Poslovni broj: K-58/18-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji mr. sc. Aleksandri Leljak kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Blaženke Žugec kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv prvooptuženog I. V. i drugooptužene pravne osobe, trgovačkog društva G. K. d.o.o., N. G., zbog kaznenog djela iz članka 211. stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: K-DO-183/2017 od 31. listopada 2017. izmijenjenog činjeničnog opisa u podnesku od 12. srpnja 2021., nakon održane javne rasprave 27. rujna 2022. u prisutnosti Karmen Kurešić, zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru i prvooptuženog I. V. uz branitelja, odvjetnika V. T. i predstavnice drugooptužene pravne osobe, odvjetnice N. B., 30. rujna 2022.. izrekao je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22; dalje: ZKP/08) stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom ovog suda poslovni broj: K- 355/2017-2 od 10. studenog 2017.

II. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08.

prvooptuženi I. V., OIB …., sin S. i Š. dj. H., rođen ………. u B., R. S., s prebivalištem u D., državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom školom, mesar, direktora TD G. k. d.o.o. N. G., s mjesečnim primanjima od oko 25.000,00 kuna, oženjen, otac troje punoljetne djece, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan i

drugooptuženo trgovačko društvo G. K. d.o.o., OIB ……, MBS ….., sa sjedištem u N. G., neosuđivano, koje zastupa predstavnica N. B., odvjetnica iz Z., OIB ….., kći D. J. i S. C. rođene R., rođena……. u V., s prebivalištem u V., a boravištem u Z., državljanka Republike Hrvatske

O S L O B A Đ A J U S E O P T U Ž B E

da bi:

prvooptuženi I. V.:

1. 1. u vremenu od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. u N. G., na dijelu eksploatacijskog polja L.-L. 2, kao direktor II okr. trgovačkog društva G. K. d.o.o. sa sjedištem u N. G., u nakani protupravnog prisvajanja mineralne sirovine, a na štetu Republike Hrvatske, protivno odredbama članka 76. stavak 1., članka 78. i čl. 164. Zakona o rudarstvu, obavljao eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevni kamen izvan granica odobrenog projektnog rješenja odnosno bez koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, čime je eksploatirao navedenu mineralnu sirovinu u količini od 48 689,20 m³ u rastresitom stanju, na koji način je pribavio trgovačkom društvu G. K. d.o.o. nepripadnu dobit u iznosu svakako većem od 60.000,00 kuna, za koji je iznos oštetio Republiku Hrvatsku,

dakle, protivno propisima obavljao eksploataciju rudnoga blaga i time prouzročio znatnu štetu, a

drugooptuženo trgovačko društvo G. K. d.o.o.

2. kaznenim djelom činjenično i zakonski opisanim pod točkom 1. koje bi počinio prvooptuženi I. V. kao direktor, pribavilo sebi nepripadnu dobit na štetu Republike Hrvatske u neutvrđenom iznosu, ali svakako većem od 60.000,00 kuna,

čime bi prvooptuženi I. V. djelom opisanim u točci 1. počinio kazneno djelo protiv okoliša – protupravnom eksploatacijom rudnog blaga - opisano i kažnjivo po članku 211. stavak 1. KZ/11, a drugooptuženo trgovačko društvo G. K. d.o.o. ostvarenjem protupravne imovinske koristi na način opisan pod točkom 2., bilo odgovorno za kazneno djelo protiv okoliša – protupravnom eksploatacijom rudnog blaga - opisano u članku 211. stavak 1. KZ/11 u vezi članka 3. stavak 1. ZOPOKD, a kažnjivo po članku 211. stavak 1. KZ/11 u svezi članka 3. stavak 1. i 2. ZOPOKD,

III. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njihovih branitelja, odnosno predstavnika padaju na teret državnog proračuna.

Obrazloženje

1.1.Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu uvodno citiranu optužnicu, s prijedlogom da se izda kazneni nalog. Sud je prijedlogu udovoljio presudom poslovni broj: K-355/2017 od 10. studenog 2017., protiv koje je obrana podnijela pravodobni prigovor. Stoga je sud proveo redovni postupak, a kazneni nalog stavio van snage prilikom presuđenja.

1.2.Oštećena Republika Hrvatska imovinskopravni zahtjev u spornom dijelu ostvaruje u parnici.

2.Prvooptuženi I. V. se očitovao da se ne smatra krivim za počinjenje djela, dok se predstavnica drugooptužene pravne osobe očitovala da se ne smatra odgovornom.

3.1. U tijeku dokaznog postupka sud je ispitao stalnog sudskog vještaka S. K.(stranice 433-434). Sud je pročitao iskaze svjedoka T. P. (list 232-234) i J. P. (list 308-310), koji su ispitani na prijašnjim raspravama.

