Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Pn-92/2020

    REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu, po sucu V. R.., u pravnoj stvari tužiteljice J. B. iz S., OIB: …, zastupana po pun.

    V. B.., odvj. u Splitu, protiv tuženika A. osiguranje d.d., OIB: … zastupano po pun. iz OD G. i partneri, radi

    naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. rujna 2022. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja A. U.., odvj. u Splitu i punomoćnika tuženika I. K.., odvj. u OD G. i partneri, objavljene istog dana,

    p r e s u d i o  j e:

    I.Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana isplati tužiteljici na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 10.300,00 kuna/1.327,23 EUR sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od 21. 2. 2020. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

    II.Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana isplati tužiteljici na ime naknade materijalne štete s osnova tuđe pomoći i njege iznos od 595,00 kuna /78,97 EUR sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od 21. 2. 2020.godine do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

    III.Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana da isplati tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 15.397,50 kn/2.043,60 EUR sa zateznom zakonskom kamatom koja teče od 29. 9. 2022. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

    Obrazloženje:

    1.U tužbi se navodi kako je tužiteljica povrijeđena u prometnoj nesreći koja se dogodila 13. 4. 2018. u Splitu, na raskrižju V. i L. ulice. Tužiteljica

    da je upravljala vozilom marke Mazda reg. ozn. a prometnu nesreću da je izazvao L. K.. iz S., na način da je vožnjom na nepropisnoj udaljenosti izazvao lančani sudar. Tužiteljica da je prilikom štetnog događaja zadobila iščašenje i uganuće vratne kralježnice s alordozom, udarce po tijelu s lijeve strane, osobito u lijevom ramenu. Postavljena joj je ortoza Shanzovim ovratnikom, preporučeno mirovanje uz analgetike te je obavljala fizikalnu terapiju od 14. do 25. 5. 2018. Nakon provedenog liječenja kod tužiteljice da su zaostale bolne i ograničene kretnje u vratnoj kralježnici za 1/3 opsega pokreta u svim pravcima, kao i bolovi u lijevom ramenu koje trpi i danas. Tužiteljica tužbom na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje naknadu u iznosu od 14.000,00 kn, te na ime tuđe njege i pomoći iznos od 1.500,00 kn.

    2.Podneskom od 25. 4. 2022. tužiteljica je konačno precizirala tužbeni zahtjev na način da s osnova nematerijalne štete potražuje iznos od 10.300,00 kn, te s osnova tuđe njege i pomoći 595,00 kn, pored iznosa kojeg joj je tuženik nakon zaprimanja tužbe isplatio, i to s osnova nematerijalne štete iznos od 5.640,00 kn, te s osnova tuđe njege i pomoći 140,00 kn.

    3.Tuženik je priznao pasivnu legitimaciju i osnov odgovornosti, ali se usprotivio visini tužbenog zahtjeva, ističući da se radi o potraživanju koje je iznad uobičajenih kriterija sudske praske. Čini nespornim cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 20,00 kn. Osporava zatraženi početak tijeka zateznih kamata pozivom na odredbu čl. 12. ZOOP-a. Smatra kako kamate na iznos nematerijalne štete i tuđe njege i pomoći, za slučaj da tužiteljica uspije u sporu trebaju teći od presuđenja, a ne od štetnog događaja kako je zatraženo.

    4.U postupku su izvedeni dokazi pregledom službene zabilješke PU SDŽ PP Split broj od 13. 4. 2018., zdravstvenog kartona, medicinske dokumentacije tužiteljice te vještačenjem po vještacima dr. D. T., spec. ortopedu i dr. T. F., spec. psihijatru.

    5.Tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan je u dosuđujućem dijelu.

    6.Među strankama u postupku nije sporno kako je 13. 4. 2018. došlo do prometne nesreće koje je uzrokovalo vozilo reg. ozn. koje je u trenutku nezgode bilo osigurano kod tuženika. Nije sporno da je u tom štetnom događaju tužiteljica zadobila ozljede, koje su tijekom postupka bile predmet vještačenja sudskih vještaka medicinske struke. Dakle, nije sporna pasivna legitimacija i osnov odgovornosti tuženika, već je kao sporno u postupku trebalo utvrditi vrstu i visinu štete koju tužiteljica trpi.

    7.Među strankama nije sporno da je tuženik 16. 3. 2020. izvršio isplatu nespornog iznosa naknade štete od 5.640,00 kn, od čega iznos od 140,00 kn na ime tuđe njege i pomoći, a preostali dio na ime nematerijalne štete, odnosno povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

    8.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

    9.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

    10.Odredbom čl. 19. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.

