Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-1563/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda dr. sc. Lidiji Vojković, u izvanparničnoj stvari predlagatelja S. Š., iz Z., ..., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku V. K., odvjetniku u Z., i protustranke Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-392/2020-22 od 16. svibnja 2022., dana 29. rujna 2022.,
r i j e š i o j e :
Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-392/2020-22 od 16. svibnja 2022.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
"I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina, suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-9), u naravi poslovni prostor na drugom katu ulične zgrade, površine 201,00 čm, koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi kuće popisni broj 1062 i dvorišta u ..., sagrađenoj na kčbr. 2994/1, površine 546 m2, upisane u zk. ul. br. 3328 k.o. G. Z., a koji posebni dio je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasništvo predlagatelja S. Š., Z., ..., OIB ... u 6/8 dijela, a protustranke Republike Hrvatske, OIB ... u 2/8 dijela i to
ISPLATOM
- na način da predmetna nekretnina pripadne u vlasništvo predlagatelja S. Š. iz Z., ..., OIB ... u cijelosti te se nalaže predlagatelju S. Š. iz Z., ..., OIB ... isplatiti protustranci Republici Hrvatskoj, OIB ... s osnova njezinog suvlasničkog dijela od 2/8 dijela iznos od 680.157,21 kn (šestoosamdesettisućastopedesetsedam kunadvadesetjednalipa) u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
II. Po pravomoćnosti ovog rješenja, a na prijedlog predlagatelja S. Š. iz Z., ..., OIB ... zemljišnoknjižni odjel ovoga suda izvršit će provedbu ovog rješenja i upis vlasništva predlagatelja S. Š. iz Z., ..., OIB ... na suvlasničkom omjeru protustranke Republike Hrvatske, OIB ... od 2/8 dijela.
III. Do isplate vrijednosti njezinih suvlasničkih dijelova protustranka Republika Hrvatska, OIB ... ima založno pravo na nekretnini opisanoj u stavku I. izreke ovog rješenja koja su pripala predlagatelju S. Š. iz Z., ..., OIB ...."
2.Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnijela protustranka, pobijajući rješenje zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3.Na žalbu je odgovoreno.
4. Žalba protustranke nije osnovana.
5. Predlagatelj je zatražio razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina prema protustranci isplatom njenog suvlasničkog dijela nekretnina.
6. Protustranka se nije protivila provođenju postupka. U podnesku od 31. siječnja 2022. navela je da bi razvrgnuće suvlasničke zajednice bilo na štetu protustranke do podmirenja dugovanja koja postoje s osnova korištenja prostora.
7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da su stranke suvlasnici nekretnine i to predlagatelj za 6/8 dijela i protustranka za 2/8 dijela.
8. Na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka dipl. ing. G. G. utvrđeno je da se nekretnina koja je predmet ovog postupka ne može dijeliti jer predstavlja jednu stambenu i građevinsku cjelinu, a da je njezina njena tržišna vrijednost 2.720.628,84 kuna.
9. Na temelju provedenog vještačenja prvostupanjski sud je utvrdio da vrijednost predmetne nekretnine iznosi 2.720.628,84 kuna, što znači da vrijednost suvlasničkog dijela protustranke (2/8 dijela) iznosi 680.157,21 kuna.
10. Prema odredbi članka 47. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15, u daljnjem tekstu: ZV), suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.
11. Prigovor protustranke da predlagatelj ne može tražiti razvrgnuće jer bi isto bilo na štetu protustranke nije osnovan. Protustranka navodi da predlagatelj još nije podmirio protustranci dugovanja s osnova korištenja prostora te da su pokrenuti postupci naplate dugovanja pa bi razvrgnuće bilo na štetu protustranke do podmirenja dugovanja. Predlagatelj je osporio postojanje dugovanja. Protustranka tijekom ovog postupka nije dokazala postojanje dugovanja s osnove korištenja prostora kao i da bi bili pokrenuti postupci slijedom čega su njeni navodi o tome neosnovani. Nadalje, čak i da postoje dugovanja s osnova korištenja prostora i da su pokrenuti postupci naplate, pokretanje i vođenje ovog postupka razvrgnuća ne može se smatrati pokrenutim na štetu protustranke zbog toga. Naime, postojanje eventualnog obveznopravnog odnosa između stranaka s osnove korištenja suvlasničkog prostora jedne od njih nema utjecaja na postupak razvrgnuća niti se zbog istog može osnovano prigovarati pravu suvlasnika na razvrgnuće.