3.2.Pročitani su: kaznena prijava Ministarstva, Klasa 310-09/17-01/53, Urbroj 526- 09-02-01/2-17-4 od 03. svibnja 2017. (list 7-13), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 06. ožujka do 11. travnja 2017. poslovanja trgovačkog društva G. k. d.o.o., N. G. (list 14-21), izračun obujma tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju L.-L. 2.o. 2. . travnja 2017. (list 22-44), obavijest Ministarstva od 04. svibnja 2017. (list 51-53), očitovanje TD G. k. d.o.o. od 23. svibnja 2017. (list 56-59), Ugovor o koncesiji za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju L.-L. od 14. svibnja 2015. (list 63-66), obavijest Ministarstva od 04. svibnja 2017. (list 83-87), zapisnik o ispitivanju svjedoka T. P. od 17. srpnja 2017. (list 115-116), očitovanje na zahtjev za mirno rješenje spora od 26. listopada 2017. (list 135-152), rješenje Općine Z. B., Općinskog sekretarijata za privredu, Odsjeka za upravne i inspekcijske poslove Klasa UP/I-310-17/91-01/01 od 03. srpnja 1991. (list 163-164), sporazum o izvansudskoj nagodbi od 10. srpnja 2018. (list 204-207), presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-2460/2018 od 17. prosinca 2018. (list 208-209), tužba ŽDO u Zagrebu broj: P-DO-250/2018 od 26. rujna 2018. (list 210-215), preslike uplatnica ZA- BA od 31. srpnja 2018., 3. rujna 2018., 2. listopada 2018., 25. listopada 2018 i 19. studenog 2018. (list 216-220), podnesak Ministarstva 0d 3. travnja 2019. (222), dopis od 23. ožujka 2018. (list 223-228), iskaz svjedoka T. P. sa zapisnika od 14. lipnja 2019. (list 1232-234), nalaz i mišljenje vještaka G. M. uz priloge (list 237-305), nalaz i mišljenje vještaka S. K. (stranica 325-404), podnesak ŽDO u Zagrebu od 1. veljače 2021. (list 409-414), podnesak optuženika po branitelju od 30. srpnja 2021. (list 417- 418), zapisnik OS u Novom Zagrebu od 11. rujna 2018. (list 419-427), podnesak ODO u Zlataru od 12. lipnja 2021. (list 405-407), podnesak ŽDO u Zagrebu od 1. veljače 2021. (list 409-414), podnesak optuženika po branitelju od 30. srpnja 2021. (list 417- 427), očitovanje vještaka S. K. (list 436-448), očitovanje vještaka S. K. u predmetu poslovni broj. P-1078/2019 TS u Zagrebu (list 436-448), presude, i to: Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Pž-35/2021 od 2. studenog 2021 (list 455-461) te Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1078/2019 od 19. travnja 2022. (list 465-472) te izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženike (list 483- 486), dok drugih dokaznih prijedloga nije bilo, niti je sud našao potrebnim izvoditi dokaze radi točnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja.

4.1. Prvooptuženi I. V. brani se navodeći da da kao direktor društva G. k. d.o.o. odgovoran za njegovo poslovanje. U konkretnom slučaju radilo se o preuranjenoj eksploataciji, na što se odlučio kako se ne bi obustavilo poslovanje društva. Napominje da on i optužena pravna osoba imaju sklopljen Ugovor o koncesiji te su plaćali koncesijsku naknadu na svu eksploatiranu sirovinu, kao i sve poreze. Ne osporava da bi količina preuranjeno eksploatirane sirovine bila 48.689,20 m³, ali osporava visinu dobiti koju bi društvo G. k. d.o.o. preuranjenom eksploatacijom ostvarilo. Pritom ističe kako su troškovi eksploatacije iznimno visoki tako da bi se u konkretnom slučaju radilo o dobiti, kada se odbiju svi troškovi, od oko 10 do 12% od iznosa koji je izračunat od strane višeg rudarskog inspektora odnosno oko 100.000,00 kuna.

4.2. Tome je dodao da njemu nije bilo u interesu zakinuti državni proračun, državi su sve naknade plaćene. Jedino je došlo do situacije da su morali odraditi posao, a za to vrijeme nije se stiglo ishoditi proširenje polja. Napomenuo je da uslijed vremenskih uvjeta, recimo kiše i nakon toga mraza i smrzavanja, u naravi može doći do odrona mineralne sirovine pa i u količini oko 50 tisuća metara kubičnih, za koju nisu odgovorni, a u naravi zapravo opet imamo prekoračenje koncesije za veliku količinu. On sam nije tehničke struke, nego zapošljava rudare i vanjskog suradnika, odnosno osobe koje imaju potrebno stručno znanje. Svake godine vrše izmjere po Geodetskom fakultetu i nikada im nije bila namjera prevariti državu jer da su to željeli, sigurno ne bi vršili izmjere. Sva se roba važe.

5.1. Predstavnica drugooptužene pravne osobe, iskazala je da se društvo „G. kamenolomi“ d.o.o. bavi eksploatacijom mineralnih sirovina dulje od 45 godina. Eksploatacija na eksploatacijskom polju „L.-L. 2“ odobrena je rješenjem Općine Z. B. od 23. siječnja 1971. Rješenjem Državne uprave za zaštitu okoliša od 24. svibnja 1999., između ostaloga, odobrena je i eksploatacija tehničko-građevnog kamena na površini unutar postojećeg eksploatacijskog polja. U obrazloženju te odluke navedeno je da je tijekom ispitnog postupka utvrđeno da taj zahvat nije usklađen s dokumentima koji se odnose na prostorno uređenje.

