REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-388/17

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Zrinki Tironi kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja R. P. iz S., O.:

…, koji je zastupan po punomoćniku M. Š., odvjetniku u

S., protiv tuženika V. B. iz S., O.:

…, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika te proglašenja presude od 29. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. Dužan je tuženik V. B. iz S., O.:

…, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju R. P. iz S., O.: …, iz

osnova naknade nematerijalne štete zbog povrede osobnosti (pretrpljenog straha i pretrpljenih duševnih boli zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva) ukupan iznos od 50.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja kamata na navedeni iznos teče od podnošenja tužbe pa do isplate.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja kamata na navedeni iznos teče od podnošenja tužbe pa do isplate.“

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 7. kolovoza 2017. podnio tužbu protiv tuženika, radi naknade štete. U tužbi se navodi da je 7. kolovoza 2014. na Internet portalu „U..com“ objavljen tekst pod naslovom „P. ga odvjetnik a sutkinja odbila saslušati ključne svjedoke“. Nadalje se navodi da su u spornom tekstu, uz fotografiju tuženika, objavljene i neistinite tj. lažne informacije kojima je tužitelju povrijeđena čast, ugled i dostojanstvo kao čovjeka i odvjetnika. Zbog povrede prava osobnosti, časti, ugleda i dostojanstva tužitelj tužbenim zahtjevom potražuje naknadu štete u iznosu od 50.000,00 kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem spornog teksta, zapisnika iz predmeta ovog suda K-.. od 25. siječnja 2017., čitanjem predmeta ovog suda R1-…, R-…, K-…, IP-…, te spisa ovog suda, S. službe u

S. P.-… i P-…, saslušanjem tužitelja i tuženika te čitanjem ostale dokumentacije koju je tuženik priložio u spis.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. U postupku je potrebno raspraviti sve činjenice odlučne za odluku u ovoj pravnoj stvari.

6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19), dalje ZPP, u svezi čl. 107. st. 1. ZID ZPP (Narodne novine 80/22), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice.

7. Čitanjem naprijed navedenih spisa sud je utvrdio:

- da je tužitelj zastupao tuženika u parničnom postupku koji se vodio povodom materijalnih nedostatka na osobnom automobilu marke S. V. 1.6. L./3v br. šasije: J./300228,

- da je tuženik taj spor pravomoćno izgubio.

8. Saslušanjem tuženika, čitanjem spornog teksta, zapisnika ovog suda K- … od 25. siječnja 2017. i ostalih dokaza priloženih u spis, sud je utvrdio:

- da tuženik subjektivno doživljava predmetni spor te smatra da je spor izgubio zašto što ga, po njegovom subjektivnom dojmu, punomoćnik (ovdje tužitelj) nije ispravno zastupao,

- da je tuženik želio da se njegov slučaj objavi u medijima te se u tom smislu obratio portalu „U..com“, kao i drugim medijima S. D. i N. T.,

- da mu se ženska osoba iz I. portala „U..com“ javila tuženiku na način da su tražili da tuženik dođe kod njih i donese svoj predmet,

- da je ured portala „U..com“ bio smješten u privatnom stanu na vrh B. ulice u S. na način da je jedna prostorija stana bila uređena kao ured

I. portala „U..com“,

- da je u tom uredu T. E.-S. primio tuženika koji mu je ispričao svoj subjektivni dojam o predmetu i ostavio mu cijeli primjerak spisa, a E.-S. je fotografirao tuženika i kazao da će mu se javiti,

- da je sutradan E.-S. nazvao tuženika i rekao mu da je sporni tekst objavljen na I. portalu „U..com“,

- da tuženik nije bio kontaktiran prije objave spornog teksta u smislu odobravanja sadržaja spornog teksta te da nije sudjelovao u pisanju sadržaja spornog teksta, niti je naložio ili pak sugerirao T. E. kakav treba biti sadržaj spornog teksta,

- da je u potpisu spornog teksta „I. tim udarno“ te da je u predmetu ovog suda K-… na ročištu od 25. siječnja 2017. T. E.-S. izjavio da je

upravo on napisao sporni tekst, da je vjerovao navodima tuženika i da je njegov propust što ih nije provjerio,

- da je tuženik u svom iskazu naveo kako on smatra da je njegov slučaj trebalo objaviti po principu kako to čini emisije N. T. „P.“, dakle da se obavi razgovor sa svim sudionicima postupka, i s tuženikom, i s odvjetnikom (tužiteljem) i sutkinjom te da kad je ostavio svoj predmet (spis) E.-S. da je mislio da će to tako biti.

8. Dakle, iz izvedenih dokaza, sukladno čl. 8. ZPP-a, proizlazi da je E.- S. s I. portala „U..com“ autor spornog teksta, jer ga je on napisao.

9. Prema redovnom uobičajenom tijeku stvari nije za očekivati da će svaki put kad se neka stranka nezadovoljna ishodom sudskog spora obrati novinarima, ili vlasnicima internet portala, automatski doći do objave slučaja u medijima i to na način da bi novinar, odnosno medij prenio neistinite informacije koje bi štoviše mogle predstavljati uvredu ili klevetu odnosno na bilo koji način privrijediti čast i ugled određene osobe nanoseći mu pri tome neimovinsku štetu u smislu odredbe čl. 1098. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, dalje: ZOO) i čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a, kao materijalnog prava važećeg u vrijeme objave spornog teksta.

