-09/0975, urbroj: 2181/1-11-08/09-14-0013 od 21. veljače 2014., kojim je ozakonjena završena zahtjevna stambena zgrada koja je položena na k.č.zgr. br.1348. k.č.zgr. br.1349, k.č.br. 358/3 i k.č. br. 358/4 k.o. O., pa kako bi se kroz podatke nove izmjere k.o. O. omogućilo evidentiranje zahtjevne stambene zgrade u skladu s pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju,

izjavljen je prigovor od strane K. M., , O. G.(predstavnica

stanara prema sadržaju prigovora od 26. veljače 2020.- prigovor broj 49 i 50), koja je svojim prigovorima zatražila da se podaci nove katastarske izmjere isprave na način da se k.č. br. 4178 i k.č. br. 4181 spoje u jednu katastarsku česticu, te time omogući prijava jedinstvene ozakonjene stambene zgrade u skladu s rješenjem o izvedenom stanju.

17.Stoga, nedvojbeno je da je naprijed opisana zahtjevna stambena zgrada pravomoćno ozakonjena u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju, kod kojeg nespornog stanja stvari je prijava tako ozakonjene zgrade u katastru i zemljišnoj knjizi moguća jedino na jedinstvenoj katastarskoj čestici nove izmjere k.č. br. 4178 k.o. O., dakle upravo na način kako je to riješeno po prigovoru K. M., a koja

je pak svojim prigovorom zatražila da se podaci nove katastarske izmjere isprave na način da se k.č. br. 4178 i k.č. br. 4181 spoje u jednu katastarsku česticu, te time omogući prijava jedinstvene ozakonjene stambene zgrade u skladu s rješenjem o izvedenom stanju, nakon čega je ovlašteni izvoditelj u novoj izmjeri G. G.

d.o.o., na temelju prigovora izvršila tehničke radnje i objedinila k.č. br. 4178 i k.č. br. 4181, tako da je nastala k.č. br. 4178 čemu je izvoditelj katastarskom povjerenstvu dostavio propisane podatke, a katastarsko povjerenstvo je provelo promjenu 26. listopada 2020. pod brojem promjene 40/2020, koja je izložena u postupku katastarskog izlaganja dana 26. listopada 2020., dok je 2. rujna 2021. sastavljen zapisnik i pripadajući uložak.

18.Kod prethodno izloženog stanja stvari, u cijelosti su bespredmetni tužbeni prigovori tužitelja u kojima ističe da mu nije omogućeno sudjelovanje u upravnom postupku, to pak stoga što se u konkretnom slučaju radi o promjeni koja je izložena u postupku katastarskog izlaganja dana 26. listopada 2020., što znači da stranka koja istom nije bila zadovoljna imala je na dispoziciji izjaviti prigovor, pa kako je upravo tužitelj izjavio prigovor o kojem je odlučilo prvostupanjsko tijelo svojim rješenjem, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, neprijeporno je da je tužitelju omogućeno zaštiti svoja prava u provedenom postupku, koja prava je on nesumnjivo i iskoristio.

19.Također, neutemeljeno je pozivanje tužitelja na primjenu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s obzirom da citirani Zakon uopće nije mjerodavan za premetnu upravnu stvar budući je za istu mjerodavan isključivo Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 16/07, 124/10, 121/16 i 9/17) i Pravilnici koji su doneseni na temelju tog Zakona. Isto tako, vezano za tužbene navode o mogućem neovlaštenom zastupanju, postojanje dodatnih zgrada i dodataka zgradama na predmetnim česticama koje nisu bile predmet ozakonjenja, a koje ujedno nisu ni evidentirane u katastru i zemljišnoj knjizi, nisu niti mogu biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, s čim u vezi je za istaknuti kako predmet ovog spora nisu akti koji su doneseni prije osporenih rješenja, već je predmet istog isključivo ocjena zakonitosti prvostupanjskog rješenja od 17. studenog 2021. i drugostupanjskog rješenja od 23. ožujka 2022., uslijed čega pitanja koja tužitelj problematizira nemaju nikakav značaj za predmet ovog spora.

20.Ujedno, ukoliko tužitelj nije sudjelovao u postupcima koji su prethodili donošenju osporenih rješenja i u kojima su donesena druga rješenja, niti takva okolnost ne može biti od utjecaja na zakonitost akata čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, s čim u vezi je za navesti da ukoliko su prethodno donesena rješenja u postupcima u kojima je tužitelj trebao biti stranka, a takvo pravo mu nije omogućeno,

u toj situaciji tužitelj ima na dispoziciji podnijeti prijedlog za obnovu postupka u smislu odredbe čl. 123. Zakona o općem upravnom postupku, dok takva okolnost nije, niti može biti od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja.

21.Uslijed navedenog, pitanja koja tužitelj ističe mogu samo biti predmet eventualno nekog drugog postupka između suvlasnika, s čim u vezi je za navesti kako u trenutku kada tužitelj uredi odnose sa ostalim suvlasnicima, na osnovu odgovarajućeg geodetskog elaborata i zahtjeva stranaka za provedbu promjena u katastarskom operatu u tom novom postupku jedino se može utvrditi promjena i o njezinoj provedbi u katastarskom operatu odlučivati novim rješenjem, dok u ovom trenutku kao što je to sud već prethodno naveo takve okolnosti ne mogu biti od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

22.Slijedom izloženog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

23.Stoga, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo u prvostupanjskom rješenju, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

24.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS- a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

25.Konačno, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 30. rujna 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog

suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda D. Š. I. K. R. i I. J., sa sjedištem u O., , uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi

za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik o objavi i povrat spisa,

po pravomoćnosti,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).

- Spis u kalendar 30 dana.