5.2.Dakle, iako su tijela državne uprave dala dozvole za eksploataciju, tijela lokalne samouprave nisu unijele u svoje prostorne planove navedeno eksploatacijsko polje. Neusklađenost zahvata s prostornim planom je zapravo bila prepreka da se ishodi lokacijska dozvola za eksploataciju tehničko-građevnog kamena te je upravo zbog toga imenovano trgovačko društvo bilo onemogućeno poduzeti radnje proširenja obuhvata rudarskih radova unutar površine tadašnjeg eksploatacijskog polja.

5.3.Nakon toga Ured državne uprave u KZŽ donio je rješenje 24. siječnja 2005. godine kojim odobrava proširenje eksploatacijskog polja „L.-L. 2“, međutim prostorni plan ponovno nije usklađen s rješenjem.

5.4.TD „G. k.“ d.o.o. ima sklopljen važeći Ugovor o koncesiji od 15. svibnja 2015. koji se odnosi na eksploataciju tehničko-građevnog kamena koji važi do 15. lipnja 2039. Ističe da je navedeno trgovačko društvo, unatoč tome što je cijelo to vrijeme bilo suočeno s tromošću sustava zbog neusklađenosti prostornih planova s izdanim rješenjima, u cijelosti podmirivalo sve svoje obveze, u vidu plaćanja svih poreza, koncesijskih naknada, kao i svih drugih davanja, pa tako i plaća svim svojim zaposlenicima.

5.5. Zbog toga smatra da se ovdje ne radi o protupravnoj eksploataciji već o preuranjenoj eksploataciji. U slučaju da je trgovačko društvo zastalo s vršenjem eksploatacije i da je čekalo na usklađenje svih potrebnih odluka između tijela državne uprave i lokalnih jedinica, bilo bi prisiljeno otpustiti dio svojih radnika, bilo bi izloženo i potencijalnim tužbama u radnim sporovima, bila bi prekinuta isporuka sirovine prema stalnim poslovnim partnerima, a što bi u konačnici izazvalo nenadoknadivu štetu za navedeno trgovačko društvo i njegovo poslovanje.

5.6.U odnosu na inkriminacije vezano uz navodno stečenu dobit trgovačkog društva, poziva se na očitovanje koje je priloženo u spis, a odnosi se na zahtjev za mirno rješenje spora i proslijeđeno je u Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu na broj spisa N-DO-131/17, a u kojem su detaljno izneseni razlozi osporavanja visine dobiti koja se stavlja na teret trgovačkom društvu. Smatra, kao što je navedeno u navedenom očitovanju, da se opisanim postupanjem ostvarila dobit od 97.378,40 kuna. Napominje da je navedenom očitovanju priložen i elaborat iz kojeg navedeno proizlazi.

6.1. Slijedom takvih obrana nije bilo sporno de je prvooptuženi I. V. u vremenu od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. bio direktor drugooptuženog trgovačkog društva G. K. d.o.o. sa sjedištem u N. G. . Također nije sporno da je u to vrijeme K. obavljao eksploataciju mineralne sirovine tehničko-građevni kamen, na dijelu eksploatacijskog polja L.-L. 2, pri čemu je izašao izvan granica odobrenog projektnog rješenja.

6.2. Ostalo je sporno koliko je mineralne sirovine u inkriminiranom razdoblju eksploatirano izvan granica odobrenog projektnog rješenja. Isto tako, je li to bilo u nakani protupravnog prisvajanja mineralne sirovine, Također, je li takvom eksploatacijom Kamenolom stekao nepripadnu dobit, u čemu se ta dobit sastojala i je li time oštećena Republika Hrvatska.

7.1.Iz iskaza svjedoka T. P., višeg rudarskog inspektora u Ministarstvu, proizlazi da je u okviru svojeg posla obavljao inspekcijski nadzor eksploatacije mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena u TD „G. k.“ d.o.o. u N. G., na eksploatacijskom polju L.-L. 2.

.

7.2.U sklopu tog nadzora prvo je pregledavao dokumentaciju trgovačkog društva u cilju da provjeri ima li trgovačko društvo uopće koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina. Koncesija se dodjeljuje temeljem provjerenih rudarskih projekata na određenim katastarskim česticama na određenom eksploatacijskom polju.

7.3.Nakon što je utvrdio da postoji Ugovor o koncesiji te preostala potrebna dokumentacija, utvrđivao je obavlja li navedeno trgovačko društvo eksploataciju u skladu s koncesijom. Potom je izlazio na teren te je, uspoređujući situaciju na terenu i situacijske karte na kojima je ucrtano stanje radova za svaku godinu, utvrdio uvidom u odobrene projekte i situacijske karte da je stranka izašla izvan dozvoljenih odobrenih projektnih rješenja odnosno izvan područja koje je obuhvaćeno koncesijom.