Štoviše, upravo suprotno, krajnje je neobično da se objavljuje subjektivno viđenje stranke koja je evidentno nezadovoljna ishodom sudskog spora. Upravo to je T. E.-S. izjavio u kaznenom predmetu, dakle, da je on napisao sporni tekst temeljem svog razgovora s tuženikom i bez provjere činjenica u predmetu (spisu) kojeg je imao kod sebe i bez kontaktiranja tužitelja.

10. U praksi prevladava stajalište o adekvatnoj uzročnosti. Prema tom se stajalištu od mnogih okolnosti koje su u vezi s nastankom štete uzrokom smatra samo ona koja po redovitom (uobičajenom životnom) tijeku stvari dovodi do takve posljedice. U tom smislu izjasnili su se Ustavni sud i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama U-III-49/2008 od 24. lipnja 2008. i Rev-2409/12 od 2. listopada 2013 i Rev-1153/7 od 13. ožujka 2008.

11. U tužbenom zahtjevu i činjeničnim navodima tužbe, za koje je sud vezan, tužitelj potražuje naknadu štete zbog objave neistinitih informacija koje je o tužitelju izrekao tuženik.

Međutim, kako je naprijed utvrđeno u potpisu spornog teksta je „Istraživački tim udarno“, a ne tuženik, a u kaznenom predmetu E.-S. je jasno naveo da je on napisao sporni tekst.

Nadalje, iz izvedenih dokaza proizlazi da je tuženik stranka nezadovoljna ishodom svog spora i to svoje nezadovoljstvo izražavao pred vlasnikom Internet portala „U..com“. Hoće li se sporni tekst objaviti i u kojem sadržaju odlučivao je isključivo E.-S. kao vlasnik/osnivač portala „U..com“.

12. Dakle, iz dokaznog postupka proizlazi da tuženik na bilo koji način nije sudjelovao u pisanju i objavljivanju spornog teksta ili odobravanju sadržaja napisanog teksta (autorizaciji spornog teksta).

Međutim, sve i da tomu nije tako primjenom pravila o teretu dokazivanja trebalo bi odbiti tužbeni zahtjev.

Naime, sukladno pravilu o teretu dokaza (čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221. a. i čl. 220. st. 2. ZPP-a), kad stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava kojima nedvojbeno dokazuje svoju tvrdnju, sud treba uzeti da nije istinita takva tvrdnja stranke (svejedno je: ne postojati ili ne biti dokazano – idem est non esse aut non probari).

U konkretnom slučaju, tužitelj zasigurno nije na nedvojben način, izvan svake realne sumnje, dokazao da između obraćanja tuženika T. E. S. i

objave neistinite informacije kojom bi tužitelju bila prouzročena neimovinska šteta zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva, postoji adekvatna uzročno-posljedična veza.

13. Za istaknuti je i to, da iako se u konkretnom slučaju radi o naknadi štete objavom informacije u elektroničkom mediju, u ovom postupku se u pogledu odgovornosti za štetu ne primjenjuju odredbe Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/04, 84/11, 81/13), jer ovaj propis regulira odgovornost nakladnika i glavnog urednika za štetu zbog informacija objavljenih u medijima, a ne propisuje odgovornost autora za štetu zbog objavljivanja informacija u medijima. Citirani propis, međutim, ne isključuje odgovornost autora za štetu nastalu objavom informacije u medijima. Stoga autor odgovara prema općim propisima glede odgovornosti za štetu, a to je, u konkretnom slučaju odgovornost za štetu na temelju krivnje koju propisuje odredba članka 1045 stavak 1 ZOO-a, kao materijalnog prava važećeg u vrijeme objave spornog teksta. Citiranom odredbom propisano je da tko drugome uzrokuje štetu dužan ju je naknaditi, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

14. Odredbom članka 1049. ZOO-a propisano je da krivnja postoji kada je štetnik uzrokovao štetu namjerno ili nepažnjom. Pri tome je krivnja psihički odnos štetnika prema štetnoj radnji i šteti, a taj odnos ima svjesni i voljni element. Svjesni element krivnje znači postojanje svijesti o izvjesnosti ili mogućnosti nastupanja štete, dok voljni element označava htijenje nastupanja štete poduzimanjem štetne radnje ili olakim držanjem da šteta neće nastupiti, unatoč poduzetoj štetnoj radnji.

15. Kako je naprijed utvrđeno tuženik je, kao nezadovoljena stranka iznio T. E.-S. svoje viđenje razloga gubitka sudskog spora i ostavio primjerak spisa E.-S.. Sadržaj spornog teksta napisao je sam T.

E.-S. i objavio ga na svom I. portalu „U..com“, pri tome E.-

S. nije od tuženika zatražio autorizaciju spornog teksta već je samo sutradan nazvao tuženika i kazao mu da je sporni tekst objavljen.

16. Zbog svega navedenog tužbeni zahtjev nije osnovan pa ga je sud odbio i odlučio kao u izreci presude.

17. Odluka o trošku je izostala jer u spisu ne priliježe uplatnica kao dokaz da je tuženik snosio trošak pristojbe odgovora na tužbu.

18. Zbog svega navedenog sud je odlučio u izreci presude.

U Splitu 29. rujna 2022.

SUTKINJA

Mr. sc. Zrinka Tironi

v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA: pun. tužitelja,

tuženiku,

u spis