    11.Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

    12.Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

    13.Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

    14.Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    15.Imajući u vidu činjenicu da među strankama nije sporan osnov odgovornosti, sud je u postupku izvodio dokaze vezane uz vrstu i visinu štete koju tužiteljica trpi, te je izveo dokaz pregledom medicinske dokumentacije i vještačenjem po vještacima medicinske struke dr. D. T., spec ortopedu i dr. T.

    F., spec. psihijatru.

    16.Iz priležeće medicinske dokumentacije i nalaza vještaka proizlazi da se tužiteljica istog dana nakon štetnog događaja javila na HKP Split i tužila na bolove u vratu, otežanu pokretljivost i bolove u lijevom ramenu. Pregledom je utvrđeno da su vratni mišići bolni i napeti, a pokretljivost vrata otežana i ograničena. RTG nalaz da je pokazao znakove svježe traume, da joj je postavljen Shanzov ovratnik te predloženi analgetici i mirovanje. Odlazila je na kontrolne preglede kod neurokirurga i fizikalnu terapiju koju je obavljala do 25. 5 . 2018. Prema prvom nalazu vještaka ortopeda dr. D. T.., tužiteljica je imala umanjenje životnih aktivnosti za 25% do 25. 5. 2018., odnosno nije imala trajnih posljedica ozljeđivanja s ortopedske strane. Nadalje, imala je bolove jakog intenziteta jedan dan, srednjeg 12 dana i slabog 6 tjedana, dok joj je tuđa njega i pomoć bila potrebna prvi tjedan 2 sata dnevno, te jedan tjedan 1 sat dnevno.

    17.Po prigovoru tužiteljice na njen nalaz i mišljenje, vještakinja dr. D. T. pregledala je tužiteljicu u ortopedskoj ambulanti, te je pregledala i njen zdravstveni karton u kojem se navodi da je imala bolove u leđima prije štetnog događaja, no nije napisano da se radi o bolovima u vratu, iako je snimala vratnu kralježnicu. Prilikom pregleda utvrdila je ograničene kretnje u vratnoj kralježnici u blažem stupnju, uz napete mišiće vrata, te vještakinja navodi kako je tužiteljica sama obavljala fizikalnu terapiju u ljetnom periodu koristeći sunce i more. U svom drugom nalazu, vještakinja ističe kako je kod tužiteljice došlo do umanjenja životnih aktivnosti od 1,5%, što mora povezati s mogućim tegobama prije štetnog događaj koji je pogoršao njeno stanje s kralježnicom za taj postotak. U tom omjeru tužiteljica će morati ulagati trajne napore kod pognutog i zabačenog položaja odostraga i kod rotacije u prometu u pogledu bolova, ističe da su jaki bolovi trajali 1 dan, srednjeg intenziteta 10 dana i slabog 5 tjedana, dok tuđa njega i pomoć ostaje u ranije procijenjenim okvirima.

    18.Prema nalazu sudskog vještaka dr. T. F., spec. psihijatra tužiteljica se nakon predmetnog štetnog događaja nije obraćala psihijatru, te je prema priležećoj medicinskoj dokumentaciji, za vrijeme samog štetnog događaja imala primarni strah nekih 20ak minuta, sekundarni u istom intenzitetu kao zabrinutost za posljedice štetnog događaja koji je prešao u strah srednjeg intenziteta u trajanju od 2-3 sata, te jedan dan u blagom intenzitetu. Ovo vještak zaključuje prema nalazu HKP gdje se tužiteljica opisuje kao osoba pri svijesti urednog kontakta i uredne srčane akcije što ukazuje na činjenicu da se razina straha normalizirala. Trajnih posljedica straha nema. I ovaj vještak se po prigovoru dodatno očitovao, navodeći da se oslanja na mišljenje vještaka ortopeda. S obzirom da je vještak ortoped izmijenio djelomično svoj nalaz i mišljenje, korigirao se u kategoriji sekundarnog straha koji je nakon prestanka primarnog trajao nekakva 4 dana u srednjem intenzitetu kao posljedica bolova koje je tužiteljica trpjela uslijed dobivenih povreda. Na taj sekundarni strah nastavio se blagi strah u trajanju od 2 tjedna, povezano s daljnjih nastavkom liječenja.