7.4.Nakon toga je naložio stranci I. V. odnosno TD „G. k.“ d.o.o. da putem ovlaštenog mjernika izračuna obujam bespravne eksploatacije. Stranka je postupila u skladu s naloženim te putem ovlaštenog mjernika izračunala obujam stjenske mase eksploatiran izvan obuhvata koncesije. Nakon tog izračuna stranka je navedeni obujam umanjila za popravni koeficijent i eksploatacijske gubitke te izračunala količinu bespravno eksploatiranih eksploatacijskih rezervi. Na taj način je utvrđeno da je protupravno eksploatirano ukupno 48.689,20 m³, a da vrijednost rastresite mineralne sirovine iznosi 25,00 kuna po m³, što bi ukupno iznosilo 1.217.230,00 kuna. Nakon što je zaprimio elaborat ovlaštenog mjernika, podnio je kaznenu prijavu nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu kao i nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu radi naknade štete.

7.5.Eksploatacijsko polje L.-L. 2.nalazi se na području KZŽ. Trgovačko društvo „G. k.“ d.o.o. nije protupravnom eksploatacijom izašlo izvan eksploatacijskog polja, već izvan odobrenih projektnih rješenja.

7.6. Svjedok je na raspravi objasnio (list 232-234) da je na lice mjesta izašao po anonimnoj dojavi. dolaskom na lice mjesta, utvrdio je da optuženici imaju koncesiju, a koja obuhvaća projektnu dokumentaciju, lokacijsku dozvolu i riješene imovinskopravne odnose, te je unutar tog područja dozvoljena i eksploatacija. Također je utvrdio da se eksploatacija vrši i izvan obuhvata koncesije, ali unutar eksploatacijskog polja, a to je utvrdio uvidom u situacijske karte.

7.7.Naime, stranka koja vrši eksploataciju je dužna na kraju svake godine raditi situacijske karte. On je naložio stranci da putem ovlaštenog geodeta izvrši snimanje i obračun bespravno eksploatirane količine, što je stranka učinila, a on je onda izračunao vrijednost množenjem te količine sa cijenom iz Uredbe kojom je određena vrijednost bespravno eksploatirane sirovine, a za koju dozvoljava da je stupila na snagu 02. kolovoza 2014. godine. Na pitanje zašto je na cijeli vremenski period primijenio Uredbu (NN 90/2014.), odgovara da je tako postupio iz razloga jer je za stranku povoljnija primjena Uredbe, nego da je išao po periodima, jer je ranije cijena bila veća.

7.8.Kada mu se predočava da je prema njegovom nalazu šteta 1.217.230,00 kuna, a prema utvrđenju Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu 645.131,90 kuna, duplo manje, odgovara da je postupio u skladu sa svojim ovlaštenjem i u skladu sa Pravilnikom, a ne može se upuštati u utvrđenu vrijednost od strane DO, jer isto može priznati i troškove eksploatacije, što on ne može

7.9.Stranka je uredno plaćala naknadu za koncesiju, kao i koncesijsku naknadu za sve što je otkopano, pa i za ovo za što smatra da je bespravno eksploatirano.

7.10. Iskaz svjedoka T. P. sud ocjenjuje objektivnim jer je riječ o rudarskom inspektoru koji je ovlašten provesti inspekcijski nadzor. Međutim, ocjenu o tome je li ovdje riječ o protupravnoj eksploataciji kao kaznenom djelu, ovlašten je dati jedino sud. 8.1.Svjedok J. P. iskazao je (list 308-310) da je suvlasnik geodetske firme SPP d.o.o. iz V., koja je u poslovnom odnosu sa optuženom pravnom osobom negdje od 2007.go. Za nju je izrađivala projektne elaborate, ishođivala rješenja, pisala dopise, ishođivala koncesije, dakle radila je sve uobičajene poslove koji spadaju u djelatnost njegove firme.

8.2.U odnosu na izračun obujma tehničko- građevinskog kamena na eksploataciji u kamenolomu, odgovara da je to bilo 2018. ili 2017., a tada je radio izračun po narudžbi prvooptuženika koji mu je dao zapisnik rudarskog inspektora te ovjerene geodetske podloge sa početnim i sa završnim stanjem, a svjedok je potom po metodologiji u rudarstvu vršio izračun obujma tehničko građevinskog kamena. Radi se o jednom eksploatacijskom polju naziva L. - L. 2.i to je osobno obišao teren, a sve u cilju utvrđivanja postoje li bitne razlike u kvalitetama materijala i bitna odstupanja od strukturnih elemenata stijene. Kako nisu našli nikakvih bitnih odstupanja, on je izvršio nakon toga izračun za drugooptuženu pravnu osobu.

8.3. On je obujam utvrđivao prema čvrstom ležištu u stijeni, a ne u rastresitoj količini, iako je prema traženju inspektora naveo koliko je to u rastresitom stanju. Utvrdio je količinu od 34.778 metara kubnih u ležištu, a da bi se dobilo rastresito stanje, množi se sa koeficijentom 1,4 i dolazi se do iznosa koji je utvrdio inspektor.