12. Prema odredbi članka 50. stavka 1. ZV-a kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla i zakona, dok je st. 2. istog članka propisano da ako glede načina razvrgnuća sud nije vezan u smislu st. 1. toga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
13. Pored toga, prema odredbi članka 51. stavka 1. ZV-a suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima slučaja.
14. S obzirom da je nesporna činjenica da suvlasnički dio nekretnine predlagatelja iznosi ¾ (6/8 dijela), a protustranke 1/4 (2/8 dijela), predlagatelj u konkretnom slučaju mora učiniti vjerojatnim posebno ozbiljan razlog iz članka 51. stavka 1. ZV-a.
15. Predlagatelj u postupku navodi da obavlja javnobilježničku djelatnost u predmetnom poslovnom prostoru kao i u prostoru koji se nalazi u istoj zgradi i na istom katu neposredno do predmetnog poslovnog prostora. S obzirom da u tom prostoru obavlja javnobilježničku djelatnost kao i da je u istu vršio znatna ulaganja, smatra da postoji ozbiljan razlog za isplatu protustranke.
16. Po ocjeni prvostupanjskog suda okolnost da predlagatelj u predmetnom suvlasničkom prostoru obavlja javnobilježničku djelatnost i to od ožujka 1998. godine, a predmet diobe je poslovni prostor te da je u isti vršio ulaganja, predstavlja osobito ozbiljan razlog za razvrgnuće isplatom. Predlagatelj je dostavio rješenje Ministarstva pravosuđa od 23. ožujka 1998. iz kojeg je razvidno da mu se dozvoljava preseljenje javnobilježničkog ureda iz Z., ... na novu adresu Z., ... te je dostavio i ugovor sklopljen s Gradom Z. iz kojeg je razvidno da u predmetnom prostoru obavlja uredsku djelatnost. Iz nalaza i mišljenja vještaka G. G. proizlazi da je riječ o uređenom poslovnom prostoru sa standardnom opremom s time da otprilike 40% površine poslovnog prostora sa zapadne dvorišne strane trpi posljedice potresa koji je uništio zabatni zid stana iznad te zidove potkrovlja, umjesto kojih trenutno stoje PVC folije, kroz koje vlaga od padalina dopire i u predmetni poslovni prostor u prostoriju ured 4. Iz nalaza i mišljenja vještaka D. Š. razvidno je da je predmetni prostor na dan 10. veljače 2006. bio u lošem stanju i da se dulje vrijeme nije koristio. Iz navedenog je razvidno da je prostor uređen i podoban za obavljanje javnobilježničke djelatnosti, a čime je predlagatelj potvrdio navode i o izvršenim ulaganjima u prostor.
17. Polazeći od svega naprijed navedenog, a posebno uzimajući u obzir činjenicu da predlagatelj u navedenom prostoru već dugi niz godina obavlja javnobilježničku djelatnost, prvostupanjski sud zaključuje da to predstavlja postojanje važnog razloga za određivanje diobe nekretnine isplatom. S obzirom da iz nalaza i mišljenja vještaka G. G. proizlazi da je vrijednost suvlasničkog dijela protustranke (2/8 dijela) 680.157,21 kuna, to je predlagatelju određeno isplatiti tu vrijednost protustranci u roku od 30 dana od pravomoćnosti rješenja, koji rok je primjeren za isplatu, uzimajući u vidu visinu isplate. Do isplate, protustranka ima založno pravo na stvari.
18. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno, sukladno odredbi članka 47. ZV-a u vezi člankom 50. stavkom 2. ZV-a, prihvatio prijedlog predlagatelja te odlučio kao u izreci prvostupanjskog rješenja.
19. Žalbeni razlozi i navodi protustranke su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima protustranke, iz izvedenih dokaza proizlazi da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje ozbiljnog razloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina isplatom suvlasničkog dijela protustranke. Kod takvog omjera suvlasničkih dijelova predlagatelj bi bio onemogućen u korištenju nekretnine i obavljanju poslovne djelatnosti u vezi s nekretninama te bi, kako je to naveo i sudski vještak, najsvrsishodnije bilo da se izvrši dioba isplatom suvlasničkog dijela protustranke koja takvim razvrgnućem suvlasničke zajednice ne bi ni na koji način bila oštećena niti bi bilo dovedeno u pitanje njeno pravo na predmetnim nekretninama.
20. Radi toga je, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena žalba protustranke kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Split, 29. rujna 2022.
Sutkinja:
dr. sc. Lidija Vojković, v. r.