    19.Cijeneći ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) ovaj sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u dosuđujućem dijelu. Naime, sud u cijelosti prihvaća nalaze i mišljenja vještaka ortopeda i psihijatra, budući su iznesena savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine, bez međusobne proturječnosti, te temeljem istih zaključuje da je u konkretnom slučaju doista došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice u smislu odredbe čl. 19. ZOO–a. Imajući u vidu narav ozljeda koje je zadobila, njenu životnu dobu, tijek liječenja i posljedice koje će imati u daljnjem životu i radu, odnosno vodeći računa o svim onim strahovima i bolovima koje je trpjela u fizičkoj i psihičkoj sferi, kao i posljedicama koje će osjećati u budućem životu (umanjena pokretljivost vratne kralježnice, umanjenje životne aktivnosti u omjeru od 1,5%), sud drži primjerenim dosuditi tužiteljici s osnova naknade nematerijalne štete iznos od 15.500,00 kn, dok je za više traženo tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neutemeljen. Sud je pri tom vodio računa o svim prikazanim kvalifikatornim okolnostima koje su vještaci detaljno obrazložili kako je to naprijed navedeno, kao i o kriterijima za utvrđivanje visine pravične naknade nematerijalne štete VSRH iz 2020. Kako je tužiteljici u mirnom postupku isplaćen iznos od 5.500,00 kn, to joj je po ovom osnovu valjalo dosuditi 10.000,00 kn razlike /1.327,23 EUR-a.

    20.Kako tužiteljica nije podnijela tuženiku zahtjev za naknadom štete (odštetni zahtjev) u mirnom postupku sukladno odredbi čl. 11. i 12. Zakona o obveznom osiguranju u prometu (NN 151/03, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) to joj na dosuđeni iznos nematerijalne štete pripada kamata od podnošenja tužbe 21. 2. 2020., kako je konačno preciziranim tužbenim zahtjevom od 25. 4. 2022. zatraženo.

    21.Tužiteljica tužbom potražuje i naknadu materijalne štete s osnova tuđe njege i pomoći u iznosu od 735,05 kn, odnosno umanjeno za iznos isplaćen u mirnom postupku 595,00 kn. Cijenu sata tuđe njege i pomoći potražuje u iznosu od 35,00kn po satu prema cjeniku Doma za starije i nemoćne osobe Lovret Split.

    22.Što se ovog potraživanja tiče, sudska praksa zauzela je stav da oštećenikovo imovno stanje valja dovesti u takvo stanje da mu u cijelosti bude nadoknađeno ono što on mora platiti za usluge nemedicinske tuđe pomoći koju mu pruža treća osoba (VSRH Rev-674/07). Dakle, kao osnov za izračun uzimala bi se cijena rada koju za takvu vrstu usluge oštećenik mora prosječno platiti u sredini u kojoj živi, a ne cijena rada nekvalificirane osobe, jer bi se u tom slučaju oštećenik bez svoje krivnje doveo u situaciju da djelomično snosi dio troškova koje mora platiti štetnik, odnosno osoba koja odgovara za štetu. Pritom, sud je imao na umu činjenicu da je riječ o pomoći koju ni najbliži srodnici nisu dužni pružati bez naknade, kao i činjenicu da je cijena sata tuđe njege i pomoći Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u utuženom razdoblju iznosila 35,00 kn po satu, koliko tužiteljica potražuje. Riječ je o cijeni usluge ustanove koja se na ovom području bavi takvom vrstom nemedicinske pomoći trećim osobama, odnosno cjeniku kojega sud prihvaća u istovrsnim predmetima. S obzirom da je tužiteljici prema nalazu dr. T. trebala tuđa njega i pomoć ukupno 21 sat, to bi joj pripadala tražena od 735,00 kn umanjena za isplaćeni dio od 140,00 kn, tako da joj je ukupno dosuđen iznos od 595,00 kn s kamatama od podnošenja zahtjeva, odnosno tužbe s obzirom da se radi o štetnom događaju iz prometa.

    23.Visina kamatne stope određena je sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a.

    24.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 6. ZPP –a, a tužiteljici je obistinjeno kako slijedi: za sastav tužbe, za zastupanje na ročištima od 15. 6. 2020., 14. 10. 2020., 9. 2. 2021., 20. 10. 2021., 29. 3. 2022., 13. 6. 2022., po 1.000,00 kn, za pristup na ročišta od 7. 2. 2022. 250,00 kn, za pristup na ročište za objavu odluke 500,00 kn, odnosno ukupno 9.750,00 kn uvećano za 2.437,50 kn PDV. Tužiteljici pripada i naknada troškova vještačenja od 2.20000 kn, te naknada sudske pristojbe tužbe i presude u iznosu od po 500,00 kn, tako da ukupni trošak iznosi 15.397,50 kn/2.043,60 EUR-a.

    U Splitu, 29. rujna 2022.

    S U D A C

    Vica Roščić,v.r.

    PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjeraka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.