8.4. Naveo je da je K. uvijek imao koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina te je eksploataciju vršio unutar granica odobrenog eksploatacijskog polja, a inspektor je utvrdio da postoje mala odstupanja u odnosu na projektna rješenja i ove količine bi trebale biti zapravo to odstupanje od projektnog rješenja.

8.5. Poznato mu je, jer ispunjava obrasce drugooptuženoj pravnoj osobi za plaćanje naknade za cijelo vrijeme eksploatacije, da su te naknade uredno plaćane, i to fiksni i varijabilni dio naknade.

8.6.U ugovoru o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju L. –L. 2" su postavljeni uvjeti, a jedan od uvjeta je da se izvođenje rudarskih radova treba izvoditi prema projektima koji su navedeni. Dakle koncesija obuhvaća cijelo polje, a jedan od uvjeta je da se treba raditi i u skladu sa tehničkom dokumentacijom , a to obuhvaća projekte, znači nije u pitanju samo jedan projekat. Na pitanje je li djelomični izlazak iz projektnog rješenja unutar eksploatacijskog polja, odnosno koncesijskog polja, odgovara da je to teško odgovoriti, a na neki način i da, jer ugovor o koncesiji sadrži zk. čestice. Na pitanje je li ovaj djelomični izlazak izvan projektnog rješenja u skladu sa ugovorom o koncesiji, svjedok nije mogao odgovoriti, ali sa svoje pozicije projektanta bi tvrdio da je u skladu sa koncesijom i da tu ne vidi problema.

8.7.Na pitanje je li u periodu od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. bilo takvih slučajeva da je trebalo sanirati teren zbog zaštite imovine, a da bi se radilo o situaciji izvan područja odobrenog projektnim rješenjem, odgovorio je potvrdno; da se to na terenu sanira, ali nema o tome nikakve evidencije, jer se radi o standardnim zahtjevima na eksploatacijskom polju, a mora se sanirati zbog sigurnosti ljudi i tehnike. Primjerice, događa se u slučaju miniranja, te nakon miniranja i velikih oborina postoji erozija i vise određene stijene i to su nestabilni dijelovi , koje treba otkloniti radi zaštite, jer tada nema kontroliranih uvjeta, a mora se raditi u kontroliranim uvjetima.

8.8.Drugooptužena pravna osoba je na svih 48. 689,20 metara kubnih platila koncesijsku naknadu i druga davanja.

8.9. Pritom, eksploatator, ovdje K., nije dužan obavijestiti državni inspektorat o potrebi sanacije za ovakve sanacije kakve je naveo. Eksploatator je dužan obavijestiti državni inspektorat ako izađe izvan okvira granica eksploatacijskog polja i kad se radi o većim količinama. Na licu mjesta osobe koje obavljaju radove ne znaju jesu li prešle granice izvan projektnog rješenja. Nadzor vrši državni inspektorat, ali se svake godine mora izraditi situacijska karta te se onda iz tih karata vidi je li bilo odstupanja.

8.10. Optuženi K. je svake godine radio situacijske karte, a odstupanja i van projektnog rješenja mogao bi uočiti, kada bi radio temeljite izračune kao on. Pretpostavlja da prvooptuženi V. nema dovoljno tehničkog znanja da bi sam vršio izračune kao svjedok, ali ima odgovornog voditelja izvođenja rudarskih radova koji je stručna osoba sa položenim stručnim ispitom koji bi to trebao pratiti.

9.1.1.Vještak S. K., koji je izradio nalaz i mišljenje za potrebe postupka koji se vodi između Republike Hrvatske i K. pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u Nalazu, na svakom pojedinom poprečnom presjeku točno je determinirao koji materijal se nalazi u sraslom, a koji u rasutom stanju te je temeljem navedenog izvršio novi obračun i utvrdio da je tuženik u promatranom razdoblju sveukupno eksploatirao količinu od 33.060,60 m3 r.m. TGK za nasipe + 7.638,81 m3 r.m. kvalitetnog TKG =40.699,41 m3 r.m. u rasutom stanju, što je dovelo do smanjenja ukupnih masa protupravno eksploatiranih količina u promatranom razdoblju za gotovo 8.000,00 m3 r.m. Iz presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj: P-1078/2019 od19. travnja 2022. (list 465-471) vidljivo je da je sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka S. K., odnosno njegovo usmeno očitovanje na ročištu 17. ožujka 2022. jer je zadatak vještaku bio utvrđivanja vrijednosti protupravno eksploatirane sirovine u razdoblju od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. na eksploatacijskom polju imena L. – L. 2, kao i na okolnost visine nužnih troškova protupravne eksploatacije mineralne sirovine u utuženom razdoblju i što sve uključuju ti nužni troškovi jer je vještak u svom usmenom očitovanju obrazložio da je utuženi iznos upravo onaj iznos štete koja je prouzročena tužiteljici kada se oduzmu nužni troškovi eksploatacije. Vještak se usmeno, na ročištu 17. ožujka 2022. očitovao na prigovore stranaka, time da je državni odvjetnik u ovaj spis svoje primjedbe i dostavio, navodeći kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja te pojašnjava da je nesporno da se u periodu od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016., uz legalnu eksploataciju, unutar granica eksploatacijskog polja L. – L. 2, dogodila i povreda koncesije koja je dodijeljena tuženiku 2015. Vještak navodi kako je u periodu od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. ukupno eksploatirano 2.064.116,60 m3 mineralne sirovine tehničkog građevnog kamena u rasutom stanju, od čega je nelegalno izvan granica koncesije iskopano 48.689,20 m3 a to je 2,36%, a legalno je iskopano 97,64%.Odgovarajući na pitanje punomoćnika tužitelja kolika je vrijednost 48.689,02 m3 protupravno eksploatirane mineralne sirovine, navodi da je vrijednost protupravno eksploatirane mineralne sirovine identična vrijednosti koju je utvrdilo nadležno tijelu u RH a to je za Ministarstvo, a to je iznos od 645.131,90 kn koji iznos predstavlja tržišnu vrijednost 48.689,02 m3 protupravno eksploatirane mineralne sirovine. Na temelju takvog nalaza i mišljenja nepravomoćnom je presudom naloženo Kamenolomu isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 346.264,01 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 02. kolovoza 2017. godine

9.2.1. Na raspravi kod ovog suda, vještak je iskazao, što se tiče količine eksploatirane sirovine, da ima saznanja da je prvo utvrđeno da bila riječ o količini od 48.689,20 m u rasutom stanju. Kada je vještak, koristeći presjeke na koje je ukazao u svojem nalazu, ponovno utvrđivao količinu eksploatirane sirovine, došao je do količine 40.699,41 m u rasutom stanju. Do razlike je došlo zbog toga jer je utvrdio da je gornji dio ležišta već prije bio u rasutom stanju, odnosno da je do toga došlo prije 31. prosinca 2012. Ta eksploatacija, uslijed koje je došlo i do rasutog stanja materije prije 31. prosinca 2012., a koja premašuje njegov izračun, također je bila načinjena po G. k., siguran je da do nje nije došlo uslijed prirodne sile.

9.2.2. U odnosu na činjenicu je li eksploatirana sirovina ostala u kamenolomu ili je iz kamenoloma izvezena, on je utvrdio da je u ležištu preostala količina od 40.455,25 m koja nije izašla iz eksploatacijskog polja. Potom sud postavlja pitanje vještaku ima li količina 40.455,25 m veze sa količinom protupravne eksploatacije od 40.699,41 m . Sud radi jasnoće pita vještaka može li on utvrditi kada je eksploatirana količina 40.455,25 m , a vještak odgovara da on , a niti dragi Bog to ne mogu utvrditi. Ta je količina, od ukupne mase koje je eksploatirana, ostala na licu mjesta. Međutim, pouzdan znam da je ta količina eksploatirana od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016.. To zna zato što projektant bojom na projektu označava razdoblje, a vještak je stavio presjek na projekt.

9.2.3.To bi značilo, da jedan dio količine za koju se tereti kamenolom da ju je protupravno eksploatirao, nije niti izveden iz kamenoloma, a koja bi to količina bila, to se ne može reći. Ta količina koja nije izvezena nađena je u jednoj udubini, osnovnom radnom platou i na etažama te kosinama etaža kamenoloma, a što je i prikazao u svom nalazu i mišljenju.

9.2.4.Na pitanje branitelja, kada se ostvaruje protupravna dobit, upućuje na listi 9 svog očitovanja, 6 odlomak, a koji počinje riječima: „Ukoliko postoje …. , a završava riječima: „ne trpi nikakvu štetu“. Na pitanje branitelja kada nastaje šteta za RH vještak čita isti odlomak nalaza. Na pitanje suda je li u okviru struke vještaka da se očituje o tome kada nastaje šteta, vještak odgovara da se „oni“ za potrebe suda o tome očituju.

3,

9.2.5. Pojašnjava, ako je ostalo u kamenolomu 40.455,25 m tada je iz kamenoloma izvezeno 245 m , a to je količina koja u kamenolomu nedostaje. Ako bismo uzeli srednju vrijednost mineralne sirovine, s koeficijentom 15, vrijednost te količine bila bi 3.675,00 kuna.

9.2.6. Koncesionar je platio sva koncesijska davanja na svu masu koja je izvezena izvan eksploatacijskog polja, a i na 10.000 m mase koja je ostala i nije izvezena iz eksploatacijskog polja, a taj zaključak temelji iz knjigovodstvenih podataka kamenoloma.

Na pitanje suda je li vještak po svojoj struci ovlašten tumačiti podatke iz knjigovodstva, vještak odgovara da je to vrlo jednostavan podatak koji se tiče rudarske rente. Rudarski stručnjak pomaže knjigovodstvu kod interpretacije izračuna.

9.2.7.Na pitanje može li se očitovati o iznosu protupravne imovinske koristi koja je nastala za kamenolom izvozom mineralne sirovine, odgovara, da ako se prihvati da je to bilo oko 8.000 m , tada je šteta ispod 60 tisuća kuna, što je detaljnije objasnio na listu 11 očitovanja koje je predano u spis.

9.2.8.Zaključno je ukazao da se zanemario doprinos nekih vanjskih okolnosti, da je kamenolom eksploatirao van koncesije, a to bi bio niz postupaka lokalne i državne vlasti koji su sporo i odugovlačeće postupali, kao i propust kod povrede projektnih rješenja.

9.2.9. Vještaka je sud na raspravi ispitivao na okolnosti koje bi pomogle razjasniti sporna pitanja oko načina eksploatiranja mineralne sirovine, ali se vještak na raspravi upustio u raspravljanja van svoje struke, tako da je sud prihvatio samo dio iskaza vještaka, da je u Kamenolomu ostala izvjesna količina mineralne sirovine. Okolnosti glede količine protupravno eksploatirane sirovine nisu u postupku bile sporne, što će se kasnije objasniti.

10.1. Optuženicima se stavlja na teret kazneno djelo protupravne eksploatacije rubnog blaga, a to je djelo blanketna norma jer djelo čini onaj tko protivno propisima obavlja eksploataciju rudnog blaga i time prouzroči znatnu štetu.

10.2.Člankom 164. st. 1. toč. 4. mjerodavnog Zakona o rudarstvu (56/2013 i 14/2014) propisano je da se pod protupravnom eksploatacijom u smislu tog Zakona smatra svaka eksploatacija mineralnih sirovina bez valjane dokumentacije propisane Zakonom ili protivno valjanoj dokumentaciji, a osobito eksploatacija mineralne sirovine izvan granica projektnih rješenja iz provjerenih rudarskih projekata na temelju kojih je dodijeljena koncesija.

10.3. Pojam eksploatacije definiran je odredbom članka 11. stavka 1. Zakona o rudarstvu, kao otkopavanje ili pridobivanje mineralnih sirovina iz ležišta i oplemenjivanje mineranih sirovina.

10.4. Člankom 58. stavak 2. Zakona o rudarstvu propisano je da je eksploatacijsko polje mineralnih sirovina spojnicama koordinata vršnih točaka omeđen dio prostora na kopnu i/ili moru na kojem se mora obavljati eksploatacija mineralnih sirovina, utvrđen od tijela nadležnog za rudarstvo sukladno obuhvatu potvrđenih bilančnih rezervi mineralnih sirovina i lokacijskim uvjetima iz izvršne lokacijske dozvole ishođene od tijela nadležnog za prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: eksploatacijsko polje).

10.5. Prema članku 78. Zakona o rudarstvu, ugovorom o koncesiji stječe se pravo za izvođenje rudarskih radova radi gospodarskog korištenja mineralnih sirovina. Za izvođenje rudarskih radova, prema članku 91. Zakona o rudarstvu, izrađuju se rudarski projekti, dok se prema članku 99. Tog Zakona, koncesija dodjeljuje na osnovi provjerenog glavnog i/ili dopunskog rudarskog projekta i to samo za opseg i količinu radova koji su utvrđenim tim projektima.

11.1. Optuženici u obrani od trenutka prvog ispitivanje navode da sporna eksploatacija nije bila protupravna, nego „preuranjena“. Takvu obranu državni odvjetnik ne prihvaća, ukazujući da „preuranjena ekspolatacija“ ne postoji kao zakonom utvrđeni termin.

11.2. Međutim sud, analizirajući sve provedene dokaze, ocjenjuje da u svojoj obrani optuženici, u biti, negiraju postojanje subjektivnih obilježja kaznenog djela koje im se stavlja na teret, da su eksploatirali mineralnu sirovinu izvan granica projektne dokumentacije, u namjeri protupravnog prisvajanja mineralne sirovine.

11.3. Takvu obranu sud ocjenjuje logičnom i prihvaća je, a razlozi su slijedeći. Kada se prati kronologija događaja (a i razlozi) koji su doveli do rudarske inspekcije, tada je vidljivo da je rudarski inspektor izašao na teren u povodu anonimne dojave da se vrši eksploatacija van eksploatacijskog područja, i to na području L., koja se nalazi van KZŽ. Provedenim nadzorom inspektor je utvrdio da to nije točno i da radovi nisu prešli van eksploatacijskog područja niti van područja županije.

11.4. Međutim, utvrdio je da se vršila eksploatacija van područja za koje postoji projektna dokumentacija. Inspekcijski nadzor vršen je u razdoblju od 6. ožujka 2017. do 11. travnja 2017.

11.5. Iz zapisnika inspekcijskog nadzora (list 14-21) proizlazi da su K. dana potrebna odobrenja tijela državne uprave za rudarske radove rješenjima koja su datirala iz devedesetih godina prošlog stoljeća, a posljednje izmjene vršene su 2005. (list 16-17 spisa). Potom je tek nakon deset godina, 2015., K. zatražio daljnja odobrenja za rudarske radove i sklopljen je novi ugovor o koncesiji (list 17-18 spisa), utvrđeno eksploatacijsko polje i dana suglasnost na novi rudarski projekt eksploatacije. Suglasnost za izradu pojednostavljenog rudarskog projekta drugooptuženo društvo zatražilo je od nadležnog Ureda državne uprave 8. srpnja 2015.

12.1. Optužena pravna osoba, slijedom toga, vršila je spornu eksploataciju unutar eksploatacijskog polja, a sukladno iskazu svjedoka J. P., koji je obavljao stručne poslove za tu pravnu osobu na temelju poslovnog ugovora, da je pritom došlo do prekoračenja granica koje su bile utvrđene projektom, prvooptuženi I. V. nije mogao znati.

12.2. Sud ocjenjuje iskaz svjedoka J. P. objektivnim i vjerodostojnim, jer je riječ o poslovnom partneru optuženika, koji odgovara za svoje poslovanje u drugoj pravnoj osobi i nema interesa sebe i poslovanje pravne osobe u kojoj je zaposlen izvrgnuti neugodnostima zbog eventualnog nezakonitog rada kako bi pogodovao drugoj pravnoj osobi.

12.3. Zbog specifičnosti posla, člankom 82. Zakona o rudarstvu propisano je da je koncesionar dužan, za cijelo vrijeme trajanja ugovora o koncesiji na poslovima odgovornog voditelja izvođenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacijskom polju, imati u punom radnom vremenu zaposlenu odgovornu stručnu osobu s odgovarajućom stručnom spremom, radnim iskustvom i položenim stručnim ispitom iz rudarstva propisano pravilnikom iz članka 149. Zakona. Prvooptuženi I. V. nema potrebno stručno obrazovanje i stoga je za stručne poslove angažirao stručnu osobu.

12.4.Drugooptužena pravna osoba dugi niz godina obavljala je djelatnost eksploatacije mineralne sirovine i u tom je smislu bila organizirana. Radi daljnjeg poslovanja, toj pravnoj osobi nije bilo u interesu kršiti propise na način da bi takvo djelovanje sama sebi onemogućila i da bi joj sva ulaganja u poslovanje zapravo propala. Nije bilo moguće utvrditi koji dio mineralne sirovine je protupravno eksploatiran prije nego što je K. 2015. podnio zahtjev za proširenje rudarskog projekta.

12.5. Potpisivanjem sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 10. srpnja 2018. (list 204-207) stranke su učinile nespornim, u članku 1., da je u inspekcijskom nadzoru poslovanja G. k. d.o.o. utvrđeno da su na dijelu eksploatacijskog polja L.-L. 2 u razdoblju od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2016. obavljeni rudarski radovi na eksploataciji mineralne sirovine izvan granica projekta i to je protupravno eksploatirano 48.689,2 m3. Također su stranke učinile nespornim vrijednost eksploatirane mase u iznosu 298.867,89 kn. Taj je ugovor od strane optuženika potpisan bez prijetnje i zablude te sud stoga u ovom postupku nije našao potrebnim provoditi vještačenja radi utvrđivanja visine štete, niti posebno analizirati već provedena vještačenja, ocjenjujući da bi time, utvrđujući nesporne činjenice, zapravo nepotrebno odugovlačio postupak. 12.6. U nagodbi se koristi termin protupravna eksploatacija, međutim, nije svaka protupravna eksploatacija i kazneno djelo. Za postojanje kaznenog djela potrebno je i postojanje svijesti i volje da se počini kazneno djelo, a ovo kazneno djelo može se počiniti samo s namjerom.

12.7. U ovoj situaciji, prvooptuženik nije imao stručno znanje da može utvrditi da se vrši eksploatacija van rudarskog projekta. U K. je ostao dio protupravno eksploatirane mineralne sirovine. Iz iskaza svjedoka P. proizlazi da su sve naknade uredno plaćene i u odnosu na protupravno eksploatiranu sirovinu. Optuženici su uredno postupili prema nalogu rudarskog inspektora P. i sami dali izračunati količinu protupravno eksploatirane mineralne sirovine. Nakon toga, pristupili su sklapanju izvansudske nagodbe s Republikom Hrvatskom i započeli plaćati nesporni dio. Zbog svega citiranog sud ocjenjuje da u postupku nije dokazano da je prvooptuženik počinio kazneno djelo opisano u optužnici.

12.8.S obzirom na navedeno, sud je prvooptuženika je oslobodio optužbe i odlučio kao u izreci, a kako se odgovornost pravne osobe temelji na odgovornosti odgovorne osobe, koja u ovom postupku, po ocjeni suda, nije dokazana, tako je sud istu odluku donio i u odnosu na odgovornu osobu.

12.9.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama koje su citirane u izreci, a prisilne su naravi.

U Zlataru 30. rujna 2022.

SUTKINJA

mr. sc. Aleksandra Leljak, v.r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Jadranka Pavlina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude državni odvjetnik, okrivljenik i njegov branitelj mogu podnijeti žalbu u roku 15 dana, računajući od primitka njenog otpravka.

Žalba se podnosi sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ODO Zlatar, na broj: K-DO-183/2017.

2. I. V., D.

3. Odvjetnik V. T., Z.

4. Odvjetnica N. B., Z.